Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPAD NA DIREKTORICU CIN CG MILKU TADIĆ – MIJOVIĆ: Atmosfera progona

Objavljeno prije

na

Ovo je četrnaesti slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom

 

Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Milka Tadić – Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo. Boško Filipović, sa podebelim policijskim dosijeom, psovao je i prijetio novinarki, u ponedjeljak, uveče oko 20 sati, u Petrovcu, na parkingu kod supermarketa Voli. Od prijetnje da će joj izbušiti gume došlo je i do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipovićeva dosadašnja nepočinstva pomnije je, do sada, pratila štampa u Srbiji, čiji je bio stanovnik, a posebno nakon što je 2017. u Beogradu zapalio svoj skupocjeni porše kajen. Ovaj bivši bokser je više puta osuđivan, a mediji pišu da je terećen za nasiljničko ponašanje, krađe, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljenu trgovinu, napad na policajce, nedozvoljeno držanje oružja, iznudu.

Ovog kontraverznog biznismena sud u Beogradu je u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

Sada je zbog osnovanje sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, Filipoviću određen pritvor od 72 sata. Nakon toga, Osnovni sud u Kotoru mu je odredio pritvor od 30 dana.

Ovo je 14 slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom. Pored ovog, tokom ove godine desio se napad na urednika Monitora Esada Kočana, ispred zgrade u kojoj živi, od strane Dragutina Šukovića, koji je hapšen zbog pokušaja ubistva, droge, porodičnog nasilja, napada na policiju… Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, nedavno je dobila 24-časovnu policijsku pratnju i zaštitu i ovaj najnoviji. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva Maria Miloševića i advokatice Natalije Karadžić, nakon što joj je advokatica na službenu mejl adresu dostavila pismo koje je nazvano ,,reagovanje”, a u kom je navedena i informacija gdje stanuje.

Osude napada na Tadić – Mijović došle su iz Vlade i stranaka vlasti, a iz opozicije ćute, možda i zbog pominjanja Mila Đukanovića. Napad su osudile i brojne organizacije, uklučujući i Reportere bez granica.

,,Ovaj opasni i nerijatni atak koji je pretrpjela Tadić – Mijović je rezultat praksi bivšeg režima koji se ciljano nije hvatao u koštac sa napadima na novinare i utemeljen je u nekažnjavanju brojnih takvih napada”, saopštio je poslanik vladajućih Demokrata Dragan Krapović.

Iz Ministarstvo unutrašnjih poslova su se pohvalili da je efikasno postupanje u ovom slučaju pokazalo da zaštita novinara nije samo deklarativna, već da institucije imaju volju i odlučnost da sankcionišu svaki pokušaj ugrožavanja njihove bezbjednosti Ističu da su službenici budvanskog CB-a po prijavi i zahvaljujući brzom i efikasnom postupanju, osumnjičeni je za manje od pola sata priveden.

,,Napad je rezultat dosadašnje prakse nekažnjavanja napada na novinare koja je stvorila atmosferu progona i linča pripadnika medijske zajednice i u kontinuitetu slala poruku da nema političke volje da se novinarima u Crnoj Gori pruži adekvatna zaštita”, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Deklarativno političke volje sada ima, ali napadi na novinare nikako da dođu na red. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) upozorili su da ,,svi koji imaju vlast u ovoj državi moraju da usmjere pažnju na zaštitu novinara i obezbijede kažnjavanje svake vrste nasilja prema njima. I svi raniji napadi na novinare i medije moraju biti kažnjeni jer je očigledno da su novinari već postali laka meta za sve vrste nasilnika, od kriminalnih klanova i bahatih političara do pojedinačnih nasilnika”.

Iz  Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima su istakli da ,,država mora novinarima obezbijediti sigurnost i nesmetan rad u interesu javnosti i razvoja demokratskog društva. Zato smatramo da joj predložene izmjene Krivičnog zakonika mogu u tome pomoći i pozivamo Skupštinu da ih što prije usvoji”.

Isti apel uputile su i brojne medijske organizacije u Crnoj Gori, a i Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) koja u osudi napada na Tadić – Mijović kaže: ,,Posebno ističemo da je od izuzetnog značaja da Skupština Crne Gore u što kraćem roku usvoji predlog izmjena Krivičnog zakonika u pogledu uvođenja strožih kazni za napade na novinare”.

HRA je još prije 11 godina predložila da se u Krivični zakonik uvedu novi članovi – Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopune postojećih krivičnih djela Teško ubistvo Teška tjelesna povreda, koji bi, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, doprinijeli odvraćanju potencijalnih počinilaca od napada na novinare ali i propisali strože kazne za napade. Svih ovih godina nije bilo političke volje da se ovi predlozi usvoje. I barem pokušaju preduprijediti napadi u državi u kojoj su napadi na novinare postali uobičajeni. Sa teškim bremenom nerješavanja najtežih zločina nad novinarima – ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi.

U junu su organizacije civilnog društva koje se bave medijima (Akcija za ljudska prava, Sindikat medija Crne Gore,  Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i 35mm) uputile Vladi, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Skupštini i poslaničkim klubovima zajedničku inicijativnu za hitne izmjene Krivičnog zakonika, u cilju bolje zaštite novinara.

Za razilku od novinara, posebno onih koji preživljavaju napade i uvrede, političkim partijama i institucijama ovo pitanje očigledno nije hitno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo