Povežite se sa nama

OKO NAS

VRAĆA LI SE EKONOMSKA KRIZA: Već viđeno

Objavljeno prije

na

Teško je reći da li bi nova globalna finansijska nepogoda mogla da dodatno „uzdrma” Crnu Goru, zemlju ekonomske i svake druge vrste stabilnosti. Mnogi smatraju da nas kriza nikad nije ni napustila, za razliku od ostatka svijeta.

Finansijske krize dešavaju se svakih dvije do tri godine, u prosjeku. Obrazac je uvijek isti: „jeftini” novac preplavi finansijski sistem. Kao banalan primjer nastajanja nepogoda, polovinom XIX vijeka u Japanu, krizu su pokrenule isplate kompenzacija raspuštenim samurajima, na početku Meidži revolucije.

Moguće je da smo na pragu nove globalne krize, za koju pojedini eksperti tvrde da će biti gora od Velike recesije 2008. Podsjetimo se, ta kriza je izazvala najdublji pad svjetske ekonomije još od Velike depresije 1920. i 1930.

Situacija u Evropi potkrijepljuje ove tvrdnje. Kriza visokih državnih dugova koja je nastala nakon Velike recesije postala je trajan problem, a Evropa predstavlja bitan dio svjetske ekonomije. Takozvane zemlje PIGS-a (Portugal, Italija, Grčka i Španija) su u više navrata izbavljane iz bankrota kreditima Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sa nametnutim mjerama štednje. Osim što ove mjere nisu popularne, moguće je i da su ograničile ekonomski rast tih zemalja ne dozvoljavajući im da se oslobode visokih dugova.

Ekonomski najgora od PIGS nacija, Grčka, nije uspjela da izmiri obaveze duga prema MMF-u 2015, nakon čega je pokrenuta priča o eventualnom napuštanju eura. Iako je Grčka mali dio Eurozone, postoji strah da će ukoliko napusti euro, i ostale zemlje PIGS-a to uraditi. Kolaps eura i kraj euro eksperimenta koji bi nakon ovoga nastupio, imao bi široke negativne posljedice na svjetsku ekonomiju, uz mogućnost recesije.

Još jedan od mogućih pokazatelja krize koja slijedi je Kina. Ova ekonomija je zabilježila oštar rast u posljednjih nekoliko decenija, a kineski bruto društveni proizvod je niži jedino od SAD-a.

Međutim, kineska vlada kontroliše kretanje kapitala kako bi zadržala svoj novac unutar granica – zbog čega postoji veoma malo opcija za investiranje. Kao posljedica ovoga, kineske dionice i nekretnine konstatno vještački dobijaju na cijeni.

U međuvremenu, građevinski bum je doveo do pretjerane gradnje, ili takozvanih gradova duhova – cijeli gradovi u kojima niko ne živi. Velika razlika u ponudi i potražnji može dovesti do kolapsa cijena na kineskom tržištu nekretnina. Ukoliko kineska ekonomija koja ima veliki udio u svjetskoj ode u recesiju, vrlo je vjerovatno da će za sobom povući i ostatak svijeta.

Džordž Soroš, jedan od najuspješnijih svjetskih investitora, govorio je na Ekonomskom forumu u Šri Lanki početkom 2016. Rekao je da se svjetska tržišta suočavaju sa krizom i da investitori moraju biti veoma pažljivi.

Soroš je rekao da se Kina muči da nađe novi model rasta i da devalvacija njihove valute prenosi probleme na ostatak svijeta, kao i da trenutno ekonomsko okruženje ima sličnosti sa 2008.

Svjetska tržišta valuta, dionica i sirovina, bila su u haosu u prvoj nedjelji ove godine, a slabljenje kineske valute (juan) je dodatno pojačavao brigu o snazi druge svjetske ekonomije. Skoro 2,5 miliona milijardi vrijednosti u američkim dolarima zbrisano je sa svjetskog tržišta, kada su uspaničeni investitori rasprodali hartije od vrijednosti i povukli milijarde kapitala iz finansijskih fondova, nakon što je trgovina na kineskim berzama dva puta zaustavljena.

„Kina ima bitan problem u prilagođavanju. Rekao bih da se radi o krizi. Kada pogledam finansijsko tržište, postoji ozbiljan izazov koji me podsjeća na krizu u kojoj smo bili 2008”, izjavio je Soroš.

Milijarder je i ranije upozoravao na katastrofu sličnu onoj iz 2008. Na panelu u Vašingtonu u septembru 2011, rekao je da je evropski dug nastao zbog problema Grčke „ozbiljniji nego kriza 2008”.

Džon Polson, čovjek koji je stekao ogroman profit kada je predvidio krizu tržišta nekretnina 2008, izjavio je da SAD neće u novu finansijsku krizu. On smatra da je pretjerana reakcija tržišta dionica na strah od slabljenja ekonomije mogla biti izvanredna prilika za profit.

Ali čak ni Polson, milijarder i menadžer hedž fonda, nije krio dozu frustracije zbog kretanja svjetskog tržišta od početka godine: „Sve što kupite gubi na cijeni. Dolazimo blizu tačke kada zasigurno možete dobiti ogromne vrijednosti za samo dio cijene. Izgubila se veza između performansa kompanije i performansa na tržištu”. On ipak očekuje da će se tržište oporaviti i izbalansirati cijene.

Dok je imao dozu zabrinutosti za Kinu, Polson nije brinuo za banke iz SAD-a. „Naše banke su nevjerovatno dobro kapitalizovane. Mnogo su manje zadužene od kineskih, a mnogo su likvidnije i posjeduju kvalitetniji kreditni portfolio”.

Iako postoje različita predviđanja i mišljenja eksperata, izvjesno je da će nova finansijska kriza nastupiti, samo je pitanje kada i u kojoj mjeri. Mi u Crnoj Gori ne moramo da brinemo. Ne može nam se desiti ništa gore od onoga što smo, unazad 25 godina, već viđeli.

Nobelovac Pol Krugman: Otkud kriza u Kini

„Ključni problem je to što je kineski ekonomski model, koji podrazumijeva visoku štednju i malu potrošnju, održiv pod uslovom brzog rasta koji opravdava velike investicije. Ovo je bilo moguće kada je Kina imala ogromne rezerve nezaposlenih iz ruralnih područja”, objašnjava nobelovac Pol Krugman. „Ali to više nije slučaj, tako da se Kina nalazi pred neugodnim zadatkom prelaska na daleko manji rast bez ulaska u recesiju”. ,,Pametna strategija bi bila kupovina vremena kreditnom ekspanzijom i investicijama u infrastrukturu, uz istovremenu ekonomsku reformu koja bi povećala kupovnu snagu stanovništva. Ali Kina je sprovela samo prvi dio ove strategije, kupujući vrijeme da bi ga trošila uludo. Posljedice su nagli porast zaduženosti, najviše zbog nedovoljno regulisanog ‘bankarskog sektora u sjenci’, i prijetnja finansijskim slomom”, zaključuje Krugman.

Tomas Piketi: Šta da se radi

,,Trebalo bi da organizujemo konferenciju o dugu država članica eurozone, po ugledu na one posle Drugog svjetskog rata, od kojih je najviše koristi imala Njemačka”, kaže ekonomista Tomas Piketi u autorskom tekstu Nova Evropa. „Cilj bi bio smanjenje javnog duga, počevši sa novim sistemom alokacije otplate. U ranoj fazi bismo sav javni dug preko 60 odsto BDP-a prebacili u zajednički fond uz moratorijum na otplatu, sve dok date zemlje ne ostvare solidan rast u poređenju sa 2007. godinom. Cjelokupno istorijsko iskustvo vodi nas ka tome: ako dug pređe određenu granicu, nema smisla otplaćivati ga decenijama. Čak je i za povjerioce bolje da se dio duga otpiše i investira u rast”.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo