Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽABLJAK: PROMAŠENI PROJEKTI: Vjetar oduvao kulturu

Objavljeno prije

na

Malo ko će osporiti da je renoviranje žabljačkog Centra za kulturu, prije pet-šest godina, urađeno vrlo nekvalitetno, iako su radovi izvođeni pod pokroviteljstvom resornog Ministarstva i koštali blizu 300.000 eura. Nevrijeme tokom kojeg je srušeno stotinak kvadratnih metara demit fasade s istočne strane zgrade, potpuno je razotkrilo fušeraj građevinaca. No, čini se da u slučaju ,,hrama kulture” ispod Durmitora, zaista učinjenu poslu mane nema, jer niko nikada nije zvanično uložio prigovor na kvalitet radova. Takođe, niko nije ni snosio odgovornost zbog očiglednih propusta i uzalud potrošenog novca.

Kako je za Monitor kazao direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan, formirana je komisija koja će sagledati uzroke havarije i procijeniti štetu. Pretpostavlja se, kaže on, da je štetu prouzrokovalo nevrijeme praćeno jakom kišom i velikim udarima južnog vjetra. Direktor Centra, međutim, nije mogao komentarisati kvalitet rekonstukcije, jer je, kako je objasnio, to bilo prije njegovog mandata.

,,Sve je rađeno preko Opštine. Nijesam imao uvid u ono što je rađeno, kao što ne znam ni koliko je koštalo, ni kako je rađeno. Potrudićemo se da što prije šteta izazvana nevremenom bude sanirana. To je sve što mogu reći”, kazao je on.

Na Žabljaku ima i onih koji govore mnogo direktnije, kako kažu, o potpuno promašenom projektu rekonstrukcije. Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović podsjeća da je NVO na čijem je čelu više puta ukazivala na „mnoštvo neregularnosti” prilikom rekonstrukcije zgrade Centra za kulturu.

,,Ministarstvo kulture je renoviralo Dom kulture na Žabljaku za 200-300.000 eura. Zamijenili su krov, desetak prozora, pet toaleta, parket u bioskopu, pločice u hodnicima i na stepeništima, vrata i uveli novo grijanje. Kasnije je isto Ministrastvo nekoliko puta farbalo bioskopsku salu. Novi krov je bio najavljen kao bakarni, ali se ispostavilo da je kulturu poklopio limeni pokrov, koji se raspukao na devet mjesta odmah po završetku”, tvrdi Stijepović.

Voda, kaže on, sada curi kroz pukotine na krovu i plavi prostorije u zgradi. Stijepović misli da tolika vlaga svakog trenutka može uzrokovati velike probleme na električnim instalacijama. Parket u bioskopskoj sali, prema riječima direktora Centra za razvoj Durmitora, ,,nekoliko puta se nadizao kao kvasac”, a jednom je visina vode u tom prostoru bila, tvrdi on, i preko metar.

,,Da bi spriječili dizanje parketa prikovali su ga dobro šrafovima. Novo grijanje sa dva kotla na struju, skupo kao đavo (40.000 eura ), nikada nije grijalo. Skupocjeni sistem grijanja rasčerupan je i treba naći dobrog kotlokrpa da to dovede u red. Da im je Ministarstvo kulture bar uradilo ognjište, pa da se mogu ugrijati ložeći drva”, kaže Stijepović. „U toku renoviranja zamijenjeni su ‘teraco’ podovi keramičkim pločicama, iako je to bilo potpuno nepotrebno. Keramičke pločice na vrh planine? Mada, dobre su za klizanje i za još više studeni u kulturi. Iznad ulaza u instituciju nalazi se ekserom pribijena daska koja pokazuje realnost ove džungle”, opisuje on trenutno stanje objekta, u kojem bi trebalo da se Žabljačani kulturno uzdižu.

Direktor te ustanove priznaje da ima problema s krovom ali, kako kaže, sada je parket u bioskopskoj sali popravljen i stabilan. Nema teškoća ni sa sistemom za grijanje, tvrdi on. Nedavno je i predsjednik Savjeta Centra Milutin Žugić novinarima kazao da je mnogo problema ostalo nakon što je zgrada renovirana.

,,Objekat je renoviran prije mog mandata. Limarski radovi na krovu nijesu dobro izvedeni, pa krov prokišnjava i pričinjava štete na plafonu hola bioskopa. Cijela zgrada Centra za kulturu vlasništvo je više pravnih i fizičkih lica i imamo zajednički problem s kanalizacijom. Mi ćemo s naše strane preduzeti sanaciju ali za sada nemamo novca. Propust je napravljen nakon renoviranja jer niko nije reklamirao loše izvedene radove”, objasnio je on.

Građevinski propusti samo su dio problema koji more prvu instituciju kulture na Žabljaku. Centar je, prije pet godina, pretvorio svoj izložbeni prostor u kafanu, kako tvrdi Stijepović, bez odobrenja za prenamjenu prostora i bez građevinske dozvole. Međutim, takav predlog izvršne vlasti, aminovali su i odbornici lokalnog parlamenta. Zbog toga se sve izložbene postavke održavaju na različitim lokacijama u gradu – u tržnom centru, maloj sali Centra za kulturu, terasi hotela Žabljak…

Iako su iz Savjeta Centra prije dvije godine saopštili da se ugovor sa zakupcem prostora u Centru za kulturu Markom Bogavcem raskida, jer nijesu poštovane sve klauzule iz ugovora, izgleda da je u međuvremenu palo pomirenje.

,,Bogavac je uplatio oko 2.000 eura koliko je dugovao. Ostaje njegova obaveza da redovno uplaćuje po 210 eura mjesečnog zakupa, koliko je predviđeno ugovorom koji važi do 2016. godine, kada će prostor biti vraćen u vlasništvo Centra za kulturu. Ugovoru s njim prethodio je tender na koji se Bogavac jedini javio i, umjesto tenderom predviđenih 200, za mjesečni zakup ponudio 210 eura. Preuzeo je i obavezu da, kada se ukaže potreba, prostor ustupi službama lokalne samouprave”, obavijestili su prošle godine novinare iz Savjta Centra za kulturu.

Džabasan tvrdi da i pored toga što je u galerijskom prostoru kafana, ,,ima dosta mjesta i za kulturna dešavanja”.

Da u Centru, odnosno Savjetu te institucije odavno ima mjesta za promjene, smatraju u žabljačkoj opoziciji. Iz DEMOS-a su krajem prošle godine oštro kritikovali rad Savjeta, a ukazali su i na neke nezakonitosti. U tom tijelu, kako kaže odbornica te stranke Aleksandra Vuković, ,,nema predstavnika zaposlenih niti „stvaralaca ili stručnjaka iz oblasti od značaja za kulturu”, kako Statut i Zakon propisuju. Vuković kaže da je utvrđeno i da pune dvije godine (od oktobra 2012. do oktobra 2014) Savjet nije održao nijednu sjednicu, a da je za to vrijeme predsjednik Žugić, za dužnost koju ne obavlja dobio naknadu od oko 5.000 eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo