Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽABLJAK: PROMAŠENI PROJEKTI: Vjetar oduvao kulturu

Objavljeno prije

na

Malo ko će osporiti da je renoviranje žabljačkog Centra za kulturu, prije pet-šest godina, urađeno vrlo nekvalitetno, iako su radovi izvođeni pod pokroviteljstvom resornog Ministarstva i koštali blizu 300.000 eura. Nevrijeme tokom kojeg je srušeno stotinak kvadratnih metara demit fasade s istočne strane zgrade, potpuno je razotkrilo fušeraj građevinaca. No, čini se da u slučaju ,,hrama kulture” ispod Durmitora, zaista učinjenu poslu mane nema, jer niko nikada nije zvanično uložio prigovor na kvalitet radova. Takođe, niko nije ni snosio odgovornost zbog očiglednih propusta i uzalud potrošenog novca.

Kako je za Monitor kazao direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan, formirana je komisija koja će sagledati uzroke havarije i procijeniti štetu. Pretpostavlja se, kaže on, da je štetu prouzrokovalo nevrijeme praćeno jakom kišom i velikim udarima južnog vjetra. Direktor Centra, međutim, nije mogao komentarisati kvalitet rekonstukcije, jer je, kako je objasnio, to bilo prije njegovog mandata.

,,Sve je rađeno preko Opštine. Nijesam imao uvid u ono što je rađeno, kao što ne znam ni koliko je koštalo, ni kako je rađeno. Potrudićemo se da što prije šteta izazvana nevremenom bude sanirana. To je sve što mogu reći”, kazao je on.

Na Žabljaku ima i onih koji govore mnogo direktnije, kako kažu, o potpuno promašenom projektu rekonstrukcije. Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović podsjeća da je NVO na čijem je čelu više puta ukazivala na „mnoštvo neregularnosti” prilikom rekonstrukcije zgrade Centra za kulturu.

,,Ministarstvo kulture je renoviralo Dom kulture na Žabljaku za 200-300.000 eura. Zamijenili su krov, desetak prozora, pet toaleta, parket u bioskopu, pločice u hodnicima i na stepeništima, vrata i uveli novo grijanje. Kasnije je isto Ministrastvo nekoliko puta farbalo bioskopsku salu. Novi krov je bio najavljen kao bakarni, ali se ispostavilo da je kulturu poklopio limeni pokrov, koji se raspukao na devet mjesta odmah po završetku”, tvrdi Stijepović.

Voda, kaže on, sada curi kroz pukotine na krovu i plavi prostorije u zgradi. Stijepović misli da tolika vlaga svakog trenutka može uzrokovati velike probleme na električnim instalacijama. Parket u bioskopskoj sali, prema riječima direktora Centra za razvoj Durmitora, ,,nekoliko puta se nadizao kao kvasac”, a jednom je visina vode u tom prostoru bila, tvrdi on, i preko metar.

,,Da bi spriječili dizanje parketa prikovali su ga dobro šrafovima. Novo grijanje sa dva kotla na struju, skupo kao đavo (40.000 eura ), nikada nije grijalo. Skupocjeni sistem grijanja rasčerupan je i treba naći dobrog kotlokrpa da to dovede u red. Da im je Ministarstvo kulture bar uradilo ognjište, pa da se mogu ugrijati ložeći drva”, kaže Stijepović. „U toku renoviranja zamijenjeni su ‘teraco’ podovi keramičkim pločicama, iako je to bilo potpuno nepotrebno. Keramičke pločice na vrh planine? Mada, dobre su za klizanje i za još više studeni u kulturi. Iznad ulaza u instituciju nalazi se ekserom pribijena daska koja pokazuje realnost ove džungle”, opisuje on trenutno stanje objekta, u kojem bi trebalo da se Žabljačani kulturno uzdižu.

Direktor te ustanove priznaje da ima problema s krovom ali, kako kaže, sada je parket u bioskopskoj sali popravljen i stabilan. Nema teškoća ni sa sistemom za grijanje, tvrdi on. Nedavno je i predsjednik Savjeta Centra Milutin Žugić novinarima kazao da je mnogo problema ostalo nakon što je zgrada renovirana.

,,Objekat je renoviran prije mog mandata. Limarski radovi na krovu nijesu dobro izvedeni, pa krov prokišnjava i pričinjava štete na plafonu hola bioskopa. Cijela zgrada Centra za kulturu vlasništvo je više pravnih i fizičkih lica i imamo zajednički problem s kanalizacijom. Mi ćemo s naše strane preduzeti sanaciju ali za sada nemamo novca. Propust je napravljen nakon renoviranja jer niko nije reklamirao loše izvedene radove”, objasnio je on.

Građevinski propusti samo su dio problema koji more prvu instituciju kulture na Žabljaku. Centar je, prije pet godina, pretvorio svoj izložbeni prostor u kafanu, kako tvrdi Stijepović, bez odobrenja za prenamjenu prostora i bez građevinske dozvole. Međutim, takav predlog izvršne vlasti, aminovali su i odbornici lokalnog parlamenta. Zbog toga se sve izložbene postavke održavaju na različitim lokacijama u gradu – u tržnom centru, maloj sali Centra za kulturu, terasi hotela Žabljak…

Iako su iz Savjeta Centra prije dvije godine saopštili da se ugovor sa zakupcem prostora u Centru za kulturu Markom Bogavcem raskida, jer nijesu poštovane sve klauzule iz ugovora, izgleda da je u međuvremenu palo pomirenje.

,,Bogavac je uplatio oko 2.000 eura koliko je dugovao. Ostaje njegova obaveza da redovno uplaćuje po 210 eura mjesečnog zakupa, koliko je predviđeno ugovorom koji važi do 2016. godine, kada će prostor biti vraćen u vlasništvo Centra za kulturu. Ugovoru s njim prethodio je tender na koji se Bogavac jedini javio i, umjesto tenderom predviđenih 200, za mjesečni zakup ponudio 210 eura. Preuzeo je i obavezu da, kada se ukaže potreba, prostor ustupi službama lokalne samouprave”, obavijestili su prošle godine novinare iz Savjta Centra za kulturu.

Džabasan tvrdi da i pored toga što je u galerijskom prostoru kafana, ,,ima dosta mjesta i za kulturna dešavanja”.

Da u Centru, odnosno Savjetu te institucije odavno ima mjesta za promjene, smatraju u žabljačkoj opoziciji. Iz DEMOS-a su krajem prošle godine oštro kritikovali rad Savjeta, a ukazali su i na neke nezakonitosti. U tom tijelu, kako kaže odbornica te stranke Aleksandra Vuković, ,,nema predstavnika zaposlenih niti „stvaralaca ili stručnjaka iz oblasti od značaja za kulturu”, kako Statut i Zakon propisuju. Vuković kaže da je utvrđeno i da pune dvije godine (od oktobra 2012. do oktobra 2014) Savjet nije održao nijednu sjednicu, a da je za to vrijeme predsjednik Žugić, za dužnost koju ne obavlja dobio naknadu od oko 5.000 eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAKO JE NOVINAR SAŠA RADOVIĆ POSTAO PERSONA  NON GRATA U OPŠTINI ZETA: Karleuša, priganice, mediji  i politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovogodišnji Dan zetskih kolača i priganica koji  je predstavljen kako  najveći spektakl  u istoriji ove mlade opštine zbog nastupa Jelene Karleuše,  sjenku je svojim izvještavanjem, tvrde u Opštini Zeta, bacio novinar RTCG Saša Radović. Traže od rukovodstva Javnog servisa da ga oštro kazni, a oni su sa svoje strane novinara proglasili personom non grata

 

Pjevačica Jelena Karleuša je proteklog vikenda održala koncert u okviru festivala Dan zetskih kolača i priganica u kompleksu Plavnica u Zeti. Pred početak koncerta u Zeti saobraćajni haos, pa su mediji saopštili da je i muzička zvijezda od gužve jedva uspjela da dođe do bine.

Najveći muzički događaj od osnivanja ove opštine poklopio se sa praznovanjem Svete Petke. A pjevačicin  nastup je javno u televizijskoj emisiji ranije dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

,,Zeta, čuvena po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, dočekala me je kao niko nikad. Hvala svima koji su bili u nepreglednim kilometarskim kolonama, hvala policiji Crne Gore, hvala Milanu Kneževiću i ministaru saobraćaja Maji Vukićević na divnom gostoprimstvu. Znam da mene Crnogorci vole kao i ja njih, ali je ovo prevazišlo sva moja očekivanja iako su mnogi govorili da ja u Podgorici neću zapevati”, izjavila je nakon koncerta Karleuša.

Njen koncert  bio je zakazan za 9. maj ove godine, ali ga je uprava Hotela Podgorica otkazala. Odluka je uslijedila nakon javnog Karleušionog oglašavanja povodom pitanja Rezolucije o Srebrnici. Ona je između ostalog navela da ,,Crna Gora po ko zna koji put glasa protiv Srbije, a da se pola Crnogoraca nalazi u toj istoj Srbiji i ne vidi neki moralni problem ili politički problem”. Onda je održala lekciju iz ,,istorije”, balkanskim narodima: ,,Jer svakom Crnogorcu je ded Srbin, svakom Hrvatu je ded ubijao Srbe, svakom Bošnjaku ded nije došao ni iz Turske, ni iz Saudijske Arabije jer smeta ono “ić” i razumevanje srpskog jezika, a svakom Albancu sa Kosova je ded bio u plemenskoj bandi koja je napadala srpsku vojsku koja se povlačila prema Grčkoj u Prvom svetskom ratu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUGA OPET  U ZATVORU: Prenatrpanost ne pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema zvaničnim podacima, od početka godine, od zaraznog kožnog oboljenja šuge bolovalo je dvanaest lica lišenih slobode.  Trenutno je  jedan pritvorenik obolio od šuge. O ponovnom obolijevanju u zatvoru ne bi se saznalo da nije odgođeno suđenje bivšem šefu policije Veselinu Veljoviću, upravo zbog bolesti ovog pritvorenika

 

Da  još od januara ove godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorenici obolijevaju od zaraznog kožnog oboljenja šuge, saznalo se tek ove sedmice, nakon što je  u srijedu, u podgoričkom Višem sudu, odgođeno suđenje bivšem direktoru crnogorske policije Veselinu Veljoviću.

Suđenje je odloženo  uz obrazloženje da je jedan od optuženih Arsenije Kalezić, u spuškom pritvoru obolio od  šuge.

Prema zvaničnim podacima, koji su potom dostavljeni medijima, od početka godine, od zaraznog kožnog oboljenja šuge bolovalo je dvanaest lica lišenih slobode.  Da je  jedan pritvorenik trenutno obolio od šuge,  potvrđeno je iz uprave spuškog zatvora.

“Trenutno od ovog zaraznog oboljenja boluje jedno lice smješteno u Istražnom zatvoru Podgorica, kojem je dana 16.10.2024.godine dijagnostikovano zarazno oboljenje kože šuga (scabies). U cilju sprječavanja širenja zaraze, ovaj pritvorenik je izolovan od ostalih pritvorenih lica i obezbijeđena mu je sva potrebna terapija”, navode iz Uprave zatvora.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOTLOVI U SKERLIĆEVOJ PONOVO RADE: Grijanje kasnilo, vazduh čistiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kotlarnica u centru Pljevalja i narednih mjeseci zagađivaće vazduh u tom gradu. Nadležni tvrde mnogo manje u odnosu na ranije. Zbog izmjene tehničkih karakteristika tog postrojenja,  sezona grijanja za oko 500 korisnika počela je skoro mjesec kasnije

 

 

“Griju, ali slabo”, uglavnom su tako, sredinom sedmice korisnici kotlarnice u Skerlićevoj ulici  u Pljevljima odgovarali na pitanje je li im   konačno pušteno grijanje. Trebalo je da im radijatori budu topli još prije mjesec. Iako je  tokom oktobra  u tom gradu  temperetaura vazduha  bila često “oko nule”, rad kotlarnice nije bio moguć. Čekalo se da preduzeće koje gazduje kotlarnicom ugradi prečišćivač dimnih gasova, stručno –  trimulticiklon.

Više od 650 Pljevljaka  potpisalo je 25. oktobra peticiju  kojom su tražili od ekološke inspekcije da dozvoli  postrojenja  iz koje se zagrijavaju stanovi i poslovni prostori u centru grada. Korisnici su podsjetili i da  većina zgrada nema odžak, kao ni podrume za skladištenje ogrjeva, a za mnoge je grijanje na struju skupo.

Na potpaljivanje kotolova čekalo se zbog rješenje ekološke inspekcije, kojim je opštinskom preduzeću Grijanje naloženo da do 15. septembra “preduzme odgovarajuće tehničke mjere kako bi se smanjilo zagađenje”. U suprotnom, zaprijetili su, zabraniće rad kotlarnice.

U ponedjeljak je, 28. oktobra, konačno počela isporuka toplotne energije za blizu 500 korisnika u Pljevljima. Direktor Grijanja Vlade Tošić saopštio je da je  inspektor naredio izmjenu tehničkih karatkeristika u kotlarnici,  što su, kažu,  uradili. Očekuju rezultate mjerenja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI).

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo