Povežite se sa nama

OKO NAS

AFERA KOSMAJAC: Penzionerski dani jednog kriminalca

Objavljeno prije

na

kosmajac

I ako je u kriminalnim krugovima više decenija, ime Beograđanina Dragoslava Kosmajca dospjelo je u žižu javnosti tek kada ga je srpski premijer Aleksandar Vučić označio najvećim narko bosom na Balkanu. Šta se dogodilo i ko je, ustvari, ovaj čovjek?

Prema dobro obaviještenom Monitorom izvoru Dragoslav Kosmajac (61) bio je poznat još u vrijeme takozvanog starog zemunskog klana. „Tada je bio u zatvoru u Njemačkoj. Tamo je upoznao neke Kolumbijce koji su ga kasnije upoznali i povezali sa kraljem droge Eskobarom kod kojeg je imao direktan prolaz. Radio je sa narkoticima, naftom i cigaretama. Ipak, treba reći da ništa od toga do sada nije dokazano”, kaže ovaj izvor.

Ovih dana njegovo ime puni medijske stupce. Poslije spektakularnog bijega iz Crne Gore, Kosmajac se ponovo vratio u Boku. Poslije privođenja i dva saslušanja u Centru bezbjednosti u Kotoru i jednom u Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu, pušten je na slobodu.

Kosmajac je prvo priveden u kotorsku policiju u ponedjeljak naveče, a u utorak je uz prijavu zbog falsifikovanja putnih isprava predat osnovnom državnom tužiocu. Poslije toga ponovo je priveden u zgradu policije, odakle je izašao i sakriven papirom preko lica, u pratnji supruge ušao u golf beogradskih registarskih oznaka, kojim su se udaljili. Najvjerovatnije u pravcu mjesta Strp između Risna i Morinja gdje Kosmajac ima vilu.

Kosmajac je na dan kada je uhapšen ušao u Crnu Goru sa lažnim dokumentima. Stigao je iz Bosne i Hercegovine.

„Poslije bijega iz Crne Gore krajem juna odlazi u Bosnu i Hercegovinu. Iz Bosne je ušao najprije u Hrvatsku i to preko malenog graničnog prelaza Dubac. To je pola sata do Debelog Brijega. Može se pretpostaviti da je na taj način htio da prikrije tragove i svoje jatake u Bosni”, kaže Monitorov izvor.

On napominje da nije nepoznato da je Kosmajac imao više pasoša i ličnih dokumenata, i da mu je BiH bila jako uporište.

„Iz Crne Gore je pobjegao jednim automobilom. Vratio se drugim autom srbijanskih registarskih oznaka. To znači da je neko morao da mu doveze to auto do Bosne, što govori u prilog tome da su njegove veze veoma jake i široko razgranate”, kaže ovaj izvor.

Kosmajac je, podsjetimo, u Crnu Goru sredinom juna doputovao pošto ga je premijer Vučić prozvao zbog poslova sa narkoticima. Sa slovačkim pasošem ušao je legalno u Crnu Goru, na prelazu Ranče u opštini Pljevlja, na koji je došao preko graničnog prelaza Jabuka koji se nalazi na teritoriji opštine Prijepolje.

Ušao je slobodno jer za njim nije bilo potjernice. Odmah se smjestio u svoju kuću u mjestu Strp, a prilikom boravka u Herceg Novom, automobil u kome se nalazio pokušala je da zaustavi jedna saobraćajna patrola.

Mercedes koji je vozila jedna osoba sa Žabljaka projurio je pored policajaca, a u jednoj od poprečnih ulica Dragoslav je napustio automobil. Tu ga je već čekao čovjek Ljubiše Buhe Čumeta, koji ga je sklonio do mraka u jednom „šteku”.

U automobilu je potom došlo do rokade, pa je mjesto vozača zauzeo Kosmajčev sin Lazar, koga je policija uhapsila, a u sudu za prekršaje osuđen je na deset dana zatvora, poslije čega je protjeran iz Crne Gore.

Stariji Kosmajac je potom u pratnji nekoliko osoba starim putem krenuo ka Republici Srpskoj, ali granicu sa BiH nije prešao na legalnom prelazu, već švercerskom rutom. Poslije se obreo na Sokocu gdje je boravio kod svojih poslovnih partnera. Da je iznenada napustio kuću u Strpu bilo je vidljivo na prvi pogled, jer su u tom zdanju ostala upaljena svjetla, a kapije nezaključane.

Kosmajac poslije ilegalnog povratka iz BiH nije navodno napravio nikakav prekršaj u Crnoj Gori, ali je priveden kao bezbjedonosno interesantna osoba, bez obzira što je u proteklih nekoliko godina nesmetano dolazio u ovu državu.

Dragoslav Kosmajac je donedavno imao i slovačko državljanstvo stečeno od 13. septembra 2004. godine, koje je poništeno poslije izbijanja afere vezane za njegove poslove sa narkoticima. Šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak izjavio je tada da je neko uzeo velike pare da bi dao Kosmajcu državljanstvo Slovačke, koje je imao i Darko Šarić, ali i neki albanski, odnosno kosovski narko bosovi.

Kosmajac je inače, nezakonito stekao i državljanstvo BiH, putem falsifikovane potvrde o mjestu prebivališta iz 1994. godine. Kao mjesto boravka navedeno je Trebinje, sa ulicom Vinogradska b.b, a 2009. godine izdat mu je i rodni list u Bosni i Hercegovini, pa je tako dobio biometrijski pasoš. Posljednji put u ovu državu ušao je legalno 2010. godine.

U ,,bijeloj knjizi” MUP-a Srbije još 2001. Dragoslav Kosmajac je pominjan kao jedan od najznačajnijih trgovaca drogama, a srpski mediji navode da je povezan sa međunarodnim krijumčarima narkotika i u Južnoj Americi. Inače, MUP Srbije je nedavno osnovao radnu grupu, koja se bavi istraživanjem njegove imovine. Preliminarni rezultati radne grupe pokazuju da on samo na teritoriji Beograda posjeduje stanove, kuće, lokale i zemljište čija je tržišna vrijednost skoro jedanaest miliona eura, ali se procjenjuje da sve to vrijedi mnogo više. Ovdje je riječ o nepokretnostima samo na teritoriji Beograda

Prema nezvaničnim saznanjima, do kojih su došli srpski mediji, Kosmajac najviše imovine ima na beogradskoj opštini Zvezdara, gdje i živi. On je vlasnik ili suvlasnik trideset jednog stana, ukupne površine 2.700 metara kvadratnih. Ovi objekti su procijenjeni na tri i po miliona evra, ali je realna vrijednost mnogo veća.

Pored mnogobrojnih stanova manje i veće kvadrature, Kosmajac posjeduje u stopostotnom ili manjem vlasništvu i šest lokala čija je ukupna površina devesto kvadrata, procijenjenih na milion i stotinu eura. Takođe, na njegovo ime se vode i 43 parcele od 15 hektara, vrijednosti od preko šest miliona eura.

Kosmajac je, kako saznajemo, gotovo sve svoje lokale, kao i dobar dio stanova izdavao u zakup. Tako se u njegovim objektima proizvodi hljeb i pecivo, igraju se djeca i organizuju rođendani u igraonicama, prodaje PVC stolarija. U jednom od lokala „smjestio” se i restoran, a navodno počeo je da zida i hotel.

U ovom trenutku, posredstvom međunarodne pravne pomoći, očekuje se da stignu i izvještaji iz nekoliko zemalja za koje se pretpostavlja da u njima Kosmajac ima imovinu. Riječ je o Španiji, Slovačkoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Radna grupa MUP Srbije, kako prenose mediji, pored popisa imovine, pokušava i da utvrdi da li je Kosmajac i danas uključen u poslove sa organizovanjem šverca velikih količina narkotika, preko jakih kriminalnih grupa, ili se možda „penzionisao”. Tako se pokazuje da je Crna Gora, sva prilika, i za kriminalce u penziji najsigurnije mjesto.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRUŠAVANJE ZIDINA ULCINJA: Tužna epizoda ili prekretnica za stari grad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Obrušavanje dijela zidina u ulcinjskom Starom gradu označava stepen nemarnosti, zapuštenosti i degradacije ove jedinstvene arhitektonske cjeline

 

Za predsjednika Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismeta Karamanagu dileme nema: krivac za obrušavanje dijela zidina je ljudski faktor. ,,Na tom prostoru, uz same drevne zidine, već godinama je lagerovan šut sa gradilišta jednog neidentifikovanog objekta u južnom dijelu Starog grada“, ističe on.

Istog je mišljenja i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić koji kaže da je od odlaganog šuta i obilnih padavina nastupilo naduvavanje, a da je potom došlo do obrušavanja zidina u more.

Moćne zidine Starog grada odolijevale su i strašnom bugarskom caru Samuilu 998. i Mongolima koji su na svojim konjima 1242. godine dojezdili iz stepa Azije, ali su vazda bile nemoćne od sila razdora i devastatora unutar zidina.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara navode da graditelji hotela nijesu u svemu ispoštovali odobreni projekat, odnosno dio koji se tiče pozicioniranja objekta na parceli i horizontalnih gabarita.

Prije 2,5 godine ta institucija je donijela rješenje kojim je Stari grad Ulcinj dobio status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. U tom dokumentu se isticalo da evidentni proces degradacije Starog grada nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor. ,,Ljudski faktor direktno i kontinuirano utiče na postepeno narušavanje njegovih kulturnih vrijednosti i izgradnju objekata povećanih gabarita, na mjestu starih ili slobodnih površina. Globalno, naglašene degradacije vezuju se za proteklih desetak godina i intenzivnu rekonstrukciju stambenih objekata, čija se prizemlja koriste kao poslovni, mahom ugostiteljski objekti“, navodilo se u rješenju uz zaključak da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

Na terenu je praktično sve bilo prepušteno stihiji. Gubila se dobro poznata silueta Grada, zauzimale javne površine, infrastruktura propadala. Turista je, naravno sa izuzetkom koronarne 2020, bilo sve više.

Svi su se oni čudili neprikladnom objektu, pravom mastodontu koji je štrčao na južnoj strani Starog grada, dok su žitelji od državnih i opštinskih vlasti stalno zahtijevali da se on ukloni. Nedovršen i nezaštićen, predstavljao je opasnost za djecu i posjetioce, te prepreku valorizaciji kulturnog blaga.

Stari grad nije 2017. godine uvršten na svjetsku listu spomeničke baštine pod zaštitom UNESCO-a, kao dio sistema venecijanskih odbrambenih utvrđenja između 15. i 17. vijeka.

Ulcinj je nominovala Vlada Crne Gore, ali ovaj grad nije, kako je izjavio glavni koordinator tog zajedničkog projekta Italije, Crne Gore i Hrvatske Miljenko Domijan, prošao ocjene evaluatora. ,,Dovoljno je reći da su u Ulcinju na mletačkoj utvrdi podigli hotel!?”, rekao je Domijan.

„Taj monstrum ni na jedan mogući način ne može biti uklopljen u ambijent ulcinjskog Starog grada. Ako se on ne ukloni, biće jasno da je posrijedi velika korupcija, koja se i do sada vezivala za investiciju nepoznatog investitora”, saopštavali su iz lokalnog odbora URA-e.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MUKE PO SJEVERU: KAD IMA SNIJEGA – NEMA STRUJE: Osuđeni na mrak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Višesatni i višednevni prekidi u napajanju električnom energijom za domaćinstva na sjeveru postali su uobičajeni, pri prvim sniježnim padavinama. Nevrijeme krajem prošle i početkom ove godine otkrilo je brojne falinke distributivne mreže, koje nijesu mogli umanjiti ni danonoćni napori elektromontera na terenu

 

Nevrijeme je napravilo haos na elektrodistributivnoj mreži na sjeveru države. Struje nije bilo od 26. decembra, na cijeloj teritoriji  Kolašina, više od 40 sati. Kvarovi  na dalekovodima,  koji napajaju Berane, Andrijevicu, Plav i Gusinje sanirani su poslije više sati. U Plavu i Gusinju struje ponovo nije bilo 7. januara, te  od 11. januara do narednog dana.

Državni  Ski centar Kolašin 1600 bio je bez struje, sem od 26. do 28. decembra, i 8. januara. Privatano skijalište Kolašin 1450 nije imalo struje na Božić i narednog dana do podne. Takvo stanje izazvalo je bijes gostiju skijališta, ali iz uprave tih preduzeća nije bilo oštrijih rekacija.

Desetak sela u kolašinskoj opštini ostalo je u mraku pet-šest dana. Baš kao i  andrijevačka  sela Cecuni,  Košutići,  Kralje, Gnjili Potok… Nakon nekoliko dana uzaludnog čekanja, mještani tih sela odlučili su da o svom trošku angažuju električare i poprave niskonaponsku mrežu.

„Selo ima oko 120 domaćinstava. Ima i pedesetak učenika. Prve kuće su praktično odmah do grada a, eto, bez struje smo bili šest dana. Da se nijesmo sami angažovali i platili električare, vjerovatno bismo još bili u mraku”, ispričali su novinarima u selu Božići.

U kolašinskom selu Rečine uredno napajanje strujom uspostavljeno je tek u četvrtak veče (7. januar). Mještani tvrde da su i Novu godinu dočekali u mraku. Slično je bilo u Rovcima ali i u još nekoliko sela bližih gradu. „Teško je pobrojati dane bez struje i prošle, ali i minulih godina. Kada je riječ o nekoliko minulih sedmica, nije je bilo od 26. decembra do 1. januara. Zatim, nestala je ponovo na Badnji dan, a  došla 12. januara. Jednostavno rečeno, svako nevrijeme – sniježne padavine, kiša ili vjetar – za nas znači da ćemo ostati u mraku“, kaže Radovan Ivanović.

U toj mjesnoj zajednici već godinama  navikli su i da struja svakodnevno nestaje po nekoliko sati, a zvanično opravdanje glasi „radovi na rekonstrukciji dalekovoda“.  Takva isključenja, najavljena i nenajavljena, već godinama  trpe i u Barama Kraljskim, Vranještici i Skrbuši. Ne broje više, kažu mještani, ni pokvarene električne uređaje i kilograme bačene hrane iz zamrzivača.

U Rijeci Mušovića, prije nekoliko dana zapalio se drveni stub dalekovoda.  Mještanin Milo Grujić tvrdi da ga je pokidana žica tog dalekovoda, koji napaja državno skijalište,  pred Novu godinu, umalo ubila u dvorištu porodične kuće. Sve je prijavio policiji, a sprema i krivičnu prijavu. CEDIS će, objašnjava,  optužiti za „pokušaj ubistva“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo