OKO NAS
KOLAŠIN: ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE: Ljepši dio svakodnevice
„Ovdje se muzika i uči i živi”- tako kažu nastavnici i učenici kolašinske Škole za osnovno muzičko obrazovanje (ŠOMO). Nije teško povjerovati u to, čak iako se samo sat-dva provede u toj ustanovi, iz čijih se učionica, umjesto žamora čuju fragmenti najpoznatijih djela ozbiljne muzike. Koliko su uspješni u tome što rade jasno je pri pogledu na zidove, koje krase mnogobrojne nagrade i priznanja s državnih i međunarodnih takmičenja. Skoro svaki deseti od nešto više od stotinu učenika doprinio je bogatstvu te vrijedne zbirke.
U koncertnoj sali vrlo često gosti su i renomirana strana i domaća muzička imena, među njima i bluz duo Gaye Adegbalola i Roddy Barnes, Clazz kvintet, Trio V.I.A… Gotovo da nema kulturnog događaja u varoši čiji program nijesu obogatili ili nosili najtalentovaniji đaci ove škole. Sugrađane već skoro četiri decenije podsjećaju da razumiju i vole klasičnu muziku.
Direktorica škole već 15 godina je Ružica Rakočević. Ona podsjeća da je, zbog velike zainteresovanosti djece, ali i sredine, 1979. godine najprije otvoreno Muzičko odjeljenje u okviru Obrazovnog centra Braća Selić.
„Tada se otvaraju tri instrumentalna odsjeka – klavir, harmonika i gitara. Osnovna muzička škola kao samostalna vaspitno-obrazovna institucija počinje da radi 1990. godine. Direktor škole, sve do 2002. godine, bio je profesor Milutin Knežević. Od prije šest godina imamo uslovni prostor u novoj školskoj zgradi, zajedno sa OŠ Risto Manojlović. Ova škola od svog postanka do danas ima značajno mjesto u kolašinskoj sredini a i šire. Kao takva je prepoznata i nagrađena donacijom Fondacije Petrović Njegoš i Erste banke”,- kaže Rakočevićeva.
Na čelu te ustanove prije pet godina prihvatila se i odgovornog posla organizovanja Festivala mladih muzičara Crne Gore, značajne predškolsko-kulturne manifestacije, tokom koje su najtalentovaniji mladi muzičari iz svih osnovnih i srednjih muzičkih škola, kao i Muzičke akademije, imaju mogućnost da prikažu svoje muzičko umijeće.
„Zaposlen je kvalitetan nastavni kadar, a od njih četvoro je upravo u ovoj školi završilo niže muzičko obrazovanje. I ja sam učenica kolašinske muzičke škole i izuzetno mi je profesionalno zadovoljstvo što sam u životu dobila priliku da i sama doprinesem njenom unapređenju. S poštovanjem se sjećamo i bivših nastavnika koji su decenije svog života ugradili u ovu školu, baš kako to sada rade i njihovi mlađi nasljednici”, kaže direktorica.
Rijetki su radni dani kad učenici vrijedno ne vježbaju za takmičenja ili koncerte. Svojim talentom i trudom do sada su osvojili 17 zlatnih, 21 srebrnu, 20 bronzanih lira s državnih i više od 25 nagrada s međunarodnih muzičkih takmičenja. Svoje umijeće neki od đaka predstavili su i po evropskim prijestonicama.
„Svako takmičenje za mene je važno i posebno. Takmičenja su mi otvorila mogućnost da sviram i van granica Crne Gore. Time sam obogaćena za poznavanje kulturno-istorijskih znamenitosti, ljepota i čari koje ima svaki grad. Posebno bih izdvojila takmičenje u Parizu 2015. godine. Imala sam priliku da upoznam ljude različitih narodnosti, posjetim Ajfelov toranj, katedralu Notr–Dam i muzej Luvr, ali i da svojim uspjesima dodam još jednu prvu nagradu”, kaže pijanistkinja Gala Dulović, koja je briljirala i na takmičenjima u Novom Sadu, Bečeju, Banja Luci…
Gitaristkinja Nađa Grdinić osvojenim nagradama i talentom zaslužila je stipendiju Ministarstva prosvjete. Posebno je ponosna na uspjeh koji je nedavno postigla u Sarajevu. Kaže da se u muzičkoj školi, i pored napornog rada, odmara i opušta.
Među najtalentovanijima je i harmonikašica Viktorija Tatić, koja je u rodni grad, između ostalih, donijela i dvije prve nagrade s međunarodnog takmičenja u Bečeju.
„Zvuk harmonike me osvaja još od malih nogu. Dok sam bila mala, često sam se igrala sa dječijom harmonikom, ne sluteći da ću jednog dana zaista biti ozbiljna harmonikašica. Volim da se takmičim, jer upoznajem drugare, upoređujem svoje umijeće i sposobnosti sa drugim vršnjacima. To mi je ogromno iskustvo na osnovu kojeg mogu sljedećeg puta da budem još bolja”, kaže ona.
Među više puta nagrađivanim učenicima su i Anđela Vlahović, Milena Rondović, Tara Dulović i Đorđe Vukićević, Maša Dulović i još mnogi drugi, koji ono što su naučili u Kolašinu sada usavršavaju u srednjim školama..
Mali muzičari su se prošle godine upustili i u zahtjevan posao kreiranja školskog časopisa. I kao novinari zavrijedili su priznanje sugrađana. Kolašinski čarobni zvuci, kroz riječi i sliku, predstavili su školu na najbolji način.
,,Namjera nam je bila da sugrađani bolje upoznaju kolektiv i učenike naše škole. Prvo, kroz osobenosti instrumenata koje sviramo, a zatim, i kroz ono što smo radili i postigli u minulom periodu. Podsjetii smo ih gdje smo sve gostovali, koje smo koncerte sami organizovali, ko su nam bili dragi gosti i podrška. Dio časopisa posvetili smo fragmentima iz nacionalne i kolašinske muzičke istorije. Namjera nam je bila da podsjetimo i na one koji su talentom, entuzijazmom i velikim radom, stvarali kulturno-umjetnički identitet države i grada. Najkraće rečeno, u časopisu je dio onoga što mi muzičari smatramo važnim i što bismo rado podijelili sa drugima”, objašnjava direktorica.
Ona kaže da nije čudno što u Kolašinu trenutno ima toliko muzičkih talenata. Tako je bilo i tokom prošlog vijeka, tvrdi Rakočevićeva. Na samom početku druge polovine prošlog vijeka, izgradnjom Doma kulture, u tom gradu počelo je, podsjeća, ozbiljno bavljenje muzikom. Tada su mališani sviranje violine učili od Vasa Minića, a klavir od Rajke Mulević
,,Čini mi se da onim što sada radimo doprinosimo boljem i urbanijem Kolašinu. Takođe, sigurna sam da gdje god se naši učenici pojave, razbiju i predrasudu da ljubav prema klasičnoj muzici i umijeće izvođenja nijesu nešto što se podrazumijeva u ovako malim sredinama. Istovremeno, zahvaljujući koncertima stvara se i publika i kultura ponašanja na takvim događajima. Često nam gosti muzičari, zbog toga zadivljeni, odaju priznanje. Djeca koja su prošla kroz našu školu svakako su naučila šta su prave umjetničke vrijednosti i teško će se ikad prikloniti šundu”, zaključuje.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda
U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE. Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga
Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.
Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.
U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.
Iz doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.
Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.
Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.
Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.
Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.
,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno
I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek. Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana
Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana, vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.
Na telefonske pozive Monitora direktor NP Durmitor Pero Popović nije odgovarao, a mojkovački vatrogasci, kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.
Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara, bila su, na momente, dramatična. U više navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha, jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila, direktor Popović.
Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu, kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen. Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka. On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.
„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare. Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao. Naše ekipe bile su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta, mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.
Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta, agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada Bešović. On je objasnio i da budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima, kroz međunarodne grantove bude nabavljen jedan protivpožarni avion“.
Dok izostaje značajnija podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je 660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.
„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“, izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi. Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.
U svakoj lokalnoj samoupravi, jednom godišnje, predsjednici opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara. Tim aktima daju su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.
Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja. Sve su lokalizovali pripadnici SZS, tek ponegdje uz pomoć mještana.
Tokom 10-ak minulih dana vatrogasci su gasili požare u mjestu Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na Obrovu. Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu intervenisala je na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom kolu trafostanica i u Panjskoj luki i Obrovu stubovi dalekovoda i repetitor.
Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u Čavanju i Pušonjskom dolu u Mjesnoj zajednici (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
-
INTERVJU3 sedmice
PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmice
POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmice
FAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmice
KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmice
HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmice
KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini