Već četiri godine u ovo vrijeme postalo je pravilo da se u našoj zemlji organizuju međunarodne konferencije o Solani. Evropska i svjetska javnost, posebno stručna, odlično znaju vrijednost ovog područja od preko 15 miliona kvadrata u neposrednom zaleđu Velike plaže, kao najvećeg staništa ptica na ,,Starom kontinentu”.
,,Ulcinjska Solana je top destinacija koja će vas iznenaditi. Zapanjujući solanski bazeni u Ulcinju u Crnoj Gori živahna staništa za 252 vrste ptica- uključujući flamingose i dalmatinskog pelikana”, navodi se u tekstu koji je nedavno objavljen na sajtu globalne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i biološke raznolikosti BirdLife International. Te naglašava: „Međutim, slani bazeni se zatvaraju širom svijeta, jer se više ne smatraju rentabilnim – i u jednom trenutku ova lokacija je skoro pretvorena u hotel i golf teren. Sačuvana je za sada, bitka je u toku”.
Slične su se ocjene čule na 4. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Ulcinjske solane koja je u srijedu održana u Podgorici, u organizaciji Asocijacije Dr Martin Schneider-Jacoby, Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), EuroNatur-a, BirdLife International-a, Tour du Valat i MANS-a.
Ključni ciljevi ranijih okupljanja nijesu još ostvareni: Solana nije zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou, već peta godina zaredom nema proizvodnje slanih kristala. Nema renoviranja bentova, nema radnika, nema života.
Naravno, i sve je manje ptica. ,,Ukoliko se u dogledno vrijeme ne nastavi proizvodnja soli, flamingosi više neće dolaziti u Ulcinj, jer su to ptice slanih staništa i ne podnose slatku vodu”, upozorava ornitolog Darko Saveljić.
Evidentno je zaista da su u relativno kratkom vremenskom intervalu, za par posljednjih godina, od kada nema proizvodnje, na Solani, zaista nastale alarmantne promjene kada je u pitanju sastav vrsta ptica. Šef kancelarije Birdlife za Evropu i Centralnu Aziju Ariel Bruner kazao je da je posjetio Solanu i da je činjenica da to mjesto odumire. ,,To govorim na osnovu višegodinjeg iskustva sa močvarama. Takođe sam šokiran ruševnim stanjem čitavog mjesta. To ne daje dobru sliku o zemlji koja želi da privuče zdrave investicije”, naveo je Bruner.
I u najnovijem Izvještaju Evropske komisije, koji je objavljen u utorak, ukazuje se na neophodnost brzog djelovanja. ,,Potrebne su rezolucija i hitna akcija kako bi se zaštitila Ulcinjska Solana, uključujući i punu zaštitu ptica”, navodi se u tom dokumentu i dodaje da treba preduzeti mjere za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja i potencijalnih lokacija Natura 2000 u Crnoj Gori, gdje se takođe posebno ističe Solana.
,,Ironično jeste da ono što je dragulj nekome u Evropi i nešto što predstavlja potencijal i gdje se vidi dobra poslovna prilika, nama u Crnoj Gori nije vidljivo, iako nam je bukvalno tu pred nosem”, kaže Jovana Janjušević iz CZIP-a.
Zvaničnici EU su nedvosmisleno poručili da je zaštita Solane jedan od ključnih preduslova da se otvori poglavlje 27, a koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene. „Pitanje Solane neće nestati i zato nećemo dozvoliti da Poglavlje 27 bude otvoreno. Apelujem na Vladu da hitno zaštiti Solanu i na taj način Crna Gora dobije šansu da se priključi porodici evropskih naroda”, saopštio je šef sektora u Delegaciji EU, Herman Špic, dok njemački ambasador u Podgorici, Hans Ginter Matern, dodaje: „Ako otvaranje Poglavlje 27 stavimo kao uslov, onda se sa zaštitom Solane neće kasniti. Zato će njemačka Vlada na tome uporno insistirati, a Crna Gora mora to poštovati”.
Ali, visoki funkcioneri Vlade u Podgorici ne dijele takvo uvjerenje i ističu da je ovaj slučaj za njih prioritet. Ali, iako se već mjesecima najavljuje, još nema na javnoj raspravi Stu¬di¬je o zaštiti Solane, koju je izradio slovenački ekspert Andrej Sovinc, a koja je finalizovana u novembru 2017. godine.
,,Takođe, već više od dvije godine u fiokama Opštine Ulcinj stoji akt o proglašenju Solane spomenikom prirode. On je prošao sve procedure i spreman je za usvajanje u lokalnom parlamentu, ali za to nema političke volje”, kažu u URA.
Podržavajući taj stav, predsjednički kandidati opozicije, Mladen Bojanić i dr Draginja Vuksanović, su tokom posjete Ulcinju ukazali na važnost Solane. ,,Solanu treba otrgnuti iz ruku tajkuna i ponovo je vratiti u funkciju. Jedino ponovno otvaranje fabrike donosi mogućnost da očuvamo biodiverzitet u našoj državi”, rekao je Bojanić.
Prema riječima predsjednice Društva Martin Šnajder-Jakobi, Zenepe Lika, određeni stepen napretka je ostvaren od prve konferencije, održane 2015. godine: Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore je nominovano za privremenog upravljača područjem na osnovu godišnjeg ugovora sa Stečajnom upravom, dok su pumpne stanice na Solani popravljene.
Ona tvrdi da je sada najveći problem vlasništvo, jer iz Savjeta za privatizaciju i Vlade Crne Gore ne odgovaraju na pitanje: Ko je stvarni vlasnik Solane?
Bivša njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker tvrdi da je pitanje vlasništva glavna prepreka za spas tog područja. ,,Bez jasne odluke suda koji godinama ne rješava to imovinsko-pravno pitanje, Solana ne može biti spašena. Nemamo mnogo vremena i za Solanu može biti prekasno. Rješavanjem ovog pitanja Crna Gora pokazuje stepen vladavine prava u zemlji”, kazala je Štajnaker. ,,Mi zaista nemamo vremena, ali ako se neke stvari ne riješe ove godine biće prekasno, a neki to jedva čekaju”.
To su peticijom, upućenoj premijeru Dušku Markoviću, tražili građani Ulcinja. Centar za zaštitu i proučavanje ptica i društvo pokrenuli su peticiju za rješavanje pitanja vlasništva Ulcinjske Solane.
Da se ulcinjska fabrika soli može oporaviti i postati rentabilno preduzeće, uvjeren je vlasnik dvije solane u Francuskoj, Patris Gabano, koji je i stručnjak za revitalizaciju Solana.
On je prošle sedmice boravio u Ulcinju i pri tom istakao da je najbitnije sinhronizovati sve djelatnosti. ,,To je dugotrajan proces koji podrazumijeva pomirenje više aspekata – turistički održivi razvoj, ekonomski održivi razvoj i sa ekološke tačke, istovremeno očuvanje starih zanata i starih praksa, kao što je proizvodnja soli”, rekao je Gabano.
Prema procjeni iz navedene Studije, za oporavak naše Solane potrebno je između četiri i 11 miliona eura.
,,Smatram da očuvanje ovog lokaliteta od međunarodnog značaja ne treba sagledavati i tumačiti u kontekstu budžetskog opterećenja, već naprotiv, u kontekstu očuvanja, zaštite i valorizacije jednog od najznačajnijih resursa”, kaže potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni.
Prema njenom mišljenju, Solana u svim strateškim dokumentima razvoja turizma Crne Gore i Ulcinja mora biti tretirana ne kao mjesto potencijalnog, već faktičkog turističkog interesa i sva dokumenta razvojnog tipa trebaju je tretirati na taj način.
,,Samo ako se bude djelovalo na taj način, ulcinjska so, kao naš nekadašnji brend, biće ponovo proizvod ljubavi sunca i mora”, zaključila je Đoni.
Mustafa CANKA