Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE: Ljepši dio svakodnevice

Objavljeno prije

na

„Ovdje se muzika i uči i živi”- tako kažu nastavnici i učenici kolašinske Škole za osnovno muzičko obrazovanje (ŠOMO). Nije teško povjerovati u to, čak iako se samo sat-dva provede u toj ustanovi, iz čijih se učionica, umjesto žamora čuju fragmenti najpoznatijih djela ozbiljne muzike. Koliko su uspješni u tome što rade jasno je pri pogledu na zidove, koje krase mnogobrojne nagrade i priznanja s državnih i međunarodnih takmičenja. Skoro svaki deseti od nešto više od stotinu učenika doprinio je bogatstvu te vrijedne zbirke.

U koncertnoj sali vrlo često gosti su i renomirana strana i domaća muzička imena, među njima i bluz duo Gaye Adegbalola i Roddy Barnes, Clazz kvintet, Trio V.I.A… Gotovo da nema kulturnog događaja u varoši čiji program nijesu obogatili ili nosili najtalentovaniji đaci ove škole. Sugrađane već skoro četiri decenije podsjećaju da razumiju i vole klasičnu muziku.

Direktorica škole već 15 godina je Ružica Rakočević. Ona podsjeća da je, zbog velike zainteresovanosti djece, ali i sredine, 1979. godine najprije otvoreno Muzičko odjeljenje u okviru Obrazovnog centra Braća Selić.

„Tada se otvaraju tri instrumentalna odsjeka – klavir, harmonika i gitara. Osnovna muzička škola kao samostalna vaspitno-obrazovna institucija počinje da radi 1990. godine. Direktor škole, sve do 2002. godine, bio je profesor Milutin Knežević. Od prije šest godina imamo uslovni prostor u novoj školskoj zgradi, zajedno sa OŠ Risto Manojlović. Ova škola od svog postanka do danas ima značajno mjesto u kolašinskoj sredini a i šire. Kao takva je prepoznata i nagrađena donacijom Fondacije Petrović Njegoš i Erste banke”,- kaže Rakočevićeva.

Na čelu te ustanove prije pet godina prihvatila se i odgovornog posla organizovanja Festivala mladih muzičara Crne Gore, značajne predškolsko-kulturne manifestacije, tokom koje su najtalentovaniji mladi muzičari iz svih osnovnih i srednjih muzičkih škola, kao i Muzičke akademije, imaju mogućnost da prikažu svoje muzičko umijeće.

„Zaposlen je kvalitetan nastavni kadar, a od njih četvoro je upravo u ovoj školi završilo niže muzičko obrazovanje. I ja sam učenica kolašinske muzičke škole i izuzetno mi je profesionalno zadovoljstvo što sam u životu dobila priliku da i sama doprinesem njenom unapređenju. S poštovanjem se sjećamo i bivših nastavnika koji su decenije svog života ugradili u ovu školu, baš kako to sada rade i njihovi mlađi nasljednici”, kaže direktorica.

Rijetki su radni dani kad učenici vrijedno ne vježbaju za takmičenja ili koncerte. Svojim talentom i trudom do sada su osvojili 17 zlatnih, 21 srebrnu, 20 bronzanih lira s državnih i više od 25 nagrada s međunarodnih muzičkih takmičenja. Svoje umijeće neki od đaka predstavili su i po evropskim prijestonicama.

„Svako takmičenje za mene je važno i posebno. Takmičenja su mi otvorila mogućnost da sviram i van granica Crne Gore. Time sam obogaćena za poznavanje kulturno-istorijskih znamenitosti, ljepota i čari koje ima svaki grad. Posebno bih izdvojila takmičenje u Parizu 2015. godine. Imala sam priliku da upoznam ljude različitih narodnosti, posjetim Ajfelov toranj, katedralu Notr–Dam i muzej Luvr, ali i da svojim uspjesima dodam još jednu prvu nagradu”, kaže pijanistkinja Gala Dulović, koja je briljirala i na takmičenjima u Novom Sadu, Bečeju, Banja Luci…

Gitaristkinja Nađa Grdinić osvojenim nagradama i talentom zaslužila je stipendiju Ministarstva prosvjete. Posebno je ponosna na uspjeh koji je nedavno postigla u Sarajevu. Kaže da se u muzičkoj školi, i pored napornog rada, odmara i opušta.

Među najtalentovanijima je i harmonikašica Viktorija Tatić, koja je u rodni grad, između ostalih, donijela i dvije prve nagrade s međunarodnog takmičenja u Bečeju.

„Zvuk harmonike me osvaja još od malih nogu. Dok sam bila mala, često sam se igrala sa dječijom harmonikom, ne sluteći da ću jednog dana zaista biti ozbiljna harmonikašica. Volim da se takmičim, jer upoznajem drugare, upoređujem svoje umijeće i sposobnosti sa drugim vršnjacima. To mi je ogromno iskustvo na osnovu kojeg mogu sljedećeg puta da budem još bolja”, kaže ona.

Među više puta nagrađivanim učenicima su i Anđela Vlahović, Milena Rondović, Tara Dulović i Đorđe Vukićević, Maša Dulović i još mnogi drugi, koji ono što su naučili u Kolašinu sada usavršavaju u srednjim školama..

Mali muzičari su se prošle godine upustili i u zahtjevan posao kreiranja školskog časopisa. I kao novinari zavrijedili su priznanje sugrađana. Kolašinski čarobni zvuci, kroz riječi i sliku, predstavili su školu na najbolji način.

,,Namjera nam je bila da sugrađani bolje upoznaju kolektiv i učenike naše škole. Prvo, kroz osobenosti instrumenata koje sviramo, a zatim, i kroz ono što smo radili i postigli u minulom periodu. Podsjetii smo ih gdje smo sve gostovali, koje smo koncerte sami organizovali, ko su nam bili dragi gosti i podrška. Dio časopisa posvetili smo fragmentima iz nacionalne i kolašinske muzičke istorije. Namjera nam je bila da podsjetimo i na one koji su talentom, entuzijazmom i velikim radom, stvarali kulturno-umjetnički identitet države i grada. Najkraće rečeno, u časopisu je dio onoga što mi muzičari smatramo važnim i što bismo rado podijelili sa drugima”, objašnjava direktorica.

Ona kaže da nije čudno što u Kolašinu trenutno ima toliko muzičkih talenata. Tako je bilo i tokom prošlog vijeka, tvrdi Rakočevićeva. Na samom početku druge polovine prošlog vijeka, izgradnjom Doma kulture, u tom gradu počelo je, podsjeća, ozbiljno bavljenje muzikom. Tada su mališani sviranje violine učili od Vasa Minića, a klavir od Rajke Mulević

,,Čini mi se da onim što sada radimo doprinosimo boljem i urbanijem Kolašinu. Takođe, sigurna sam da gdje god se naši učenici pojave, razbiju i predrasudu da ljubav prema klasičnoj muzici i umijeće izvođenja nijesu nešto što se podrazumijeva u ovako malim sredinama. Istovremeno, zahvaljujući koncertima stvara se i publika i kultura ponašanja na takvim događajima. Često nam gosti muzičari, zbog toga zadivljeni, odaju priznanje. Djeca koja su prošla kroz našu školu svakako su naučila šta su prave umjetničke vrijednosti i teško će se ikad prikloniti šundu”, zaključuje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo