OKO NAS
OPASNE IGRE OKO ISTRAŽIVANJA NAFTE I GASA: Deripaskin dvojnik na moru

Ulcinjani koji, direktno ili indirektno, oko 80 odsto prihoda ostvaruju od turizma, još nijesu svjesni opasnosti koja se polako nadvija nad njihovim prostorom. Jer, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, koje vodi čitav ovaj proces, prve četiri istražne bušotine nalaziće se upravo u ulcinjskom podmorju.
Ni ta činjenica nije bila opredjeljujuća za Vladu da se okrugli sto o Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore organizuje u tom gradu. Javne rasprave održane su samo u Kotoru, Baru i Podgorici, za projekat koji se, kako navode iz kabineta premijera Mila Đukanovića, priprema šest godina.
,,Smatramo da je to veliki propust. Eventualne naftne bušotine predstavljale bi apsolutno korak unazad za naš turizam”, kaže potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.
Prema saopštenju ekološke organizacije Grin houm, ograničeni broj informacija u javnosti koje ministarstvo nudi, dovodi u zabludu građane. Još nije urađena ozbiljna analiza dostupnih količina nafte, ostvarenja profita i direktne koristi za građane, kao i razvijeni scenariji sanacije naftnih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte.
Istraživanje koje je ta nevladina organizacija sprovela u Baru, Budvi i Ulcinju potvrdilo je da građani nemaju elementarne informacije o posljedicama koje istraživanja i proizvodnja ugljovodonika nosi sa sobom. Čak dvije trećine ispitanika nije čulo ili ne razumije šta taj projekat podrazumijeva.
,,Na pitanje da li su upoznati sa planiranim istraživanjem nafte i gasa, svega 39 odsto je odgovorilo da je čulo, a da ne znaju o čemu je riječ čak 61 odsto građana. Kada je riječ o riziku od izlivanja nafte, 46 odsto je mišljenja da postoji veliki rizik da se to desi, 29 da je rizik mali, a četiri da nema rizika, dok je bez odgovora 20 odsto. Čak 80 odsto njih je potvrdilo da eksploatacija nafte nije budućnost Crne Gore, već razvoj zasnovan na turizmu i drugim privrednim granama”, rekla je izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević.
Da je to tako može se zaključiti iz činjenice da je tokom javne rasprave, koja je u srijedu održana u prepunoj Velikoj sali Opštine Ulcinj o Prostornom planu posebne namjene za obalno područje, tek uzgred pominjana mogućnost naftnih bušotina. ,,Međutim, potrebno je da se ne samo fokusirate na obalu nego i na more, jer sa zagađenim morem, obala vam neće puno vrijediti”, istakla je izvršna direktorica NVO Naša akcija Patricija Pobrić.
Tim prije što se dnevno potvrđuje da je broj nepoznatih faktora i neistraženih detalja u predstavljenom Nacrtu ugovora na biodiverzitet, turizam i ribarstvo izuzetno velik, i to u području koje je veoma osjetljivo i ranjivo. Čak se i u tom dokumentu ističe da će instalacija istražnih i proizvodnih postrojenja izazvati poremećaje na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa!?
Da se bezglavo srlja u hazard pokazuje samo konstatovanje činjenice da je južni Jadran područje visoke seizmičke aktivnosti. Posebno stoga što seizmolozi upozoravaju da bi sve predložene radnje istraživanja i eksploatacije povećale rizik od katastrofalnih potresa.
Podaci iz Norveške to jasno pokazuju. Stoga je vlada te države u januaru 2014. godine hitno donijela paket sigurnosnih mjera, koji je doveo do smanjenja proizvodnje gasa za 80 odsto u zoni visokog rizika oko područja Lopersum. Takođe, urađeno je preko 20.000 inspekcijskih pregleda oštećenih domaćinstava i uloženo oko 150 miliona dolara za njihovu sanaciju.
„Zabrinutost o zagađenju vazduha, koje zbog strujanja vazduha u ovom dijelu Crne Gore ide pravo na Ulcinj i Solanu, Skadarsko jezero, je sasvim opravdana, a detalji na ovu temu samo se uzgredno spominju”, kaže Pobrić.
Vlada Crne Gore priznaje da nema dovoljno znanja i iskustva u ovoj oblasti, ali zna da resurse treba iskoristiti. „Istorija savremene civilizacije prati različite energetske trendove, pa je i naša obaveza kao države da, ukoliko imamo mogućnost da neki resurs komercijalno valorizujemo, to i uradimo”, saopštili su njezini predstavnici tokom javnih rasprava navodeći da su se rukovodili najboljim svjetskim praksama.
Iz Regionalne koalicije SOS za Jadran su optužili crnogorsku Vladu da svoje građane dovodi u zabludu, te zatražili da se ugleda na Hrvatsku i Italiju i obustavi proces istraživanja nafte i gasa, dok se u potpunosti ne sagledaju posljedice tog projekta. Upućen je i zahtjev da se o ovom pitanju organizuje referendum u primorskim opštinama.
Iz nevladinog sektora u Ulcinju je najavljeno da će zbog opasnosti koja se nadvila nad ovom opštinom uputiti zahtjev Skupštini opštine da donese zaključak kojim se protivi projektu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u ulcinjskom podmorju. „Takvu odluku je krajem jula prošle godine, donijelo Gradsko vijeće u Dubrovniku. U tekstu njihove deklaracije se navodi kako Vlada Hrvatske nije uključila građane u ovaj proces putem referenduma, kao i da nije konsultovala jedinice lokalne i regionalne samouprave. Šta tek mi da kažemo?”, ističu predstavnici civilnog sektora u toj opštini.
Konzorcijum koji je izabran kao najbolji u tenderskom procesu čine kompanije ENI iz Italije i Novatek iz Rusije. „ENI je poznata po brojnim ekocidima širom svijeta. Imala je 471 incident samo u periodu od januara do septembra 2013. godine”, upozorava Kovačevićeva.
Ines Mrdović iz MANS-a kaže da je Novatek prošle godine znatno pogoršao kreditni rejting, sa negativnim procjenama u narednom periodu. „Pored toga, Novatek ima niz povezanih kompanija, a jedna od njih je registrovana kao of-šor na Kipru. Ko garantuje da nećemo kroz Novatek dobiti novog Olega Deripasku koji će poharati naše ionako ograničene resurse”, ističe ona. „Treba zaustaviti projekat koji se svodi na pitanje: da li je to uvod u nove privatne biznise, gdje će naši resursi da budu maksimalno eksploatisani, a građani neće imati nikakve koristi”.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?