OKO NAS
BORILAČKE VJEŠTINE NA MARGINI: Džabe pehari i zlatne medalje
Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor online
Nije nikakva novost da se u Crnoj Gori uspješni i talentovani sportisti malo cijene, i da se u njih rijetko ulaže. Posebno su borilački sportovi na margini, zbog čega u njima opstaju samo ljudi čelične volje, spremni da žrtvuju sve zbog jedne ljubavi.
Da bismo bolje razumjeli situaciju i probleme sa kojima se ovi sportisti srijeću, razgovarali smo sa trenerom borilačkih vještina, Mladenom Jokmanovićem. Zajedno sa bratom Markom Jokmanovićem vodi klubove džuda i džu džice Stara varoš Volcano i brazilske džiu džice Mata Leao. Jokmanovići su nosioci majstorskih zvanja u džudou, brazilskom džiu džicu i džu džicu, što predstavlja rijetkost na globalom nivou. Dvadesetosmogodišnji Mladen je diplomirani prevodilac engleskog i francuskog jezika, a tri godine mlađi Marko završio je turistički fakultet. Najmlađi brat Vukašin krenuo je stopama starije braće, osvojivši nedavno srebro na renomiranom regionalnom takmičenju u brazilskoj džiu džici.
Problema ima na sve strane, a oni s kojima se klub najčešće susreće su finansijski, ali i loše funkcionisanje sportskih institucija. Jokmanović navodi da nemaju nikakvu pomoć za brazilski džiu džicu i džu džicu, sem rijetkih, prijateljskih donacija, dok im u džudo sferi pomaže firma Volcano. „Veoma je teško kada sve troškove snosite sami i srećni ste ako ste na ‘nuli’. Možda i još teže je gledati dugogodišnje trofejne takmičare i učenike kako odustaju zbog finansijskih problema, iako ste im obezbijedili sve što ste mogli. Gledajući gostovanja na televiziji i čitajući novinske članke o našim putovanjima i uspjesima, ljudi često stiču pogrešnu sliku. Mi ovo radimo iz ljubavi prema sportu, jer da su finansije motiv, sigurno se ovim ne bismo bavili”, kaže Mladen.
Iako bi sportski nacionalni savezi trebalo da im finansijski pomažu, klubovi većinom nemaju nikakvu pomoć. Naš sagovornik objašnjava da oni čak imaju dodatne troškove u vidu taksi prema savezima.
,,Džudo klub Stara varoš- Volcano je punopravni član Džudo saveza Crne Gore i Džudo saveza Podgorice, redovan je na takmičenjima i iznjedrio je svoje prve reprezentativce”. Iako redovno plaćaju godišnju članarinu, ovjere, licence – od ovih saveza nijesu dobili nikakav vid pomoći od osnivanja.
Džu džicu klub Stara varoš je iz saveza demonstrativno istupio 2015. godine nakon što je na prvenstvo Evrope poslato samo dva od šest plasiranih reprezentativaca iz ovog kluba, kao i zbog neopravdanog uklanjanja njihovog seniorskog reprezentativca iz nacionalnog tima za Prvenstvo svijeta u Parizu. Ovo se desilo uprkos činjenici da je ovaj klub često donosio zlatne pehare ekipnog pobjednika sa nacionalnih i međunarodnih takmičenja, iznjedrio prvaka svijeta i Evrope, i osvajače brojnih balkanskih i međunarodnih medalja. Kako navodi Jokmanović, savez je prešao granicu nepoštovanja, nekorektnosti i omalovažavanja, koju su oni mogli da istrpe.
„Od 2014. godine aktuelan je problem sa Upravom za sport, povodom formiranja saveza brazilskog džiu džicua, iako ovaj sport postoji već 10 godina u Crnoj Gori i ostvaren je veliki broj međunarodnih rezultata. Tri kluba podnijela su inicijativu za registraciju saveza u skladu sa crnogorskim zakonom o sportu, ali je proces odužen i odbijen bez ikakvog obrazloženja, nakon čega smo angažovali pravnog zastupnika”, kaže Jokmanović. On ističe da bi Crnogorski nacionalni savez brazilskog džiu džicua bio 25. savez ovog sporta u svijetu, i da ne vidi razlog za opstrukciju u razvoju ovog, kod nas mladog sporta, koji je u svijetu jedan od najpopularnijih.
Jokmanović, koji već godinama zajedno sa svojim bratom učestvuje na velikom broju internacionalnih takmičenja, kaže i da je interesantno da se njihovi uspjesi vrednuju i poštuju u inostranstvu, ali ne i u Crnoj Gori. Ističe da se ljudi često čude što, uprkos brojnim problemima, na podijume iznose crnogorsku zastavu. To će uvijek raditi zbog bezuslovne ljubavi prema svojoj zemlji jer, kako kažu, drugu zastavu nemaju.
Kaže da su on i njegovi takmičari često bili primorani da idu na razna „avanturistička” putovanja po svijetu. „Dešavalo nam se da se takmičimo dva dana zaredom u dva različita sporta, pojedine noći u inostranstvu smo proveli spavajući u automobilu, parkiranim ispred sale, jer nijesmo mogli da priuštimo hotel i direktno odatle išli na borilište. Ali ovoga se rado sjećamo i to su detalji koji na kraju sve čine boljim”.
Uprkos svim nedaćama, ne posustajući, Jokmanovići svojim rastućim uspjesima dokazuju da uvijek iz problema izlaze jači.
Kao što je Džigoro Kano, osnivač džudoa, rekao: „Dragulj ne može biti ispoliran bez trenja, niti čovjek usavršen bez učenja… Ako postoji trud, uvijek će postojati i uspjeh.”
Uspjesi
Džudo – u takmičarskoj sezoni od januara do decembra 2015. godine, džudo klub Stara varoš- Volcano nastupio je na ukupno 19 takmičenja, od čega je 15 međunarodnih, a četiri nacionalna.
Ukupno su osvojili 208 medalja od kojih su 86 zlatnih, 67 srebrnih i 55 bronzanih medalja kao i sedam timskih pehara.
Džu Džicu – Stara varoš je u ovom dijelu sezone odradila dva ekstremno kvalitetna klupska takmičenje povodom Dana nezavisnosti Crne Gore – 28 medalja, i povodom oslobođenja Podgorice – 40 medalja. Podsjetimo, u januaru 2015. je klub istupio iz saveza, zbog čega nije učestvovao na ostalim takmičenjima. Takođe, klub je dvostruki ekipni pobjednik SAJ opena u Novom Sadu.
Brazilska džiu džica – 37 internacionalnih medalja za klub Mata Leao A-Force u 2015. godini.
U periodu od januara do decembra 2015. godine klub je nastupio je na osam prestižnih međunarodnih takmičenja – na prvenstvu Evrope, četiri evropska opena i tri regionalna opena.
Nastupali smo na BJJ East European Open – Zagreb, Hrvatska, Mittel European Open – Trst Italija, IBJJF Rome Open – Rim Italija, IBJJF European championship – Rim Italija, BJJ Split Open – Hrvatska, Belgrade No Gi Open-Srbija, Gameness Macedonia Open- Skoplje i Milano Brazilian jiu jitsu challenge – Italija. Od 37 medalja 12 je zlatnih, devet srebrnih i 16 bronzanih. Među ovim medaljama su četiri evropske medalje – zlato, srebro i dvije bronze, koje su i prve medalje za Crnu Goru na ovakvom takmičenju.
Pobjeđivanje sebe kroz borilačke vještine
„U našoj sali možete trenirati džudo, džu džicu i brazilski džiu džicu, zbog čega okupljamo veliki broj članova svih uzrasta, a nerijetko se dešava da isti borci postižu zavidne rezultate u više vještina. Prije svega nam je važno zdravlje naših učenika, kako u sali, tako i van nje, kao i njegovanje sportskog duha. Nikada svoje vještine nijesam koristio na ulici, i u našem klubu znaju da je tatami jedino mjesto za borbu”, kaže Mladen Jokmanović. Njihov cilj, objašnjava, nijesu kratkoročni rezultati, već put kroz vještinu i njeno proučavanje, kao i konstantno pobjeđivanje sebe. On utiče na mlade da se hrane i žive zdravo, oslobađaju loših navika, ali i da ne zapostavljaju obrazovanje, zbog čega se dešavalo da poneko izgubi članstvo u klubu nakon loših rezultata u školi ili neopravdanih incidenata na ulici.
Jokmanović kaže da ima talentovanih ljudi koji sebi ne mogu da priušte treniranje, da to razumije i da ne želi da novac bude važniji od talenta. „S obzirom na tešku finansijsku situaciju koju i te kako osjećamo, imamo posebne programe za nadarene individualce koji su u finansijskim neprilikama. Najčešći primjer su više djece koja dolaze iz iste porodice, za koje imamo posebne povoljnosti, a najčešće se tretiraju kao jedan član”, rekao je.
Filip Đ. KOVAČEVIĆ
Komentari
Izdvojeno
NIŽE CIJENE VODE: Dugoročni rizik za vodovodna preduzeća
Objavljeno prije
1 danna
24 Oktobra, 2025
Kvalitet vodosnabdijevanja u Crnoj Gori suočava se s ozbiljnim izazovima usled finansijske nestabilnosti opštinskih vodovodnih preduzeća i neadekvatnog modela formiranja cijena. Odluke o umanjenim cijenama donose se uprkos dugoročnim posljedicama po održivost sistema
Vlasti u više opština pohvalile su se nižom cijenom vode, predstavljajući taj potez kao uspjeh u korist građana. Ono što nijesu rekli je da će te odluke donijeti ozbiljne izazove za lokalna preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem.
Smanjenje cijena dugoročno može značajno ugroziti održivost vodovodnih sistema, koji se već suočavaju sa rastom troškova održavanja, zastarjelom infrastrukturom i nedostatkom investicija. Bez realnog uvažavanja stvarnih troškova poslovanja, ovakve odluke prijete da dodatno oslabe finansijsku stabilnost preduzeća i dovedu u pitanje kvlitet i pouzdanost vodosnabdijevanja građana.
Cijene komunalnih usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda formiraju se na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima. Za regulaciju je nadležna Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Prema zakonu vodovodno preduzeće unosi podatke poslovanja u tarifni model koji propisuje zakon i metodologija, i u konačnom dobijamo cijenu usluge. Tako formirana, cijena prolazi kontrolu Regulatorne agencije koja donosi odluku o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga. Nakon dobijanja saglasnosti, vodovod je dužan u skladu sa zakonom da podnese zahtjev Skupštini opštine za davanje konačne saglasnosti na cjenovnik.
U Zajednici opština Crne Gore objašnjavaju za Monitor da je „održivo funkcionisanje opštinskih vodovodnih preduzeća u Crnoj Gori dovedeno u pitanje zbog neadekvatnog modela utvrđivanja cijena vode, koji ne prati realne troškove poslovanja niti ekonomske promjene na tržištu“.
„Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) upozorava da ovakav pristup ugrožava finansijsku stabilnost sektora, onemogućava modernizaciju sistema i direktno utiče na kvalitet vodosnabdijevanja. Da bi se obezbijedila dugoročna održivost i sigurnost u snabdijevanju građana, neophodno je hitno korigovati postojeću metodologiju i omogućiti model koji će odražavati realne troškove i razvojne potrebe vodovoda“, kažu.
Podsjećaju da je njihova ekspertska radna grupa dostavila još u martu 2024. godine detaljan predlog za neophodnu izmjenu odgovarajućih članova Zakona o komunalnim djelatnostima. Neophodno je, smatraju, pored ostalog, da se u elemente za formiranje cijena uvrste i troškovi za proširenje materijalne osnove rada za potrebe unapređenja poslovanja, usavršavanja kadra i uvođenja novih tehnologija, kao i troškovi za rezervni fond za smanjenje rizika u poslovanju. Osim toga, trebalo bi normirati i mogućnost mijenjanja cijene kada dođe do odstupanja od planiranih godišnjih troškova preduzeća većeg od 10 odsto.
Od 24 vodovodna preduzeća u vlasništvu crnogorskih opština, u 2023. godini 11 je poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od preko šest miliona eura, a sudeći prema prvim izvještajima za 2024. godinu taj trend se nastavlja. Troškovi održavanja i modernizacije vodovodnih sistema znatno su porasli kao posljedica kako lokalnih, tako i globalnih ekonomskih kretanja i inflacije, a prihodi koji se ostvaruju od trenutne cijene vode, pa i one koja će se na osnovu važeće metodologije primjenjivati u 2026. godini, nisu dovoljni da pokriju sve troškove preduzeća, što „dovodi do akumulacije dugova i nemogućnosti ulaganja u neophodne infrastrukturne projekte“.
„Ukoliko želimo da imamo sigurno i kvalitetno vodosnabdijevanje, izmjena normative koja će omogućiti rast cijena vode je neminovna. Naravno, sve to uz adekvatnu intervenciju koja bi omogućila subvencije u cilju sprječavanja negativnih efekata na socijalno ranjive kategorije stanovništva“, ocjenjuju iz Zajednice opština.
Poručuju da je posljednji trenutak da se preduzmu odlučniji koraci u rješavanju tog problema kako bi se otklonila opasnost od ugrožavanja sistema vodosnabdijevanja u državi, ali i da bi se stvorili uslovi za unaprjeđenje sistema odvođenja otpadnih voda. Podsjećaju i da, prema posljednjim podacima, pokrivenost uslugom javnog vodosnabdijevanja iznosi 87,42 odsto, dok je pokrivenost kanalizacionom mrežom na veoma niskom nivou i iznosi svega 49,70 odsto. Uz to, pokrivenost stanovništva uslugom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda je na alarmantnih 36,26 odsto.
U nekim vodovodnim preduzećima na sjeveru, za sada, vrlo oprezno govore o eventualnim izazovima u poslovanju, zbog činjenice da će cijena vode naredne godine biti značajno niža. Međutim, u kolašinskom Vodovodu ne kriju da je već izvjesno da će imati problema. Ukupan prihod će naredne godine, kaže Miloš Peković, izvršni direktor tog preduzeća, biti manji za 150.000 eura.
„Shodno metodologiji koju propisuje Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, cijena vode od naredne godine, kako za fizička tako i za pravna lica, iznosiće 0,41 cent po utrošenom kubiku vode. Samo smanjenje cijene usluga koje pruža ovo društvo sa 0,83 na 0,41 znači da će se u narednoj godini prihodi duplo smanjiti, a kako su prihodi od pružanja usluga glavni prihodi, to jasno govori o finansijskoj situaciji koja očekuje preduzeće u narednoj godini. Važno je napomenuti da su troškovi ostali nepromijenjeni ili čak uvećani. Iako će menadžment preduzeća krajem godine napraviti detaljan finansijski plan za 2026. godinu, ukupni prihodi u 2026. godini biće manji za najmanje 150.000 eura“, tvrdi Peković.
Iz bjelopoljskog Vodovoda Bistrica kažu da način na koji sada formiraju cijene „prihvata samo opravdane troškove poslovanja, pa na konačnu cijenu ne možemo da utičemo direktno, osim indirektno kroz smanjenje troškova poslovanja i povećanje prihoda od naplate osnovnih i ostalih usluga“.
„Finansijska stabilnost svakako zavisi od visine cijene usluga, kao i od troškova koji će biti u tom regulatornom periodu. Sigurno će biti izazovna godina u finansijskom smislu i teška, ali će menadžment sprovesti sve moguće mjere štednje kako bi pravovremeno uticao na pozitivne finansijske rezultate. Rekonstrukcija poslovanja trenutno nije planirana, a da li će biti potrebe za tim, menadžment će procijeniti u narednom periodu koji je pred nama“, kažu u bjelopoljskom Vodovodu.
Kako je za Monitor kazao Bojan Mišnić, direktor preduzeća Komunalne usluge – Gradac Mojkovac, u toj opštini cijene vode snižene su za 10 odsto. Direktor se nada da to neće ugroziti bilans preduzeća.
„Pad cijena od 10 odsto je prihvatljiv za poslovanje preduzeća. Nadamo se da ćemo uspješno amortizovati te gubitke i da se neće odraziti na poslovanje. Mi smo u prošloj godini postupali po popustu od 25 odsto za redovne platiše i ostali smo u pozitivnim bilansima, tako da pad cijena ćemo uspješno amortizovati uz korekciju popusta za redovne platiše“, rekao je on.
Mojkovačko preduzeće je među rjetkim koje nudi popuste za određenu kategoriju potrošča. Zajednica opština Crne Gore pripremila je model odluke kojim lokalne samouprave mogu subvencionisati ranjive kategorije korisnika komunalnih usluga. Cilj je bio da prošlogodišnje povećanje cijena ublaži posljedice podizanja cijena vode i pruži dodatnu socijalnu zaštitu građanima.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta
Nakon skoro dvije sedmice štrajka, zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.
„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.
On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.
U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.
On objašnjava da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.
„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.
Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.
“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.
I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme: “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.
Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona
Objavljeno prije
1 sedmicana
17 Oktobra, 2025
Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne
Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.
Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.
Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.
Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.
Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su za Monitor u državnoj kompaniji.
Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj

PREDSJEDNIKOV ORDEN AMFILOHIJU, POMIRITELJU: Da je vječno selektivno pamćenje
PREMIJER NAJAVLJUJE VELIKI INVESTICIONI CIKLUS, OPET: Reciklaža obećanja
BUDVA: KADA RUŠITELJI POSTANU DOBROTVORI: RTCG dobio na poklon filmsku arhivu uništenog Zeta filma
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmiceBUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
DRUŠTVO4 sedmiceVLADA DALA SAGLASNOST ZA IZGRADNJU SPOMENIKA MITROPOLITU AMFILOHIJU U KOLAŠINU: Đedo među partizanima
-
Izdvojeno4 sedmiceDONALD TRAMP I EVROPA U GEOPOLITIČKOM RASKORAKU: Na zapadu nešto novo
-
INTERVJU4 sedmiceDRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom
-
FOKUS4 sedmiceRENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi
-
DRUŠTVO3 sedmiceATAK MK GRUPE NA SLOVENSKU PLAŽU: Da li će vlada prodati najvrjedniji turistički brend
-
DUHANKESA3 sedmice7. oktobar 2023.
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceUlazak u EU
