Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BANKARSKA AFERA: Višegodišnje prevare

Objavljeno prije

na

Prema nezvaničnim informacijama iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, postoji sumnja da je više od 100 klijenata Atlas banke finansijski oštećeno zbog nezakonitih radnji troje službenike poslovnice u tom gradu. Navodno, tužilaštvo svakodnevno pribavlja nove informacije, pa bi broj mogao biti i znatno veći. Dvadesetak građana podnijelo je krivične prijave protiv NN lica zbog sumnji da su na njihovo ime, a bez njihovog znanja, odobreni i isplaćeni krediti kod te banke. Nedavno, Specijalno državno tužilaštvo proslijedilo je osnovnom državnom tužiocu u Kolašinu prijavu, koju je Atlas banka podnijela protiv troje svojih doskorašnjih službenika, sumnjičeći ih da su počinili krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Kako je nedavno saopštio osnovni državni tužilac Vojislav Grujić, krivične prijave podnesena su protiv D.R, L. B. i M.M, bivših službenika kolašinske poslovnice te banke. Oni su tokom minulih nekoliko godina, prema nezvaničnim informacija, u obliku kredita podizanih na imena sugrađana, te koristeći ušteđevine klijenata banke ili dozvoljene ,,minuse”, iskoristili više od pola miliona eura.

Prevare su godinama ostale neotkrivene jer su službenici redovno uplaćivali rate za podignute kredite ili podizali nove, kako bi ,,pokrili” prethodne dugove. Tako oni na čije ime je upisano kreditno zaduženje nikad iz ,,centrale” banke nijesu bili upozoreni na kašnjenja rata. Troje bankarskih radnika navodno je koristilo i dugoročno oročeni novac, uglavnom onih klijenta koji su živjeli van Crne Gore.

Rijetki su Kolašinci, koji od jesenas, kada se saznalo za mahinacije, nijesu ušli u poslovnicu te banke da provjere jesu li kreditno zaduženi. Mnogi od njih bili su šokirani kada su otkrili da po osnovu kredita duguju čak i po 20.000 eura. Nekoliko klijenata banke otkrili su da im nedostaje dio ušteđevine, a na desetine penzionera da ,,koriste” dozvoljeni minus iako o tome ništa nijesu znali.

Samo dvoje od onih koji tvrde da su opljačkani u kolašinskoj poslovnici Atlas banke pristali su da o tome, ne krijući identitet, razgovaraju s novinarima. Ostali su se pravdali komšijskim, porodičnim ili prijateljskim vezama sa službenicima.

,,Otkrio sam da imam minus od 800 eura iako to nijesam koristio. Otišao sam kod tužioca i podnio krivičnu prijavu. Dva dana poslije toga došao mi je u kuću otac službenika M.M. i donio novac koji mi je na računu nedostajao. Bilo mi je žao, čovjek je bio funkcioner, jad ga je našo od sina, šta će. Pošteno mi je vratio novac. Otišao sam kod tužioca da povučem prijavu, ali su mi rekli da to nije moguće”, kaže jedan Kolašinac, vlasnik malog preduzeća za zanatske usluge.

Mnogo njegovih sugrađana ima sličnu, čudnu argumentaciju kada objašnjavaju zbog čega ne žele da pričaju o iskustvima sa Atlas bankom. Kažu i da su pristali da im bivši službenici ili članovi njihovih porodica u ratama izmiruju ,,dug”. Tvrde i da ne bi željeli da ih tužilac pozove, te da će im biti neprijatno da pričaju o tome kako su prošli kao klijenti banke.

Penzionerka Dubravka Lakićević jedna je od rijetkih koja nije krila niti imala razumijevanja za činjenicu da je odobren i isplaćen kredit od 10.000 eura na njeno ime, a bez njenog znanja. Ona je, kako kaže, to slučajno saznala kada je otišla u kolašinsku poslovnicu Atalas banke da se raspita o stanju na svom računu.

,,To je bilo početkom novembra. Jedna od novih službenica u toj poslovnici obavijestila me da su mi dospjele na naplatu dvije rate kredita od 10.000 eura koji je podignut tokom ljeta. Bila sam zapanjena, jer nijesam tražila niti koristila kredit iz te banke. Doživjela sam stres i otišla kući da sve ispričam mužu”, kaže Lakićevićeva, inače korisnica invalidske penzije.

I Miloica Rakočević, do skoro beskućnik, koji je preko medija, tražio finansijsku pomoć od sugrađana, ispričao je da su mu u banci saopštili da ima kredit od 5.000 eura.

,,Došao sam da vidim je li mi ko uplatio možda neki euro pomoći. Tada su mi rekli da imam kredit. Svi moji podaci bili su tačni, osim što je bilo drugačije ime oca. Naravno da ću da ih tužim. Nije mi jasno koji je kreditni odbor odobrio meni kredit koji nemam nikavih primanja niti kuće čak”, kazao je on.

Pored toga što se o kršenju zakona u kolašinskoj poslovnici Atlas banke zna od kraja ljeta prošle godine, mnogo duže je u tom gradu poznato da je to mjesto gdje se mogu uzeti krediti po mnogo ,,labavijim” uslovima nego u drugim bankama. Jedna srednjovječna Kolašinka ispričala je za Monitor da je za pet godina u toj banci uzela nekoliko kredita, ali da je za to i davala vrijedne poklone službenici, koja se sada sumnjiči za zloupotrebu položaja.

,,Ja više ne znam koliko sam kredita tamo uzela. Vraćala sam rate, dok sam mogla, redovno, ali nijesam provjeravala da li su mi možda i neki kredit pridodali. Znam samo da je bilo lako dobiti desetak hiljada, ali sam za to uvijek odvajala bar po 500 eura da častim jednu od službenica. Čašćavala sam jer su mi progledali kroz prste za ponekog žiranta”, ispričala je ona.

Iz Atlas banke do sada nije bilo nijednog zvaničnog saopštenja povodom afere u Kolašinu. Nije bilo ni izvinjenja klijentima. Troje službenika, sredinom jeseni udaljeni su s posla, a na njihova mjesta dovedeni su novi radnici. To je učinjeno nakon što je banka organizvala, prvo najavljenu, a potom i iznenadnu internu kontrolu u poslovnici. Navodno, pored krađe podataka brojnih klijenata u ,,kasi” banke utvrđen je manjak od 6.000 eura.

Radnici lokalne uprave dugo su primali zarade preko Atlas banke. To je bio uslov za dobijanje vrlo nepovoljnog kredita koji je uzela koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana, koji su bili na vlasti do 2014. godine.

Ovih dana upravo dva funkcionera te koalicije pominju se kao organizatori prevara u kolašinskoj poslovnici banke. Obojica su u bliskim rodbinskim vezama sa dvoje bivših službenika banke, osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo