Povežite se sa nama

OKO NAS

PARLAMENT PROTIV MINISTRA POLJOPRIVREDE: Ivanović pao iz maslinarstva

Objavljeno prije

na

Jedna epizoda koju je nedavno ispričao predsjednik Maslinarskog društva „Boka” Obrad Mandić odslikava odnos crnogorske Vlade prema maslini i maslinarima. „Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović zvao je nas maslinare na razgovor, ali nas tamo nije dočekao on, već neka njegova pomoćnica. Naš prioritet broj jedan – Strategiju obnove i razvoja maslinarstva, iz koje dalje sve proističe, oni su na tom sastanku stavili tek na četvrto mjesto, a bez toga nema napretka”, priča Mandić.

Slični su stavovi maslinara iz Ulcinja i Bara, koji potvrđuju da kod ministra i Vlade ne nailaze na razumijevanje njihovi višegodišnji prijedlozi i sugestije. Kao rezultanta tog nerazumijevanja ove izuzetno značajne privredne grane za Primorce, nastao je Prijedlog zakona o maslinarstvu. Iako je i lani u ljeto glatko odbijen od strane stručne javnosti i maslinara, Ivanović se, nakon što je u međuvremenu uvažio neke primjedbe, odlučio da pokuša da ga opet progura. Doživio je istu sudbinu. Nijesu ga podržali čak ni poslanici vladajuće koalicije, čime mu je faktički u Parlamentu izglasano nepovjerenje. Moraće ponovo na popravni. Prije toga će, kako saznajemo, biti održano kontrolno saslušanje ministra u Skupštini Crne Gore, koji je saopštio da će „uskoro sa uzgajivačima maslina biti organizovana prezentacija sektorske studije o maslinarstvu”.

Možda je sada dobra prilika da se malo zastane i da se, u nešto mirnijoj atmosferi, pokuša postići dogovor što i kako dalje u crnogorskom maslinarstvu. Jer, već godinama je očit trend povratku toj grani, ljudi ulažu mnogo vremena, znanja i novaca da bi obnovili zapuštene maslinjake i proizvodili što kvalitetnije ulje. I sve to uz minimalnu podršku Vlade i lokalnih samouprava. „Sa agrobudžetom koji iznosi jedan odsto od ukupnog budžeta, to nije ni moguće”, kaže jedan od čelnika Unije poslodavaca Željko Vidaković.

Oni koji znaju da gotovo polovina budžeta Evropske komisije ide na premije i dotacije poljoprivrednicima, odnosno da se u zemljama Unije potpore proizvođačima maslina kreću oko euro po kilogramu, lako mogu da zaključe da su naši maslinari potpuno neravnopravni u trci i na domaćem tržištu. Zbog hiperprodukcije velikih proizvođača (Španija, na primjer, ima 300 miliona stabala i drži 47 odsto svjetskog tržišta, Italija 14 odsto, Grčka tri odsto manje, a Portugalija sa 38 miliona maslina drži „tek” dva odsto svjetskog tržišta), prosječna cijena maslinovog ulja iznosi oko tri eura!? Ali, koga zanima što je ono uglavnom industrijsko ulje druge kategorije i što mu je kvalitet znatno slabiji od našeg. Zato se na crnogorskom tržištu kojeg su skrojili Ivanović i njegovi neoliberali za oko 4,5 eura (mora nešto zaraditi domaći uvozni lobi), mogu kupiti strana ulja sa etiketama koje, navodno, garantuju kvalitet.

To je ono što žele maslinari, a Vlada ne čini: pošto se u kvantitativnom smislu ne možemo takmičiti sa konkurencijom, onda to mora biti kvalitetom. Ona mora da promoviše autohtonost i domaću specifičnu vrstu „žuticu”, da snažno pomogne i zaštiti naše fabrike na otvorenom. Bar jedan odsto u odnosu na KAP. Da masline i maslinovo ulje budu svojevrsna atrakcija i zaštitni znak Crnogorskog primorja. Baš kao što je to sada slučaj u Istri. Tamo je prosječna cijena maslinovog ulja oko 12 eura.

„U svijetu masovne proizvodnje postoje trendovi na polju prodaje koje možete koristiti. Kupci žele znati đe masline rastu, iako porijeklo ne garantuje i kvalitet. Ako u Crnoj Gori postoje maslinarske regije, morate to obznaniti”, kaže poznati stručnjak za maslinovo ulje iz Velike Britanije Džudi Ridgvejt.

Upravo je to bila jedna od ključnih zamjerki Udruženja maslinara Ulcinja na povučeni Prijedlog zakona o maslinarstvu. Jer, u postojećem, uvala Valdanos, se uz Staru maslinu u Baru i Velju maslinu u Budvi, navodi kao posebno zaštićena. U Ivanovićevom prijedlogu nije bilo predviđeno da taj živi spomenik maslinarstva, ta jedina prava velika plantaža sa preko 80 hiljada stabala stoljetnih maslina uživa poseban stepen zaštite, odnosno da bude naveden kao „maslinarska regija”, upravo sa ciljem isticanja njegovog značaja, zaštite i revitalizacije, te stvaranja marketinškog brenda.

Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da su u sred tog maslinjaka domaći Englezi, preko famoznog Cubus luxa, pokušali da prije tri godine grade hotele i stotine vila za prodaju. Čak su Studijom lokacije koju im je donijela Vlada Igora Lukšića predvidjeli originalan metod presađivanja maslina!? Bagerom! Nakon što je ta operacija neslavno okončana, povukli su se na rezervne položaje i čekaju novu priliku. Zato Maslinade u Valdanosa nema „pod državnom zaštitom” u Ivanovićevom prijedlogu. Ali, nema ni zakona!

Morao bi ministar konačno da izvuče pouku poslije još jednog neuspjeha. Trebao bi da shvati da je maslinarstvo i nauka i posao i tradicija i strast. Koja na ovim prostorima traje milenijumima. No, sada tu davno skrojenu priču ponovo moramo prenijeti sebi samima, pa je opet usvojiti kao dio našeg određenja, da bi je tek nakon toga podijelili sa gostima i kupcima. I da bi nešto ostavili i onima koji će poslije nas doći.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo