Povežite se sa nama

OKO NAS

PARLAMENT PROTIV MINISTRA POLJOPRIVREDE: Ivanović pao iz maslinarstva

Objavljeno prije

na

Jedna epizoda koju je nedavno ispričao predsjednik Maslinarskog društva „Boka” Obrad Mandić odslikava odnos crnogorske Vlade prema maslini i maslinarima. „Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović zvao je nas maslinare na razgovor, ali nas tamo nije dočekao on, već neka njegova pomoćnica. Naš prioritet broj jedan – Strategiju obnove i razvoja maslinarstva, iz koje dalje sve proističe, oni su na tom sastanku stavili tek na četvrto mjesto, a bez toga nema napretka”, priča Mandić.

Slični su stavovi maslinara iz Ulcinja i Bara, koji potvrđuju da kod ministra i Vlade ne nailaze na razumijevanje njihovi višegodišnji prijedlozi i sugestije. Kao rezultanta tog nerazumijevanja ove izuzetno značajne privredne grane za Primorce, nastao je Prijedlog zakona o maslinarstvu. Iako je i lani u ljeto glatko odbijen od strane stručne javnosti i maslinara, Ivanović se, nakon što je u međuvremenu uvažio neke primjedbe, odlučio da pokuša da ga opet progura. Doživio je istu sudbinu. Nijesu ga podržali čak ni poslanici vladajuće koalicije, čime mu je faktički u Parlamentu izglasano nepovjerenje. Moraće ponovo na popravni. Prije toga će, kako saznajemo, biti održano kontrolno saslušanje ministra u Skupštini Crne Gore, koji je saopštio da će „uskoro sa uzgajivačima maslina biti organizovana prezentacija sektorske studije o maslinarstvu”.

Možda je sada dobra prilika da se malo zastane i da se, u nešto mirnijoj atmosferi, pokuša postići dogovor što i kako dalje u crnogorskom maslinarstvu. Jer, već godinama je očit trend povratku toj grani, ljudi ulažu mnogo vremena, znanja i novaca da bi obnovili zapuštene maslinjake i proizvodili što kvalitetnije ulje. I sve to uz minimalnu podršku Vlade i lokalnih samouprava. „Sa agrobudžetom koji iznosi jedan odsto od ukupnog budžeta, to nije ni moguće”, kaže jedan od čelnika Unije poslodavaca Željko Vidaković.

Oni koji znaju da gotovo polovina budžeta Evropske komisije ide na premije i dotacije poljoprivrednicima, odnosno da se u zemljama Unije potpore proizvođačima maslina kreću oko euro po kilogramu, lako mogu da zaključe da su naši maslinari potpuno neravnopravni u trci i na domaćem tržištu. Zbog hiperprodukcije velikih proizvođača (Španija, na primjer, ima 300 miliona stabala i drži 47 odsto svjetskog tržišta, Italija 14 odsto, Grčka tri odsto manje, a Portugalija sa 38 miliona maslina drži „tek” dva odsto svjetskog tržišta), prosječna cijena maslinovog ulja iznosi oko tri eura!? Ali, koga zanima što je ono uglavnom industrijsko ulje druge kategorije i što mu je kvalitet znatno slabiji od našeg. Zato se na crnogorskom tržištu kojeg su skrojili Ivanović i njegovi neoliberali za oko 4,5 eura (mora nešto zaraditi domaći uvozni lobi), mogu kupiti strana ulja sa etiketama koje, navodno, garantuju kvalitet.

To je ono što žele maslinari, a Vlada ne čini: pošto se u kvantitativnom smislu ne možemo takmičiti sa konkurencijom, onda to mora biti kvalitetom. Ona mora da promoviše autohtonost i domaću specifičnu vrstu „žuticu”, da snažno pomogne i zaštiti naše fabrike na otvorenom. Bar jedan odsto u odnosu na KAP. Da masline i maslinovo ulje budu svojevrsna atrakcija i zaštitni znak Crnogorskog primorja. Baš kao što je to sada slučaj u Istri. Tamo je prosječna cijena maslinovog ulja oko 12 eura.

„U svijetu masovne proizvodnje postoje trendovi na polju prodaje koje možete koristiti. Kupci žele znati đe masline rastu, iako porijeklo ne garantuje i kvalitet. Ako u Crnoj Gori postoje maslinarske regije, morate to obznaniti”, kaže poznati stručnjak za maslinovo ulje iz Velike Britanije Džudi Ridgvejt.

Upravo je to bila jedna od ključnih zamjerki Udruženja maslinara Ulcinja na povučeni Prijedlog zakona o maslinarstvu. Jer, u postojećem, uvala Valdanos, se uz Staru maslinu u Baru i Velju maslinu u Budvi, navodi kao posebno zaštićena. U Ivanovićevom prijedlogu nije bilo predviđeno da taj živi spomenik maslinarstva, ta jedina prava velika plantaža sa preko 80 hiljada stabala stoljetnih maslina uživa poseban stepen zaštite, odnosno da bude naveden kao „maslinarska regija”, upravo sa ciljem isticanja njegovog značaja, zaštite i revitalizacije, te stvaranja marketinškog brenda.

Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da su u sred tog maslinjaka domaći Englezi, preko famoznog Cubus luxa, pokušali da prije tri godine grade hotele i stotine vila za prodaju. Čak su Studijom lokacije koju im je donijela Vlada Igora Lukšića predvidjeli originalan metod presađivanja maslina!? Bagerom! Nakon što je ta operacija neslavno okončana, povukli su se na rezervne položaje i čekaju novu priliku. Zato Maslinade u Valdanosa nema „pod državnom zaštitom” u Ivanovićevom prijedlogu. Ali, nema ni zakona!

Morao bi ministar konačno da izvuče pouku poslije još jednog neuspjeha. Trebao bi da shvati da je maslinarstvo i nauka i posao i tradicija i strast. Koja na ovim prostorima traje milenijumima. No, sada tu davno skrojenu priču ponovo moramo prenijeti sebi samima, pa je opet usvojiti kao dio našeg određenja, da bi je tek nakon toga podijelili sa gostima i kupcima. I da bi nešto ostavili i onima koji će poslije nas doći.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo