Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BANKARSKA AFERA: Višegodišnje prevare

Objavljeno prije

na

Prema nezvaničnim informacijama iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, postoji sumnja da je više od 100 klijenata Atlas banke finansijski oštećeno zbog nezakonitih radnji troje službenike poslovnice u tom gradu. Navodno, tužilaštvo svakodnevno pribavlja nove informacije, pa bi broj mogao biti i znatno veći. Dvadesetak građana podnijelo je krivične prijave protiv NN lica zbog sumnji da su na njihovo ime, a bez njihovog znanja, odobreni i isplaćeni krediti kod te banke. Nedavno, Specijalno državno tužilaštvo proslijedilo je osnovnom državnom tužiocu u Kolašinu prijavu, koju je Atlas banka podnijela protiv troje svojih doskorašnjih službenika, sumnjičeći ih da su počinili krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Kako je nedavno saopštio osnovni državni tužilac Vojislav Grujić, krivične prijave podnesena su protiv D.R, L. B. i M.M, bivših službenika kolašinske poslovnice te banke. Oni su tokom minulih nekoliko godina, prema nezvaničnim informacija, u obliku kredita podizanih na imena sugrađana, te koristeći ušteđevine klijenata banke ili dozvoljene ,,minuse”, iskoristili više od pola miliona eura.

Prevare su godinama ostale neotkrivene jer su službenici redovno uplaćivali rate za podignute kredite ili podizali nove, kako bi ,,pokrili” prethodne dugove. Tako oni na čije ime je upisano kreditno zaduženje nikad iz ,,centrale” banke nijesu bili upozoreni na kašnjenja rata. Troje bankarskih radnika navodno je koristilo i dugoročno oročeni novac, uglavnom onih klijenta koji su živjeli van Crne Gore.

Rijetki su Kolašinci, koji od jesenas, kada se saznalo za mahinacije, nijesu ušli u poslovnicu te banke da provjere jesu li kreditno zaduženi. Mnogi od njih bili su šokirani kada su otkrili da po osnovu kredita duguju čak i po 20.000 eura. Nekoliko klijenata banke otkrili su da im nedostaje dio ušteđevine, a na desetine penzionera da ,,koriste” dozvoljeni minus iako o tome ništa nijesu znali.

Samo dvoje od onih koji tvrde da su opljačkani u kolašinskoj poslovnici Atlas banke pristali su da o tome, ne krijući identitet, razgovaraju s novinarima. Ostali su se pravdali komšijskim, porodičnim ili prijateljskim vezama sa službenicima.

,,Otkrio sam da imam minus od 800 eura iako to nijesam koristio. Otišao sam kod tužioca i podnio krivičnu prijavu. Dva dana poslije toga došao mi je u kuću otac službenika M.M. i donio novac koji mi je na računu nedostajao. Bilo mi je žao, čovjek je bio funkcioner, jad ga je našo od sina, šta će. Pošteno mi je vratio novac. Otišao sam kod tužioca da povučem prijavu, ali su mi rekli da to nije moguće”, kaže jedan Kolašinac, vlasnik malog preduzeća za zanatske usluge.

Mnogo njegovih sugrađana ima sličnu, čudnu argumentaciju kada objašnjavaju zbog čega ne žele da pričaju o iskustvima sa Atlas bankom. Kažu i da su pristali da im bivši službenici ili članovi njihovih porodica u ratama izmiruju ,,dug”. Tvrde i da ne bi željeli da ih tužilac pozove, te da će im biti neprijatno da pričaju o tome kako su prošli kao klijenti banke.

Penzionerka Dubravka Lakićević jedna je od rijetkih koja nije krila niti imala razumijevanja za činjenicu da je odobren i isplaćen kredit od 10.000 eura na njeno ime, a bez njenog znanja. Ona je, kako kaže, to slučajno saznala kada je otišla u kolašinsku poslovnicu Atalas banke da se raspita o stanju na svom računu.

,,To je bilo početkom novembra. Jedna od novih službenica u toj poslovnici obavijestila me da su mi dospjele na naplatu dvije rate kredita od 10.000 eura koji je podignut tokom ljeta. Bila sam zapanjena, jer nijesam tražila niti koristila kredit iz te banke. Doživjela sam stres i otišla kući da sve ispričam mužu”, kaže Lakićevićeva, inače korisnica invalidske penzije.

I Miloica Rakočević, do skoro beskućnik, koji je preko medija, tražio finansijsku pomoć od sugrađana, ispričao je da su mu u banci saopštili da ima kredit od 5.000 eura.

,,Došao sam da vidim je li mi ko uplatio možda neki euro pomoći. Tada su mi rekli da imam kredit. Svi moji podaci bili su tačni, osim što je bilo drugačije ime oca. Naravno da ću da ih tužim. Nije mi jasno koji je kreditni odbor odobrio meni kredit koji nemam nikavih primanja niti kuće čak”, kazao je on.

Pored toga što se o kršenju zakona u kolašinskoj poslovnici Atlas banke zna od kraja ljeta prošle godine, mnogo duže je u tom gradu poznato da je to mjesto gdje se mogu uzeti krediti po mnogo ,,labavijim” uslovima nego u drugim bankama. Jedna srednjovječna Kolašinka ispričala je za Monitor da je za pet godina u toj banci uzela nekoliko kredita, ali da je za to i davala vrijedne poklone službenici, koja se sada sumnjiči za zloupotrebu položaja.

,,Ja više ne znam koliko sam kredita tamo uzela. Vraćala sam rate, dok sam mogla, redovno, ali nijesam provjeravala da li su mi možda i neki kredit pridodali. Znam samo da je bilo lako dobiti desetak hiljada, ali sam za to uvijek odvajala bar po 500 eura da častim jednu od službenica. Čašćavala sam jer su mi progledali kroz prste za ponekog žiranta”, ispričala je ona.

Iz Atlas banke do sada nije bilo nijednog zvaničnog saopštenja povodom afere u Kolašinu. Nije bilo ni izvinjenja klijentima. Troje službenika, sredinom jeseni udaljeni su s posla, a na njihova mjesta dovedeni su novi radnici. To je učinjeno nakon što je banka organizvala, prvo najavljenu, a potom i iznenadnu internu kontrolu u poslovnici. Navodno, pored krađe podataka brojnih klijenata u ,,kasi” banke utvrđen je manjak od 6.000 eura.

Radnici lokalne uprave dugo su primali zarade preko Atlas banke. To je bio uslov za dobijanje vrlo nepovoljnog kredita koji je uzela koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana, koji su bili na vlasti do 2014. godine.

Ovih dana upravo dva funkcionera te koalicije pominju se kao organizatori prevara u kolašinskoj poslovnici banke. Obojica su u bliskim rodbinskim vezama sa dvoje bivših službenika banke, osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo