Malo ko će osporiti da je renoviranje žabljačkog Centra za kulturu, prije pet-šest godina, urađeno vrlo nekvalitetno, iako su radovi izvođeni pod pokroviteljstvom resornog Ministarstva i koštali blizu 300.000 eura. Nevrijeme tokom kojeg je srušeno stotinak kvadratnih metara demit fasade s istočne strane zgrade, potpuno je razotkrilo fušeraj građevinaca. No, čini se da u slučaju ,,hrama kulture” ispod Durmitora, zaista učinjenu poslu mane nema, jer niko nikada nije zvanično uložio prigovor na kvalitet radova. Takođe, niko nije ni snosio odgovornost zbog očiglednih propusta i uzalud potrošenog novca.
Kako je za Monitor kazao direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan, formirana je komisija koja će sagledati uzroke havarije i procijeniti štetu. Pretpostavlja se, kaže on, da je štetu prouzrokovalo nevrijeme praćeno jakom kišom i velikim udarima južnog vjetra. Direktor Centra, međutim, nije mogao komentarisati kvalitet rekonstukcije, jer je, kako je objasnio, to bilo prije njegovog mandata.
,,Sve je rađeno preko Opštine. Nijesam imao uvid u ono što je rađeno, kao što ne znam ni koliko je koštalo, ni kako je rađeno. Potrudićemo se da što prije šteta izazvana nevremenom bude sanirana. To je sve što mogu reći”, kazao je on.
Na Žabljaku ima i onih koji govore mnogo direktnije, kako kažu, o potpuno promašenom projektu rekonstrukcije. Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović podsjeća da je NVO na čijem je čelu više puta ukazivala na „mnoštvo neregularnosti” prilikom rekonstrukcije zgrade Centra za kulturu.
,,Ministarstvo kulture je renoviralo Dom kulture na Žabljaku za 200-300.000 eura. Zamijenili su krov, desetak prozora, pet toaleta, parket u bioskopu, pločice u hodnicima i na stepeništima, vrata i uveli novo grijanje. Kasnije je isto Ministrastvo nekoliko puta farbalo bioskopsku salu. Novi krov je bio najavljen kao bakarni, ali se ispostavilo da je kulturu poklopio limeni pokrov, koji se raspukao na devet mjesta odmah po završetku”, tvrdi Stijepović.
Voda, kaže on, sada curi kroz pukotine na krovu i plavi prostorije u zgradi. Stijepović misli da tolika vlaga svakog trenutka može uzrokovati velike probleme na električnim instalacijama. Parket u bioskopskoj sali, prema riječima direktora Centra za razvoj Durmitora, ,,nekoliko puta se nadizao kao kvasac”, a jednom je visina vode u tom prostoru bila, tvrdi on, i preko metar.
,,Da bi spriječili dizanje parketa prikovali su ga dobro šrafovima. Novo grijanje sa dva kotla na struju, skupo kao đavo (40.000 eura ), nikada nije grijalo. Skupocjeni sistem grijanja rasčerupan je i treba naći dobrog kotlokrpa da to dovede u red. Da im je Ministarstvo kulture bar uradilo ognjište, pa da se mogu ugrijati ložeći drva”, kaže Stijepović. „U toku renoviranja zamijenjeni su ‘teraco’ podovi keramičkim pločicama, iako je to bilo potpuno nepotrebno. Keramičke pločice na vrh planine? Mada, dobre su za klizanje i za još više studeni u kulturi. Iznad ulaza u instituciju nalazi se ekserom pribijena daska koja pokazuje realnost ove džungle”, opisuje on trenutno stanje objekta, u kojem bi trebalo da se Žabljačani kulturno uzdižu.
Direktor te ustanove priznaje da ima problema s krovom ali, kako kaže, sada je parket u bioskopskoj sali popravljen i stabilan. Nema teškoća ni sa sistemom za grijanje, tvrdi on. Nedavno je i predsjednik Savjeta Centra Milutin Žugić novinarima kazao da je mnogo problema ostalo nakon što je zgrada renovirana.
,,Objekat je renoviran prije mog mandata. Limarski radovi na krovu nijesu dobro izvedeni, pa krov prokišnjava i pričinjava štete na plafonu hola bioskopa. Cijela zgrada Centra za kulturu vlasništvo je više pravnih i fizičkih lica i imamo zajednički problem s kanalizacijom. Mi ćemo s naše strane preduzeti sanaciju ali za sada nemamo novca. Propust je napravljen nakon renoviranja jer niko nije reklamirao loše izvedene radove”, objasnio je on.
Građevinski propusti samo su dio problema koji more prvu instituciju kulture na Žabljaku. Centar je, prije pet godina, pretvorio svoj izložbeni prostor u kafanu, kako tvrdi Stijepović, bez odobrenja za prenamjenu prostora i bez građevinske dozvole. Međutim, takav predlog izvršne vlasti, aminovali su i odbornici lokalnog parlamenta. Zbog toga se sve izložbene postavke održavaju na različitim lokacijama u gradu – u tržnom centru, maloj sali Centra za kulturu, terasi hotela Žabljak…
Iako su iz Savjeta Centra prije dvije godine saopštili da se ugovor sa zakupcem prostora u Centru za kulturu Markom Bogavcem raskida, jer nijesu poštovane sve klauzule iz ugovora, izgleda da je u međuvremenu palo pomirenje.
,,Bogavac je uplatio oko 2.000 eura koliko je dugovao. Ostaje njegova obaveza da redovno uplaćuje po 210 eura mjesečnog zakupa, koliko je predviđeno ugovorom koji važi do 2016. godine, kada će prostor biti vraćen u vlasništvo Centra za kulturu. Ugovoru s njim prethodio je tender na koji se Bogavac jedini javio i, umjesto tenderom predviđenih 200, za mjesečni zakup ponudio 210 eura. Preuzeo je i obavezu da, kada se ukaže potreba, prostor ustupi službama lokalne samouprave”, obavijestili su prošle godine novinare iz Savjta Centra za kulturu.
Džabasan tvrdi da i pored toga što je u galerijskom prostoru kafana, ,,ima dosta mjesta i za kulturna dešavanja”.
Da u Centru, odnosno Savjetu te institucije odavno ima mjesta za promjene, smatraju u žabljačkoj opoziciji. Iz DEMOS-a su krajem prošle godine oštro kritikovali rad Savjeta, a ukazali su i na neke nezakonitosti. U tom tijelu, kako kaže odbornica te stranke Aleksandra Vuković, ,,nema predstavnika zaposlenih niti „stvaralaca ili stručnjaka iz oblasti od značaja za kulturu”, kako Statut i Zakon propisuju. Vuković kaže da je utvrđeno i da pune dvije godine (od oktobra 2012. do oktobra 2014) Savjet nije održao nijednu sjednicu, a da je za to vrijeme predsjednik Žugić, za dužnost koju ne obavlja dobio naknadu od oko 5.000 eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice