Jedna od rijetkih priča o uspjesima u crnogorskom školstvu vezana je za Inženjerski pedagoški forum (IPF) koji je osnovan 2011. godine s ciljem popularizacije inženjerskih naučnih disciplina kod djece i omladine.
Najveći dosadašnji uspjeh IPF-a je formiranje istraživačkog tima u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima, čije inovacije već tri godine zaredom osvajaju nagrade na Sajmu mladih pronalazača u Podgorici. Srednjoškolski tim koji su činili Dušan Milić, Radmila Vučetić, Nikolina Jelovac, Vladimir Borović, Ajdin Karović, Dževad Čuturić, Dragić Đaković, Aleksandar Beljkaš, Dimitrije Ćaćić, Bojan Anđić, Ensar Vilić, predvođen maturantom Strahinjom Jakićem, je u maju prošle godine za meteorološku solarnu vjetrenjaču osvojio nagradu Najoriginalniji pronalazak i nagradu Sveukupni pobjednik Sajma mladih pronalazača.
Učenički inovatorski tim oformljen je 2012. pod mentorstvom profesora Vladice Avramovića. U timu nijesu okupljeni učenici koji imaju najbolje ocjene iz pojedinih predmeta, već, kako kažu u IPF-u, učenici za koje su naslućivali da u sebi nose neprocjenjivi kreativni talenat koji, iz niza objektivnih i subjektivnih razloga, nije dolazio do izražaja unutar strogog ustrojstva zvaničnih nastavnih planova i programa.
,,U obrazloženju koje sam poslala Ministarstvu nauke u kojem predlažem Strahinju Jakića za mladog inovatora godine, ogleda se slika našeg rada u jednom veoma bitnom segmentu – spašavanja dece iz kandži tromog sistema koji pogoduje samo malom broju učenika”, kaže za Monitor Aleksandrina Vujačić, predsjednica IPF-a. ,,Izabrali smo decu koja nisu bila najbolji đaci i sa njima napravili veliki uspeh. Sav posao izneo je kolega Vladica Avramović iz pljevaljske Srednje stručne škole koji je, za tri godine koliko je trajao projekat, iza sebe ostavio najmanje hiljadu sati volonterskog rada”.
Volonterski rad je jedno od glavnih obilježja ove organizacije koja okuplja inženjere elektrotehnike, poljoprivrede, mašinstva, građevine, arhitekture, informacionih tehnologija, hemije, kao i profesore matematike, fizike i studente prirodnih i tehničkih nauka. Osnivači IPF-a su Aleksandrina Vujačić, Vladica Avramović, Vesna Draganić, Radomir Stanišić i Marija Vojinović, a stalni saradnici Milanka Stanišić, Ivana Šaponjić, Srđan Đukić, Strahinja Jakić…
Iza članova IPF-a su hiljade sati držanja različitih edukativnih sadržaja za djecu, mlade i odrasle. Od septembra prošle godine IPF je uveo institut ,,nadoknade trampom”, koji afirmiše lokalnu ekonomiju kroz razmjenu vještine i dobara, a bez obaveznog prisustva novca.
,,Rukovodeći se etičkim principima permakulture koju je IPF usvojio kao model u odnosu na koji gradi sve svoje aktivnosti, edukacija je učinjena dostupna svima koji imaju stvarnu želju za sopstvenim usavršavanjem, bez obzira na materijalne mogućnosti”, navode u IPF-u. Objašnjavajući da je permakultura ogranak ekološkog inženjeringa koji se bavi dizajniranjem održivih sistema kopiranjem obrazaca iz prirode. Oslonjena na etičke i dizajnerske principe, permakultura dizajnira sve: od održivih ljudskih naseobina, preko održivih energetskih sistema i održivih sistema za proizvodnju hrane, pa do održive ljudske zajednice.
Objašnjavaju da se edukativni sadržaji osim iz donacija i ličnih sredstava korisnika edukacije, mogu finansirati kroz materijalnu i nematerijalnu trampu i koja ne mora podrazumijevati učešće novca. Korisnici edukacije, umjesto novcem, svoju edukaciju mogu finansirati ulaganjem svog vremena, svojih vještina i/ili svojih proizvoda, odnosno na način koji dogovore sa realizatorom edukacije.
Na ovaj način IPF daje svoj doprinos globalnom pokretu koji se bori za demonopolizaciju edukacije, posebno onih sadržaja kojih nema u redovnim školskim programima, a predstavljaju veliki potencijal za buduće ekonomsko osamostaljivanje mladih.
U ovoj organizaciji kreirali su i osam programa za stručno usavršavanje nastavnika koji su licencirani kod Centra za stručno obrazovanje i kod Zavoda za školstvo. Među akreditovanim programima su: Energetska efikasnost kroz eksperiment, Vedska matematika kao pedagoško – metodički alat za razvoj kognitivnih sposobnosti djece (podrška nastavnicima u sticanju vještina korišćenja nekonvencionalnih metoda učenja iz matematike, fizike i stručnih predmeta), Permakultura – održivo upravljanje prirodnim resursima i ljudskom zajednicom, Održive tehnike proizvodnje organske hrane u urbanim uslovim. IPF nudi i program Prevencija mobinga u institucijama vaspitanja i obrazovanja.
Vujačićeva ističe da većina programa u sebi sadrže tehnike sa graničnih područja nauke i prakse. ,,Iako je to za nas totalna avangarda, sve je provereno u praksi. Nekome jednostavno ne odgovara da ljudi budu siti, obuveni i svesni iako je koncept za dostizanje tog opšteg dobrostanja savršeno jednostavan”.
Ona ističe da će po prvi put u Crnoj Gori, preko ove organizacije, u martu biti organizovan seminar Astroekologije. Program će pored Vujačićeve, voditi i astrofizičar Srđan Đukić. Objašnjava da će se preko ovog programa baviti ekologijom iz totalno inovativnog ugla.
Astroekologija je sistem znanja koji objedinjava astronomske fakte sa faktima o ekološkim uslovima na Zemlji nastalim djelovanjem čovjeka. To je ekstrakt znanja iz astronomije, astrobiologije, astrohemije, astrofizike i ekologije, sa fokusom na naučne teorije koje se bave (ne)mogućnostima ekspanzije ljudske vrste van svoje matične planete te, posljedično, na imperativnu potrebu da regenerišemo narušenu ekološku ravnotežu. Program nudi novu polazišnu tačku za razumijevanje ekoloških imperativa pa samim tim i novi pristup u traganju za rješenjima. Upoznavanjem osnovnih astronomskih fakata, te njihovim prezentovanjem kroz nastavu iz oblasti prirodnih nauka, može se dati značajan doprinos podizanju svijesti učenika o značaju očuvanja prirodne sredine.
Vujačićeva ističe da u Crnoj Gori ni na univerzitetima ne postoje astronomija ni astrofizika kao studijski programi, a samim tim nemamo stručnjaka iz najstarije prirodne nauke u istoriji ljudske civilizacije. Njen plan je da pored promovisanja astronomije, animira javnost i institucije za podršku kupovini mobilnog planetarijuma kojim bi se moglo doći u svaku, i najzabitiju školu, i otvoriti djeci oči za čitav jedan paralelni svijet mogućnosti.
Dosadašnje aktivnosti IPF-a su dokaz kako se dobro osmišljenim, dobrovoljnim radom i pregnućem, mogu i u ovdašnjem nefunkcionalnom školskom sistemu postići značajni rezultati.
Predrag NIKOLIĆ