Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BANKARSKA AFERA: Višegodišnje prevare

Objavljeno prije

na

Prema nezvaničnim informacijama iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, postoji sumnja da je više od 100 klijenata Atlas banke finansijski oštećeno zbog nezakonitih radnji troje službenike poslovnice u tom gradu. Navodno, tužilaštvo svakodnevno pribavlja nove informacije, pa bi broj mogao biti i znatno veći. Dvadesetak građana podnijelo je krivične prijave protiv NN lica zbog sumnji da su na njihovo ime, a bez njihovog znanja, odobreni i isplaćeni krediti kod te banke. Nedavno, Specijalno državno tužilaštvo proslijedilo je osnovnom državnom tužiocu u Kolašinu prijavu, koju je Atlas banka podnijela protiv troje svojih doskorašnjih službenika, sumnjičeći ih da su počinili krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Kako je nedavno saopštio osnovni državni tužilac Vojislav Grujić, krivične prijave podnesena su protiv D.R, L. B. i M.M, bivših službenika kolašinske poslovnice te banke. Oni su tokom minulih nekoliko godina, prema nezvaničnim informacija, u obliku kredita podizanih na imena sugrađana, te koristeći ušteđevine klijenata banke ili dozvoljene ,,minuse”, iskoristili više od pola miliona eura.

Prevare su godinama ostale neotkrivene jer su službenici redovno uplaćivali rate za podignute kredite ili podizali nove, kako bi ,,pokrili” prethodne dugove. Tako oni na čije ime je upisano kreditno zaduženje nikad iz ,,centrale” banke nijesu bili upozoreni na kašnjenja rata. Troje bankarskih radnika navodno je koristilo i dugoročno oročeni novac, uglavnom onih klijenta koji su živjeli van Crne Gore.

Rijetki su Kolašinci, koji od jesenas, kada se saznalo za mahinacije, nijesu ušli u poslovnicu te banke da provjere jesu li kreditno zaduženi. Mnogi od njih bili su šokirani kada su otkrili da po osnovu kredita duguju čak i po 20.000 eura. Nekoliko klijenata banke otkrili su da im nedostaje dio ušteđevine, a na desetine penzionera da ,,koriste” dozvoljeni minus iako o tome ništa nijesu znali.

Samo dvoje od onih koji tvrde da su opljačkani u kolašinskoj poslovnici Atlas banke pristali su da o tome, ne krijući identitet, razgovaraju s novinarima. Ostali su se pravdali komšijskim, porodičnim ili prijateljskim vezama sa službenicima.

,,Otkrio sam da imam minus od 800 eura iako to nijesam koristio. Otišao sam kod tužioca i podnio krivičnu prijavu. Dva dana poslije toga došao mi je u kuću otac službenika M.M. i donio novac koji mi je na računu nedostajao. Bilo mi je žao, čovjek je bio funkcioner, jad ga je našo od sina, šta će. Pošteno mi je vratio novac. Otišao sam kod tužioca da povučem prijavu, ali su mi rekli da to nije moguće”, kaže jedan Kolašinac, vlasnik malog preduzeća za zanatske usluge.

Mnogo njegovih sugrađana ima sličnu, čudnu argumentaciju kada objašnjavaju zbog čega ne žele da pričaju o iskustvima sa Atlas bankom. Kažu i da su pristali da im bivši službenici ili članovi njihovih porodica u ratama izmiruju ,,dug”. Tvrde i da ne bi željeli da ih tužilac pozove, te da će im biti neprijatno da pričaju o tome kako su prošli kao klijenti banke.

Penzionerka Dubravka Lakićević jedna je od rijetkih koja nije krila niti imala razumijevanja za činjenicu da je odobren i isplaćen kredit od 10.000 eura na njeno ime, a bez njenog znanja. Ona je, kako kaže, to slučajno saznala kada je otišla u kolašinsku poslovnicu Atalas banke da se raspita o stanju na svom računu.

,,To je bilo početkom novembra. Jedna od novih službenica u toj poslovnici obavijestila me da su mi dospjele na naplatu dvije rate kredita od 10.000 eura koji je podignut tokom ljeta. Bila sam zapanjena, jer nijesam tražila niti koristila kredit iz te banke. Doživjela sam stres i otišla kući da sve ispričam mužu”, kaže Lakićevićeva, inače korisnica invalidske penzije.

I Miloica Rakočević, do skoro beskućnik, koji je preko medija, tražio finansijsku pomoć od sugrađana, ispričao je da su mu u banci saopštili da ima kredit od 5.000 eura.

,,Došao sam da vidim je li mi ko uplatio možda neki euro pomoći. Tada su mi rekli da imam kredit. Svi moji podaci bili su tačni, osim što je bilo drugačije ime oca. Naravno da ću da ih tužim. Nije mi jasno koji je kreditni odbor odobrio meni kredit koji nemam nikavih primanja niti kuće čak”, kazao je on.

Pored toga što se o kršenju zakona u kolašinskoj poslovnici Atlas banke zna od kraja ljeta prošle godine, mnogo duže je u tom gradu poznato da je to mjesto gdje se mogu uzeti krediti po mnogo ,,labavijim” uslovima nego u drugim bankama. Jedna srednjovječna Kolašinka ispričala je za Monitor da je za pet godina u toj banci uzela nekoliko kredita, ali da je za to i davala vrijedne poklone službenici, koja se sada sumnjiči za zloupotrebu položaja.

,,Ja više ne znam koliko sam kredita tamo uzela. Vraćala sam rate, dok sam mogla, redovno, ali nijesam provjeravala da li su mi možda i neki kredit pridodali. Znam samo da je bilo lako dobiti desetak hiljada, ali sam za to uvijek odvajala bar po 500 eura da častim jednu od službenica. Čašćavala sam jer su mi progledali kroz prste za ponekog žiranta”, ispričala je ona.

Iz Atlas banke do sada nije bilo nijednog zvaničnog saopštenja povodom afere u Kolašinu. Nije bilo ni izvinjenja klijentima. Troje službenika, sredinom jeseni udaljeni su s posla, a na njihova mjesta dovedeni su novi radnici. To je učinjeno nakon što je banka organizvala, prvo najavljenu, a potom i iznenadnu internu kontrolu u poslovnici. Navodno, pored krađe podataka brojnih klijenata u ,,kasi” banke utvrđen je manjak od 6.000 eura.

Radnici lokalne uprave dugo su primali zarade preko Atlas banke. To je bio uslov za dobijanje vrlo nepovoljnog kredita koji je uzela koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana, koji su bili na vlasti do 2014. godine.

Ovih dana upravo dva funkcionera te koalicije pominju se kao organizatori prevara u kolašinskoj poslovnici banke. Obojica su u bliskim rodbinskim vezama sa dvoje bivših službenika banke, osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo