Povežite se sa nama

OKO NAS

REFORMA OSNOVNOG OBRAZOVANJA: Brzina za paniku

Objavljeno prije

na

Ide ministar prosvjete Damir Šehović Crnom Gorom ovih dana i bere lovorike. Brzopotezna reforma zasad skuplja pohvale, naročito kada se govori o rasterećenju đaka u osnovnoj školi. Kad se pobliže pogleda, ima sve šanse da ispadne – brzo i kuso.

Premijer Duško Marković na premijerskom je satu čestitao ministru na „paketu reformi obrazovanja” koje će, kako je objasnio, „punu vidljivost” imati tek u narednim godinama.

Trenutno su na javnoj raspravi nacrti osam zakona iz oblasti obrazovanja. Rasprava je počela 20. aprila, trajaće do 10. maja. Dvadeset dana uključujući vikende i Prvi maj.

Ali, već smo se uvjerili da – kad se hoće sve se može. Krajem prošle godine Zavod za školstvo je uradio, a Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio Nastavni plan za 2018/19. za osnovne škole, sličan onima iz ranijih godina. U martu su, nakon intervencije ministarstva, usvojene izmjene kojima je je fond časova smanjen za deset procenata.

Ministarstvo je konstatovalo da su pozitivni efekti smanjenja broja časova, pored ostalog: olakšavanje rada po smjenama, bolje korišćenje prostornih kapaciteta u školi, više vremena za izvođenje dopunske, dodatne nastave i slobodnih aktivnosti, djeca iz velikih škola ranije u popodnevnim satima završavaju obaveze u školi, a roditelji više aktivnog vremena provode sa djecom, u porodičnom okruženju, stvaraju se uslovi za podizanje nivoa higijene u školi. Da, kazali su i da se smanjenjem časova jača vaspitna uloga škole. Kome nije jasno kako, sigurno je glup.

Najvažnije je: ukupan fond od I do IX razreda smanjuje se za 19 časova. Umjesto 225 utvrđen je fond od 206 časova. U devetom razredu, na primjer, učenici će dogodine imati četiri dana po pet časova, i jednog dana šest.

Broj časova matematike smanjen je od četvrtog do sedmog razreda za tri časa nedjeljno. Manje će biti i časova georgafije, drugog stranog jezika, biologije, hemije.

,,Bićemo zemlja sa najdokonijim učenicima u Evropi. Imaće najmanji fond časova, to ne garantuje uspjeh i postizanje dobrih rezultata”, kaže za Monitor jedan od stučnjaka.. On najavljuje da će izmjena nastavnog plana za školsku 2017/18 prouzrokovati mnoge teškoće u primjeni. ,,Frontalna primjena novog nastavnog plana od sljedeće školske godine prouzrokovaće i problem nepripremljenosti nastavnika za izmjene, biće problema i sa udžbenicima, a pitanje je i hoće li Zavod za udžbenike moći da odštampa nove knjige. Biće problema i sa pedagoškom dokumentacijom – dnevnicima, svjedočanstvima, koje takođe treba prilagoditi izmjenama. Neće imati vremena da se nastavnici edukuju za primjenu novih predmetnih programa”.

Upućeni u prilike u obrazovanju kažu da je ofanziva ministra Šehovića posljedica kadrovskog tumbanja koje je napravio prethodni ministar Predrag Bošković te da su upravo njegovi kadrovi inicijatori ovakve reforme. Kako je Monitor pisao, na najvažnija mjesta u ministarstvu obrazovanja tada su postavljeni kadrovi bez ikakvog iskustva u toj oblasti. Arijana Nikolić-Vučinić, generalna direktorica direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje je završila Ekonomski fakultet i odbranila magistarsku tezu pod naslovom: „Kreiranje zone slobodne trgovine na području jugoistočne Evrope”. Njenu karijeru su činili poslovi vezani za ekonomiju i trgovinu, uglavnom u ministarstvu ekonomoje.

„Ako bi se napravila paralela sa hobijem bivšeg ministra – to je kao kad bi neko u rukometni klub Budućnost doveo pola košarkašica i odbojkašica i očekivao da igraju rukomet”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.

Smanjeni fond časova, izvjesno, neće proizvesti rasterećenje učenika, ako se ne promijene predmetni programi. I na njima se radi. U Zavodu za školstvo formirane su komisije koje treba da razmotre gradivo. Maj je na pragu, naravno da se radi brzinom koja teško može proizvesti kvalitetna rješenja.

Na pitanje – čemu trka – upućeni kažu da je najvjerovatnije riječ o tome da ministar skuplja političke poene. „U posao se ušlo bez blama i bez razmišljanja o posljedicama, bez adekvatne pripreme, ishitreno i avanturistički”.

Stručnjaci pozoravaju, da se, ma kakva reforma bila na papiru, u ovakvom društvu ne mogu očekivati dobri rezultati u obrazovanju. „Razlog za neuspjeh prethodne reforme kod nas nije u nastavnom planu – to pokazuju iskustva Slovenije i Finske sa kojima je naš sistem formalno bio kompatibilan. Finski učenici postižu najbolje rezultate, Slovenija je takođe u vrhu. Razlog je u implementaciji obrazovnog programa odnosno u načinu rada nastavnika. Većina naših nastavnika je loša, na fakultetu dobijaju lošu osnovu, savremena nastava traži nešto drugo od onoga što oni uče. U školi treba da se uči, a ne da nastavnici samo predaju”.

Upravo oko učenja kod kuće kukaju i đaci i roditelji. Djeca u osnovnoj školi najčešće se ocjenjuju kao na faklultetu – jednoga dana na kontrolnom, kao na ispitu. ,,Gradivo je preobimno. Da bi bili odlični đaci, djeca u petom razredu treba da uče po dva tri sata dnevno i nekoliko sati vikendom. Tokom sezone kontrolnih, potpuni je haos, ostaje se do kasno u noć. Ništa neće značiti ako dijete dođe kući 45 minuta ranije i treba da ostatak dana provede učeći ono što nije naučilo u školi”, objašnjava majka jedanaestogodišnje djevojčice.

Niko ne može da pretpostavi kako će izgledati navrat-nanos prepravljeni predmetni programi, šta će na kraju biti od „rasterećenja”.

Oko izmjene nastavnog plana ima još primjedbi. Može se desiti da se đaci u dva razreda uče isto gradivo. Građansko obrazovanje koje je do sada bilo obavezno u šestom i sedmom razredu po novom će biti izborni za sedmi i osmi ili osmi i deveti. Da se utvrdi.

Engleski kao obavezni prvi strani jezik uveden je iako u Crnoj Gori ima škola gdje je prvi jezik bio ruski – toj djeci se mora obezbijediti da završe školu po starom.

Fond časova na kojem će đaci učiti drugi strani jezik smanjen je sa tri na dva časa po razredu, ali počinje da se uči godinu ranije. Znači: po dva časa od šestog do devetog razreda; do sada je bilo po tri od sedmog do devetog. Od čega će da počnu učenici koji na jesen upisuju sedmi razred, a u šestom drugi strani jezik nijesu imali?

Kao jedan od velikih promašaja upućeni vide i pristup izbornoj nastavi. „Njen cilj je bio da omogući učenicima da razviju posebna interesovanja. U praksi su direktori škola te časove davali nastavnicima kako bi ispunili normu, ne vodeći računa o interesovanjima djece”. Bilo je zamišljeno da izabrani predmet bude važan kod upisa u srednju školu, a kod nas djeca biraju predmet koji će im biti najlakši, najpopularniji izborni predmet je sport. Broj izbornih časova smanjen je sa dva na jedan nedjeljno.

Još jedna anomalija je, kažu, tretiranje časa odjeljenjske zajednice kao opterećenja za učenike što nigdje u Evropi ne postoji. Zato što je taj čas ubrojan u ukupan fond časova, smanjen je jedan čas jezika ili hemije.

Da. Smanjenje broja časova može dovesti i do toga da neki nastavnici izgube normu – dovoljan broj časova da bi primili platu. Ministarstvo je obećalo da će normu nastavnicima smanjiti za deset odsto. Pomalo je tužno da su iz Sindikata prosvjete reagovalo samo na taj dio priče o reformi. Koliko se pamti, nikad nijesu ni slova rekli oko toga da su njihovi đaci pretprani gradivom, da uče i što treba i što ne treba i da je to vjerovatno jedan od razloga što iz osnovne škole ponekad izađu a da ne znaju ljudski da čitaju. Poslije se čudimo kako su se nekad učitelji poštovali, a sad ništa.

Od prethodne reforme se očekivalo da učenici budu rasterećeni, a da se postignu bolji obrazovni rezultati. Ni jedno ni drugo nije postignuto.

Nova reforma, kažu stručni ljudi, donosi samo uzaludne nade ako se na pravi način ne promijene predmetni programi, ali prije svega pristup nastavnika.

Dakle, najvjerovatnije – ništa od svega.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo