OKO NAS
ZABORAVLJENA SPOMEN KUĆA MIHAILA LALIĆA: Zaključana baština

Ni sedam godina nakon što je od nekih mještana andrijevičkog mjesnog centra Trepča kupljena jedna kuća da bi bila pretvorena u spomen dom velikana pisane riječi rođenog u tom selu Mihaila Lalića, ova kuća nije privedena namjeni i nalazi se pod ključem.
Iz Socijalisti;ke narodne partije, najjače opozicione partije u ovom malom gradu, koja je bila na vlasti kada je kuća kupovana, smatraju da takav odnos aktuelnih vlasti, oličen u Demokratskoj partiji socijalista, prema Lalićevoj spomen kući predstavlja još jedan dokaz da ova partija unižava sve, pa i decenijske i vjekovne kulturne vrijednosti.
Spomen kuća Mihaila Lalića u selu Trepča kupljena je za te potrebe za-hvaljujući donacijama i izdvajanjima Vlade Crne Gore i opština Berane i Andrijevica. Doprinos su tada dali svojim angažovanjem mještani i kulturni javni radnici.
Nekako se u to vrijeme došlo do računice da je bolje kupiti jednu postojeću kuću, nedaleko od temelja rodne kuće ovog velikana, nego praviti novu. Otkup i opremanje koštali su tada oko četrdeset hiljada eura.
Spomen kuća zvanično je otvorena i data na gazdovanje i upravljanje an-drijevičkom Centru za kulturu. Mihailo Lalić se, međutim, od tada nalazi samo u imenu centralne gradske kulturne ustanove, dok je njegova kuća i danas prazna i daleko od očiju javnosti.
Profesor književnosti u penziji i poznavalac djela Mihaila Lalića Milorad Vukić ocjenjuje da je suvišno govoriti o Lalićevoj duhovnoj i kulturnoj vertikali, ali da se iz nekih razloga to polako stavlja u zaborav.
,,Dovoljno je reći da je akademik Lalić za svoj književni rad dobio najve-ća priznanja i da brojni bulevari, ulice i ustanove na prostoru čitave biv-še Jugoslavije nose njegovo ime i shvatiti o kakvoj se duhovnoj i intelek-tualnoj gromadi radi. Međutim, to jedino neće da vidi andrijevička ruko-vodeća garnitura, koja ni nakon sedam godina nije našla za shodno da spomen kuću Mihaila Lalića u njegovoj rodnoj Trepči stavi u odgovara-juću funkciju”, kaže Vukić.
On činjenicu da je taj objekat još uvijek zatvoren vidi, kako kaže, kao potvrdu da Andrijevicom upravljaju ljudi koji guraju narod u duhovni, ekonomski, socijalni i svaki drugi sunovrat.
Vukića još više čudi činjenica da spomen kuća nije profunkcionisala iako se iz opštinske kase izdvajaju ogromna sredstva za potrebe andrijevičkog Centra za kulturu, koji nosi njegovo ime.
,,Prošle godine je za potrebe Centra za kulturu, koji broji tridesetak za-poslenih, budžetom opredijeljeno blizu 300.000 eura. Toliko sredstava ne dobijaju ni mnogo veći centri. Međutim, i pored toga gospoda iz te ustanove nijesu imala sluha, a izgleda ni političke volje, da dio tih sred-stava usmjere za aktiviranje spomen kuće Mihaila Lalića u Trepči”, tvrdi Vukić.
Prema njegovim riječima, takav odnos lokalnih vlasti prema imenu i dje-lu Mihaila Lalića zaslužuje osudu, jer spomen kuća o kojoj je riječ treba da bude reprezentativni kutak koji će tokom čitave godine služiti za odr-žavanje kulturnih manifestacija i okupljanje književnih stvaralaca.
,,Ne samo umjetnika, nego i brojnih turista koji posjećuju naše krajeve. Ponašanje nadležnih je sramota ne samo za Andrijevicu, nego i za čitavu Crnu Goru, jer je Mihailo Lalić pisac po kome se, između ostalog, Andri-jevica prepoznaje u kulturnom i civilizacijskom smislu”, naglašava Vukić.
On postavlja pitanje šta radi tridesetak zaposlenih u andrijevičkom Cen-tru za kulturu kada se zna da ta ustanova tokom godine realizuje izuzet-no malo kulturnih sadržaja.
,,Za svakog zaposlenog u ovom centru trebalo bi da bude čast da radi u spomen kući Mihaila Lalića i da u zavičaju velikog pisca promoviše nje-govo književno stvaralaštvo, umjesto što dokoni ispijaju po vazdan kafe po kancelarijama”, kaže Vukić.
Ovaj profesor u penziji naglašava da partija na vlasti stvara tragičan ži-votni ambijent za mlade ljude.
,,To se lijepo vidi na primjeru spomen kuće. Umjesto duhovnog uzdiza-nja i otvaranja novih radnih mjesta, omladina je dovedena u poziciju da ‘prosi’ jednokratne pomoći, dok im DPS priskače u pomoć sa dvadeset i pedeset eura. To je porazna kombinacija, jer omladini treba stvarati uslo-ve da se usavršava, da se kroz čitanje i njegovanje kulturne baštine inte-lektualno i duhovno izgrađuje, da radi i zaradi i da živi od svog rada, a ne da zavisi od socijalnog davanja partije na vlasti”, smatra Vukić.
Iz lokalne uprave obećavaju da će u narednom periodu preduzimati od-govarajuće mjere kako bi spomen kuća u Trepči proradila onako kako je to prvobitno zamišljeno. Oni su odbacili optužbe da namjerno izbjegava-ju da otvore ovaj objekat.
,,Svjesni smo veličine Mihaila Lalića. Nije tačno da mi zapostavljamo njegovo ime i književni značaj. Međutim, imali smo određenih poteškoća da spomen kuću u Trepči stavimo u odgovarajuću funkciju. Zato ćemo u narednom periodu nastojati da ovo pitanje riješimo na najbolji način”, kažu u Opštini Andrijevica.
Opština Andrijevica jedna je od najsiromašnijih opština u državi, prema
Prema posljednjem popisu stanovništva, nešto preko pet hiljada stanovnika živi na teritoriju opštine. Od tog broja, svega 700 ljudi je u gradskom jezgru, dok je ostatak na seoskom području. Uprkos prirodnim resursima, razvoj opštine ide sporo. To je i razlog zašto mladi ljudi konstantno napuštaju ovaj kraj.
Nezaposlenost stanovništva, nerazvijena privreda, kao i stalni migracioni procesi, nešto je sa čime se ovaj kraj susrijeće već decenijama. Međutim, ovo područje stvorilo je mnogo poznatih i obrazovanih pojedinaca. Andrijevica je sredinom devetnaestog vijeka predstavljala kulturno i duhovno središte ovog dijela Crne Gore.
Manje su poznate činjenice da je nakon prijestolnice Cetinja, u Andrijevici otvorena prva državna škola u Crnoj Gori. Takođe, 1892. godine u Andrijevici su otvorene prva biblioteka i čitaonica u Crnoj Gori.
U periodu od 1882. do 1910. godine na ovim prostorima počinje sa radom još nekoliko privatnih škola. To je dalo izvanredne rezultate na polju prosvjećenosti, pa prema popisu stanovništva iz 1909. godine, srazmjerno broju stanovnika, Andrijevica je bila druga varoš po broju pismenih u Crnoj Gori, odmah poslije Cetinja.
Andrijevica danas jedva da ima đaka za jedno odjeljenje prvačića, a u pitanje se, zbog slabog priliva učenika, dovodi i opstanak srednjoškolskog centra. Zaludu što su odavde potekli Mihailo Lalić, Čedo Vuković, Radovan Zogović i mnogi drugi velikani pisane riječi i naučne misli.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije