Jedna od najstarijih kolašinskih kuća, vrijedan dio kulturnog nasljeđa, u samom centru grada, godinama je, zbog dotrajalosti, samo opasnost za prolaznike. Odavno su zaboravljeni planovi o adaptaciji nekada lijepog objekta. Sada nadležni u lokalnoj upravi muku muče kako da natjeraju inspektore da se posvete tom problemu. Lokalnim službama, kažu, vezane su ruke za bilo kakvu intervenciju na objektu, koji i ruži jednu od najprometnijih ulica, ali i ugrožava, prije svega djecu, koja do osnovne i srednje škole, uglavnom, prolaze tuda. Rizik od obrušavanja naročito je veliki tokom dana s puno vlage i vjetra, a niko još ne zna koliko će izdržati trošni zidovi i krovna konstrukcija.

Kuća Marića, građena je novcem te bogate trgovačke porodice 1901. godine. Kako u knjizi Kulturno nasljeđe Kolašina navodi kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Kujović, neki arhitektonski elementi na ovoj zgradi urađeni su u duhu secesije. Među onim je građevinama čiji su projektanti ostali anonimni, ali su, kako tvrdi Kujović, „svojim rješenjima nagovijestili siguran raskid s tradicionalnim graditeljskim konceptima tog podneblja”. U kući Marića, nakon što je nacionalizovana, bio je smješten Sreski sud, pa je još zovu i „stari sud”. Prije sedam–osam godina prodata je za svega 120. 000 eura podgoričkom preduzeću Krisma, čiji je vlasnik Nebojša Bošković.

Ni „investitor”, a prije njega ni Opština, još ni euro nijesu uložili u taj objekat. Kako su saopštavali iz bivše kolašinske vlasti, Boškoviću su izdati urbanističko –tehnički uslovi za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju objekata u postojećim gabaritima. Navodno, novi vlasnik je obećao da će napraviti poslovno-servisne sadržaje. Bošković se, međutim, u lokalnu upravu s tom idejom javio posljednji put 2011. godine a kasnije se „do njega nije moglo doći”, kaže jedan od bivših kolašinskih funkcionera.

„Poslije toga Komunalna policija ga je upozoravala u pisanoj formi da mora obezbijediti djelove koji su rizični za prolaznike. Lokalno Komunalno preduzeće nekoliko puta je uklanjalo komade krova, oluka i ostalih djelova koji su predstavljali opasnost za prolaznike. Sve je to rađeno o trošku Opštine, kako bi se bar djelimično umanjila opasnost. Međutim, jasno je da je našim nasljednicima ostalo rješavanje tog problema, a kako i vidite, on i dalje postoji i svakim danom je sve veći što je objekat stariji”, kaže sagovornik Monitora.

Prema njegovim riječima, na zahtjev i o trošku Opštine, prije nekoliko godina, Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu uradio je nalaz o stanju objekta. Mišljenje stručnjaka iz te ustanove je da su statičke karakteristike kuće takve da mogu izdržati rekonstrukciju. Iz tog Instituta takođe su konstatovali i da bi troškovi rekonstrukcije premašili one za rušenje i izgradnju novog objekta.

Kako kaže aktuelna sekretarka za urbanizam Ivana Grujić, trenutno zgrada je opterećena hipotekom od 650.000 eura, a nalazi se na opštinskom zemljištu. U lokalnoj vlasti su svjesni da je objekat opasnost za prolaznike, ali nemaju podršku nadležnih inspekcija da taj problem i riješe.

„Ne zna se koliko puta smo se obraćali Upravi za inspekcijske poslove da pošalje inspektore na tu lokaciju. Ne samo da nije bilo nikakvih aktivnosti, već ni odgovor nijesmo dobili. Građevinski inspektor bi imao mogućnosti bar da počne rješavanje tog problema”, kaže ona.

Bošković je kupio još jednu staru kolašinsku zgradu, nekada vlasništvo FK Gorštak. Ona je prodata za 80. 000 eura. Najvjerovatnije da je građena 1920. godine. Prvi put se pominje 1930. kao Grand hotel, koji je imao sedam soba na spratu, a u prizemlju restoran, kafanu i recepciju. Kasnije se zvala Hotel Boškovića. Taj objekat je između dva svjetska rata bio centar života Kolašina, a posjećivale su ga i brojne poznate ličnosti. Tokom druge polovine prošlog vijeka objekat je mnogo puta mijenjao namjenu. Kao vlasništvo FK Gorštak predstavljao je centar za okupljanje sportista, ali i mnoga kulturna dešavanja. Taj, ne samo kulturno i istorijski važan već i atraktivan prostor u samom centru grada sada je ruina.

Prije pet–šest godina, Bošković je novinarima kazao da će, uprkos tome što godinama, nakon kupovine, nije ništa uradio na tim zgradama, njegov odnos ubuduće biti mnogo ažurniji. On je tada rekao da je svjestan značaja koje ove zgrade imaju za Kolašin i da će , iako ga ne obavezuje zakon, pokušati da očuva u potpunosti njihov izgled.

„Naravno da sam svejstan koliko su ti objekti stari. Zgrada starog suda, odnosno nekadašnja kuća Marića, biće u potpunosti očuvana u sadašnjim gabaritima. Renoviranjem se neće oštetiti njen izgled, a unutrašnjost ćemo prilagoditi novoj namjeni. Već su gotovi projekti i radovi će uskoro početi. Zgradu Gorštaka, nekadašnji hotel Boškovića, moraćemo srušiti, jer je u vrlo lošem stanju, ali će na njegovom mjestu biti podignuta zgrada koja će izgledom podsjećati na staru, kako se to vidi na fotografijama”, obećavao je tada vlasnik Krisme.

Požalio se i da je kupujući objekte „višestruko štetovao”. Navodno, godinama Opština nije uspijevala da iseli stanare iz zgrade „starog suda”, pa je to sam učinio i platio za to. Naknadno, Bošković je tužio Opštinu, tražeći 200.000 eura za štetu koju je pretrpio.

Nebriga i neodgovornost i nadležnih i „investitora”, Kolašin će koštati, vjerovatno, uništavanjem dvije zgrade, koje su važan dio kulturne istorije te varoši. Opština je umalo, obezbjeđujući njima kredite, prije nekoliko godina, izgubila i vlasništvo na još dva značajna stara objekta – zgradu u kojoj je Centar za kulturu i Dom penzionera.

U julu 2014. godine Crnogorska komercijalna banka čak je oglasila prodaju zgrade u kojoj su Centar za kulturu i Zavičajni muzej. Taj objekat, kao i dvorišni dio bili su zalog za kredit od 320.000 eura, koji je Opština podigla u decembru 2008. godine.

Pod hipotekom je bio Dom penzionera. Tadašnji predsjednik Opštine 2013. godine stavio je potpis na ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine na taj objekat površine 102 kvadrata i pripadajuću parcelu površine (276 kvadrata) kao garanciju za kratkoročno zaduženje od 70.000 eura kod Atlas banke.

Vraćanjem kredita, koje je podizala bivša vlast, stvoreni su uslovi i da se skinu hipoteke, pa su ta dva objekta u posljednjem momentu spašena.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari