OKO NAS
ROMSKA DJECA I PROSJAČENJE: Ničiji problem

L.B , mladi Rom koji od 2000. godine prosi na podgoričkim ulicama, kaže za Monitor da ga na prosjačenje prisiljava očuh. ,,Ne primamo materijalno obezbijeđenje, a majka i očuh ne rade”, objašnjava.
,,Moram da izađem i prosim, jer ako ne donosim novac, očuh se svađa sa mnom i prijeti izbacivanjem iz kuće”. Isto je, objašnjava, i kad se kući vrati bez novca. Imao je pet i po godina kada je počeo da prosi.
„Nisam prosio sam. Sa mnom je dugo godina bio moj drug, vršnjak. Onda sam promijenio lokaciju, razišli smo se”, prisjeća se. Dnevno zaradi od 15 do 20 eura. Kaže da zna da je prosjačenje zakonom zabranjeno. „Bolje da prosim, nego da kradem”, sliježe ramenima. Policija je ranije, objašnjava, znala da ga privede, ali bi ga svaki put ubrzo i pustila. Više ga, kaže, ne diraju.
Vjeruje da je najveći problem to što nije išao u školu. ,,Pošto nijesam imao prilike da se školujem, smatram da mi je ulica kazna. Poručujem svojim sunarodnicima da uče i da se školuju, jer će ih škola izvesti na pravi put ka boljoj budućnosti”, kaže.
L.B. nije usamljen. I pored zakonodavstva i strategija, u kojima se već dugo kao jedan od ciljeva definiše suzbijanje i prevencija prosjačenja, sve je više romske djece koja prose. Prolaznici na djecu romske i egipćanske zajednice koja prosjače, uglavnom reaguju nezainteresovano, nekada sa prezirom i odbacivanjem. Djeca su najčešće prinuđena da prose i prolaze kroz razne traume. Neka od njih bivaju čak i fizički napadnuta.
U maju prethodne godine u centru Podgorice na pruženu ruku mladića romske nacionalnosti, da mu neko od dobrih ljudi udijeli milostinju, dva mladića odgovorili su udarcima pesnicama i nogama po glavi.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tokom 2015. i deset mjeseci 2016. godine bilo je 88 procesuiranih slučajeva prosjačenja. Od toga, sprovedene su 54 kazne koje uključuju šest uslovnih osuda, 16 opomena, 25 novčanih kazni, dvije oslobađajuće, jednu obustavu, dvije odbačene i dvije kazne zatvora, kazala je Danica Janković, istraživateljica koja se bavila tematikom prosjačenja romske djece. Glavnim eksploatatorima smatraju se roditelji. Jankovićeva ističe da je problem teško rješiv. ,,Ključ rješenja je podizanje svijesti kod većinskog stanovništva”, kaže ona. Podsjeća da se prema crnogorskom zakonodavstvu dijete mlađe od 14 godina ne smije krivično goniti zbog prosjačenja. ,,Zbog toga policija, u saradnji sa Centrom za socijalni rad, odvodi dijete u prihvatilište Ljubović”, objašnjava Jankovićeva.
Petnaestogodišnji B.S. živi sa svojom sedmočlanom porodicom. Izbjegli su sa Kosova i trenutno žive na Koniku. Boluje kaže, od epilepsije, a nervoza mu prouzrokuje napade. Uprkos tome, on svakodnevno prosi na Bulevaru Džordža Vašingtona, a uveče u centru grada.
,,Šta ću, moram da prosim jer od ovoga živim. Radnim danima sam na semaforima, a vikendom u centru”, kaže. Dešava mu se, priča, i da dobije napad epilepsije dok prosi.
,,Prije nekoliko dana, dok sam prelazio ulicu da bih oslobodio kolovoznu traku na mjestu gdje sam prosio, iznenada sam pao na trotoar i izgubio svijest. Jedna žena mi je pomogla da ustanem i dođem sebi”, priča.
Prosjačenjem je počeo da se bavi kada je imao osam godina. Novac koji zaradi daje roditeljima da kupuju hranu. Svakog dana prosi, ponekad i po 18 časova. Kući ga, kaže, vide rijetko, kad dođe da se odmori. Zarađuje do 30 eura dnevno. Petkom i subotom prosi u centru grada sve dok se lokali ne zatvore.
,,Znam da je prosjačenje zabranjeno. Sjećam se dana kada su me policajci priveli i odveli u stanicu policije. Objašnjavao sam da me muka tjera da prosim, da moja porodica u stvari nema nikakva primanja sem onoga što ja zaradim kako bi mogli da preživimo”, priča. Dodaje da ne voli to što mora da prosi.
,,Policija me zna. Prolaze pored mene, ali me ne diraju, samo mi kažu da se sklonim da me ne bi vidjeli inspektori koji su zaduženi za maloljetnu djecu”.
Volio bi da može da se zaposli u nekoj firmi, kaže, poput Čistoće ili Zelenila, ali ne zna, kaže, kome da se obrati. Kaje se što nije nastavio školovanje kako bi sebi obezbijedio bolji posao. ,,Krenuo sam u školu, ali sam je brzo napustio i počeo da prosim, zato svojim sunarodnicima poručujem da ako žele da imaju dobar i stalan posao, moraju da budu istrajni u svom školovanju”.
Želi da se makne sa ulice. Kaže: „Ljudi znaju da budu neprijatni. Govore da treba da radim drugi posao, a ne da prosim”, priča tužnim glasom.
Ima i onih koji su ga fizički napadali. ,,Prošle godine sam imao loše iskustvo kada sam napadnut, ali se nadam da se to neće ponoviti”.
Na institucijama i državi je da počnu rješavati problem prosjačenja.
Enis EMINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije