Povežite se sa nama

OKO NAS

ROMSKA DJECA I PROSJAČENJE: Ničiji problem

Objavljeno prije

na

L.B , mladi Rom koji od 2000. godine prosi na podgoričkim ulicama, kaže za Monitor da ga na prosjačenje prisiljava očuh. ,,Ne primamo materijalno obezbijeđenje, a majka i očuh ne rade”, objašnjava.

,,Moram da izađem i prosim, jer ako ne donosim novac, očuh se svađa sa mnom i prijeti izbacivanjem iz kuće”. Isto je, objašnjava, i kad se kući vrati bez novca. Imao je pet i po godina kada je počeo da prosi.

„Nisam prosio sam. Sa mnom je dugo godina bio moj drug, vršnjak. Onda sam promijenio lokaciju, razišli smo se”, prisjeća se. Dnevno zaradi od 15 do 20 eura. Kaže da zna da je prosjačenje zakonom zabranjeno. „Bolje da prosim, nego da kradem”, sliježe ramenima. Policija je ranije, objašnjava, znala da ga privede, ali bi ga svaki put ubrzo i pustila. Više ga, kaže, ne diraju.

Vjeruje da je najveći problem to što nije išao u školu. ,,Pošto nijesam imao prilike da se školujem, smatram da mi je ulica kazna. Poručujem svojim sunarodnicima da uče i da se školuju, jer će ih škola izvesti na pravi put ka boljoj budućnosti”, kaže.

L.B. nije usamljen. I pored zakonodavstva i strategija, u kojima se već dugo kao jedan od ciljeva definiše suzbijanje i prevencija prosjačenja, sve je više romske djece koja prose. Prolaznici na djecu romske i egipćanske zajednice koja prosjače, uglavnom reaguju nezainteresovano, nekada sa prezirom i odbacivanjem. Djeca su najčešće prinuđena da prose i prolaze kroz razne traume. Neka od njih bivaju čak i fizički napadnuta.

U maju prethodne godine u centru Podgorice na pruženu ruku mladića romske nacionalnosti, da mu neko od dobrih ljudi udijeli milostinju, dva mladića odgovorili su udarcima pesnicama i nogama po glavi.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tokom 2015. i deset mjeseci 2016. godine bilo je 88 procesuiranih slučajeva prosjačenja. Od toga, sprovedene su 54 kazne koje uključuju šest uslovnih osuda, 16 opomena, 25 novčanih kazni, dvije oslobađajuće, jednu obustavu, dvije odbačene i dvije kazne zatvora, kazala je Danica Janković, istraživateljica koja se bavila tematikom prosjačenja romske djece. Glavnim eksploatatorima smatraju se roditelji. Jankovićeva ističe da je problem teško rješiv. ,,Ključ rješenja je podizanje svijesti kod većinskog stanovništva”, kaže ona. Podsjeća da se prema crnogorskom zakonodavstvu dijete mlađe od 14 godina ne smije krivično goniti zbog prosjačenja. ,,Zbog toga policija, u saradnji sa Centrom za socijalni rad, odvodi dijete u prihvatilište Ljubović”, objašnjava Jankovićeva.

Petnaestogodišnji B.S. živi sa svojom sedmočlanom porodicom. Izbjegli su sa Kosova i trenutno žive na Koniku. Boluje kaže, od epilepsije, a nervoza mu prouzrokuje napade. Uprkos tome, on svakodnevno prosi na Bulevaru Džordža Vašingtona, a uveče u centru grada.

,,Šta ću, moram da prosim jer od ovoga živim. Radnim danima sam na semaforima, a vikendom u centru”, kaže. Dešava mu se, priča, i da dobije napad epilepsije dok prosi.

,,Prije nekoliko dana, dok sam prelazio ulicu da bih oslobodio kolovoznu traku na mjestu gdje sam prosio, iznenada sam pao na trotoar i izgubio svijest. Jedna žena mi je pomogla da ustanem i dođem sebi”, priča.

Prosjačenjem je počeo da se bavi kada je imao osam godina. Novac koji zaradi daje roditeljima da kupuju hranu. Svakog dana prosi, ponekad i po 18 časova. Kući ga, kaže, vide rijetko, kad dođe da se odmori. Zarađuje do 30 eura dnevno. Petkom i subotom prosi u centru grada sve dok se lokali ne zatvore.

,,Znam da je prosjačenje zabranjeno. Sjećam se dana kada su me policajci priveli i odveli u stanicu policije. Objašnjavao sam da me muka tjera da prosim, da moja porodica u stvari nema nikakva primanja sem onoga što ja zaradim kako bi mogli da preživimo”, priča. Dodaje da ne voli to što mora da prosi.

,,Policija me zna. Prolaze pored mene, ali me ne diraju, samo mi kažu da se sklonim da me ne bi vidjeli inspektori koji su zaduženi za maloljetnu djecu”.

Volio bi da može da se zaposli u nekoj firmi, kaže, poput Čistoće ili Zelenila, ali ne zna, kaže, kome da se obrati. Kaje se što nije nastavio školovanje kako bi sebi obezbijedio bolji posao. ,,Krenuo sam u školu, ali sam je brzo napustio i počeo da prosim, zato svojim sunarodnicima poručujem da ako žele da imaju dobar i stalan posao, moraju da budu istrajni u svom školovanju”.

Želi da se makne sa ulice. Kaže: „Ljudi znaju da budu neprijatni. Govore da treba da radim drugi posao, a ne da prosim”, priča tužnim glasom.

Ima i onih koji su ga fizički napadali. ,,Prošle godine sam imao loše iskustvo kada sam napadnut, ali se nadam da se to neće ponoviti”.

Na institucijama i državi je da počnu rješavati problem prosjačenja.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo