Povežite se sa nama

OKO NAS

BEZAKONJE NA KOLAŠINSKIM RIJEKAMA: Suza Evrope raj za krivolovce

Objavljeno prije

na

krivolov2

Ribljim fondom u kolašinskim rijekama niko ne gazduje već skoro tri godine. Ni na nedavno završenom javnom oglasu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za gazdovanje ribljim fondom nijedan od kandidata iz te opštine nije ispunio zadate kriterijume.

Uprkos tome što vodama još niko ne upravlja pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je svakodnevno po nekoliko desetina pecaroša. Turističke agencije nijesu obustavile ni dovođenje stranih turista na flaj fišing. Prema nekim procjenama, krivolovci godišnje upecaju više od 300 kilograma ribe iz kolašinskih rijeka, što im donosi solidnu zaradu, budući da se, recimo kilogram ,,netovljene” (potočne) pastrmke prodaje restoranima po cijeni od 10 do 15 eura.

Rukovodilac sektora za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Deniz Frljučkić kaže da razloge za činjenicu da za kolašinske vode još niko nije zvanično zadužen treba tražiti kod lokalnih organizacija. Ni jedna od njih, tvrdi on, nema kapacitete koji su zakonom propisani.

Na drugoj strani, u Ribolovno sportskom društvu Tara i Morača tvrde da će, iako su među najbrojnijim društvima u državi, teško ikada moći ispuniti uslove koji su propisani za gazdovanje vodama.

,,Na našim rijekama trenutno vlada bezakonje. Krivolov cvjeta, riba se vadi mrežama, ubija dinamitom… Krivolovci su na svakom koraku. To nekome odgovara, a mi nemamo način da promijenimo takvo stanje. Od nas je javnim oglasom traženo da imamo pet-šest zaposlenih radnika, s uredno plaćenim doprinosima i porezima, zatim automobile, a naravno, i novac za gorivo. To je nemoguće, jer, prosto, mi te mogućnosti nemamo, a Opština ne može da pomogne. Naši jedini prihodi su od ribolovnih dozvola, koje sada ne možemo da izdajemo. Tako je već tri godine,” kaže predsjednik RSD Dragomir- Buco Raketić.

Do marta 2012. godine postojao je SRK Kolašin, koje je i izdavalo ribolovne dozove, ali i držalo pod kontrolom krivolov. Nesuglasice između starog i novoizabranog rukovodstva, te godine rezultirale su smjenom dotadašnjeg predsjednika Slavka Draškovića. Uslijedili su i sudski sporovi između Draškovića i onih kojima se nije dopalo kako je on vodio klub. U međuvremenu su se međusobno u više navrata optuživali za nezakonit rad. Da pomiri kolašinske ribolovce, pokušao je u više navrata i predsjednik Opštine Darko Brajušković. Zbog takve situacije, ali i u skladu sa savjetima tadašnjeg ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića i novim zakonom o sportu, registrovan je novi klub u kojem je sada većina ribolovca s područja Kolašina.

Raketić tvrdi da su rijeke sada prepuštene na milost i nemilost krivolovcima, jer, kako je rekao, policija nerado asistira i kada dobije prijavu za nezakonito pecanje.

U resornom Ministarstvu, kako kažu, pokušavaju da nađu kompromisno rješenje. Tačnije, način za privremeno gazdovanje do raspisivanja novog oglasa.

,,Ministarstvo je prije deset dana održalo sastanak s predstavnicima sportsko – ribolovnih organizacija, koje su bile kandidati na oglasu – SRK Plašnica, SRK Suza Evrope, SRK Kolašin i SRK Tara Morača. Tema sastanka bila je privremeno gazdovanje do raspisivanja novog oglasa. Na ovom sastanku razmatrana je mogućnost da svi klubovi iz Opštine Kolašin budu jedan korisnik ribljeg fonda na tom području. Očekujemo njihov zvaničan stav po tom pitanju. Na sastanku je zaključeno da postoji realna šansa da ovi klubovi zajednički djeluju na očuvanju ribljeg fonda, što nam daje za pravo da nastavimo s pregovorima i u što kraćem roku ustupimo riblji fond na privremeno korišćenje u Opštini Kolašin, kaže Frljučkić.

Prema njegovim riječima, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta da konstantno budu prisutni na ribolovnim vodama i posvećeni očuvanju ribljeg fonda. Zbog toga je krivolovcima olakšano da kontinuirano krše zakon i osiromašuju riblji fond.

Rukovodilac sektora za ribarstvo tvrdi da u opštinama gdje riblji fond nije nikom ustupljen na gazdovanje, ne postoji mogućnost da bilo koja organizacija izda dozvolu za sportsko rekreativni ribolov, kao ni da organizuje bilo koji vid ribolovnog turizma. No, i pored toga, bar tri, četiri turističke agencije imaju u ponudi upravo ribolovni turizam, a prema riječima sagovornika Monitora, koji je vodič stranih turista na rijekama, to se i prilično isplati. On tvrdi da od stranih turista može biti samo koristi, a da kolašinske vode pustoše oni koji su pored njih rođeni.

,,Krivolovci i dalje nesmetano pecaju na svim revirima, većina njih prodaje ribu. U revirima je sada manje ribe nego u djelovima rijeke, na kojima je bio dozvoljen ribolov na blinker. Sasvim je normalno da s glavnog gradskog mosta na Tari, mjestu koje je važilo za mušičarski raj, uzvodno i nizvodno svakodnevno možete vidjeti desetak ljudi kako nesmetano krivolove na sve moguće načine, većina na žive mamce. U revirima je gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku jer je istrijebljena. I lipljana je ostalo jako malo”, tvrdi on.

Haotična situacija na vodama, kažu nadležni, neće dugo potrajati. To, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede garantuje čitav set propisa donesenih u nekoliko proteklih mjeseci.

,,Jedna od novina je i jedinstveni obrazac dozvole za sportsko – rekreativni ribolov, koji se distribuira korisnicima ribljeg fonda, posredstvom Saveza sportsko ribolovnih organizacija Crne Gore, uz striktnu kontrolu. Ovim je onemogućeno izdavanje dozvola organizacijama koje nijesu korisnici ribljeg fonda, dok je korisnicima uvedena kontrola izdatih dozvola”, objašnjava Frljučkić.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRUŠAVANJE ZIDINA ULCINJA: Tužna epizoda ili prekretnica za stari grad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Obrušavanje dijela zidina u ulcinjskom Starom gradu označava stepen nemarnosti, zapuštenosti i degradacije ove jedinstvene arhitektonske cjeline

 

Za predsjednika Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismeta Karamanagu dileme nema: krivac za obrušavanje dijela zidina je ljudski faktor. ,,Na tom prostoru, uz same drevne zidine, već godinama je lagerovan šut sa gradilišta jednog neidentifikovanog objekta u južnom dijelu Starog grada“, ističe on.

Istog je mišljenja i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić koji kaže da je od odlaganog šuta i obilnih padavina nastupilo naduvavanje, a da je potom došlo do obrušavanja zidina u more.

Moćne zidine Starog grada odolijevale su i strašnom bugarskom caru Samuilu 998. i Mongolima koji su na svojim konjima 1242. godine dojezdili iz stepa Azije, ali su vazda bile nemoćne od sila razdora i devastatora unutar zidina.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara navode da graditelji hotela nijesu u svemu ispoštovali odobreni projekat, odnosno dio koji se tiče pozicioniranja objekta na parceli i horizontalnih gabarita.

Prije 2,5 godine ta institucija je donijela rješenje kojim je Stari grad Ulcinj dobio status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. U tom dokumentu se isticalo da evidentni proces degradacije Starog grada nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor. ,,Ljudski faktor direktno i kontinuirano utiče na postepeno narušavanje njegovih kulturnih vrijednosti i izgradnju objekata povećanih gabarita, na mjestu starih ili slobodnih površina. Globalno, naglašene degradacije vezuju se za proteklih desetak godina i intenzivnu rekonstrukciju stambenih objekata, čija se prizemlja koriste kao poslovni, mahom ugostiteljski objekti“, navodilo se u rješenju uz zaključak da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

Na terenu je praktično sve bilo prepušteno stihiji. Gubila se dobro poznata silueta Grada, zauzimale javne površine, infrastruktura propadala. Turista je, naravno sa izuzetkom koronarne 2020, bilo sve više.

Svi su se oni čudili neprikladnom objektu, pravom mastodontu koji je štrčao na južnoj strani Starog grada, dok su žitelji od državnih i opštinskih vlasti stalno zahtijevali da se on ukloni. Nedovršen i nezaštićen, predstavljao je opasnost za djecu i posjetioce, te prepreku valorizaciji kulturnog blaga.

Stari grad nije 2017. godine uvršten na svjetsku listu spomeničke baštine pod zaštitom UNESCO-a, kao dio sistema venecijanskih odbrambenih utvrđenja između 15. i 17. vijeka.

Ulcinj je nominovala Vlada Crne Gore, ali ovaj grad nije, kako je izjavio glavni koordinator tog zajedničkog projekta Italije, Crne Gore i Hrvatske Miljenko Domijan, prošao ocjene evaluatora. ,,Dovoljno je reći da su u Ulcinju na mletačkoj utvrdi podigli hotel!?”, rekao je Domijan.

„Taj monstrum ni na jedan mogući način ne može biti uklopljen u ambijent ulcinjskog Starog grada. Ako se on ne ukloni, biće jasno da je posrijedi velika korupcija, koja se i do sada vezivala za investiciju nepoznatog investitora”, saopštavali su iz lokalnog odbora URA-e.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MUKE PO SJEVERU: KAD IMA SNIJEGA – NEMA STRUJE: Osuđeni na mrak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Višesatni i višednevni prekidi u napajanju električnom energijom za domaćinstva na sjeveru postali su uobičajeni, pri prvim sniježnim padavinama. Nevrijeme krajem prošle i početkom ove godine otkrilo je brojne falinke distributivne mreže, koje nijesu mogli umanjiti ni danonoćni napori elektromontera na terenu

 

Nevrijeme je napravilo haos na elektrodistributivnoj mreži na sjeveru države. Struje nije bilo od 26. decembra, na cijeloj teritoriji  Kolašina, više od 40 sati. Kvarovi  na dalekovodima,  koji napajaju Berane, Andrijevicu, Plav i Gusinje sanirani su poslije više sati. U Plavu i Gusinju struje ponovo nije bilo 7. januara, te  od 11. januara do narednog dana.

Državni  Ski centar Kolašin 1600 bio je bez struje, sem od 26. do 28. decembra, i 8. januara. Privatano skijalište Kolašin 1450 nije imalo struje na Božić i narednog dana do podne. Takvo stanje izazvalo je bijes gostiju skijališta, ali iz uprave tih preduzeća nije bilo oštrijih rekacija.

Desetak sela u kolašinskoj opštini ostalo je u mraku pet-šest dana. Baš kao i  andrijevačka  sela Cecuni,  Košutići,  Kralje, Gnjili Potok… Nakon nekoliko dana uzaludnog čekanja, mještani tih sela odlučili su da o svom trošku angažuju električare i poprave niskonaponsku mrežu.

„Selo ima oko 120 domaćinstava. Ima i pedesetak učenika. Prve kuće su praktično odmah do grada a, eto, bez struje smo bili šest dana. Da se nijesmo sami angažovali i platili električare, vjerovatno bismo još bili u mraku”, ispričali su novinarima u selu Božići.

U kolašinskom selu Rečine uredno napajanje strujom uspostavljeno je tek u četvrtak veče (7. januar). Mještani tvrde da su i Novu godinu dočekali u mraku. Slično je bilo u Rovcima ali i u još nekoliko sela bližih gradu. „Teško je pobrojati dane bez struje i prošle, ali i minulih godina. Kada je riječ o nekoliko minulih sedmica, nije je bilo od 26. decembra do 1. januara. Zatim, nestala je ponovo na Badnji dan, a  došla 12. januara. Jednostavno rečeno, svako nevrijeme – sniježne padavine, kiša ili vjetar – za nas znači da ćemo ostati u mraku“, kaže Radovan Ivanović.

U toj mjesnoj zajednici već godinama  navikli su i da struja svakodnevno nestaje po nekoliko sati, a zvanično opravdanje glasi „radovi na rekonstrukciji dalekovoda“.  Takva isključenja, najavljena i nenajavljena, već godinama  trpe i u Barama Kraljskim, Vranještici i Skrbuši. Ne broje više, kažu mještani, ni pokvarene električne uređaje i kilograme bačene hrane iz zamrzivača.

U Rijeci Mušovića, prije nekoliko dana zapalio se drveni stub dalekovoda.  Mještanin Milo Grujić tvrdi da ga je pokidana žica tog dalekovoda, koji napaja državno skijalište,  pred Novu godinu, umalo ubila u dvorištu porodične kuće. Sve je prijavio policiji, a sprema i krivičnu prijavu. CEDIS će, objašnjava,  optužiti za „pokušaj ubistva“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo