Povežite se sa nama

Izdvojeno

HAPŠENJE ŠKALJARACA: Državni službenici na nišanu

Objavljeno prije

na

Višemjesečna istraga Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uz podršku Europola i drugih zapadnih partnerskih službi, vođena je u strogoj tajnosti. Sa istragom navodno nijesu bili upoznati ni službenici Vlade i Agencije za nacionalnu bezbjednost

 

Kriminalne grupe nemaju više šta da traže u Crnoj Gori, kaže potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović. To je poručio nakon posljednjeg hapšenja grupe kriminalaca, navodno povezane sa takozvanim škaljarskim klanom, koja je planirala ubistva više tužilaca, policajaca, i prebijanje jedne sutkinje.

U krivičnoj prijavi, podnesenoj tužilaštvu, vođe i članovi organizovane kriminalne grupe terete se da su planirali likvidaciju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića, policijskih rukovodilaca i službenika Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića. Ovo je drugi put da  specijalni državni tužioci i pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) terete pripadnike  škaljarskog klana za pokušaj likvidacije policajaca i tužilaca. Osim čelnih ljudi Specijalnog državnog tužilaštva, devetočlana kriminalna grupa, u sadejstvu sa još nekoliko za sada neidentifikovanih osoba, planirala je ubistvo članova suprotstavljenog kriminalnog klana, Nikole Dedaja iz Bara i Jasmina Osmanagića iz Ulcinja.

Višemjesečna istraga Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uz podršku Europola i drugih zapadnih partnerskih službi, vođena je u strogoj tajnosti. Sa istragom navodno nijesu bili upoznati ni službenici Vlade i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Oni su nedavno u velikoj akciji u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsili pet pripadnika škaljarskog klana – Aleksandra Raičevića, Stefana Mićića i Dušana Boljevića iz Podgorice, Milana Brajovića iz Danilovgrada i Nina Koraća iz Berana, sa prebivalištem u Baru. Za Kotoraninom Dušanom Dudićem i Podgoričaninom Zoranom Perovićem, koji su izbjegli hapšenje, intenzivno se traga. Barani Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović označeni su kao organizatori kriminalne grupe. Oni se nalaze u ukrajinskom zatvoru, nakon što su prošle godine pokušali da ubiju Kotoranina Radoja Zvicera, koji važi za visokorangiranog vođu takozvanog kavačkog klana.

Istraga, prema nezvaničnim podacima, pokazuje da je škaljarski klan planirao i da pretuče sutkinju Biljanu Uskoković, koja je vodila predmet protiv Stefana Đukića, okrivljenog za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića u Baru. Optužnicu u tom predmetu podigao je tužilac Čađenović, koji je zajedno sa rukovodiocem Specijalnog državnog tužilaštva – Milivojem Katnićem bio na listi za odstrijel. Sutkinji Uskoković planirali su da metalnom šipkom „polome“ noge i ruke.  Njoj je dodijeljena policijska zaštita. U predmetu protiv Đukića uskoro bi trebala da bude izrečena presuda, što je i motiv za izvršenje ovih krivičnih djela.

Grupa je planirala da likvidira i bivšeg pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića i njegovog sina (službenika ANB-a) Petra, kao i policijskog službenika iz Bara Ivana Đokovića. Ovo nije prvi put da su se ubice škaljarskog klana namjerile na Lazovića. Oni su prije tri godine formirali kriminalnu grupu, na čijem čelu su bili Erogen Brajović i Ranko Radulović, sa ciljem da ubiju više pripadnika kavačkog klana, ali i Zorana Lazovića, i njegove tadašnje kolege Duška Golubovića, Duška Koprivicu. Tada su planirali ubistvo Katnića i njegovog sina. I ovaj plan su osujetili Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, hapšenjem i optuženjem ove grupe. Osim Radulovića i Brajovića, za to krivično djelo otpuženi su Stefan Radulović, Stefan Perović, Nikola Mandić, Darko Vicković, Luka Radulović, Igor Vukotić, Ivan Todorović, Radoš Petrušić, Ratko Martinović, Miladin Dedović i Nikola Mršić, kao i  bosanski državljani Nenad Lubura i Radivoje Preradović. Tada su svi negirali krivična djela koja su im se stavljala na teret. Zoran Lazović je nakon toga postavljen za rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. On je, nakon smjene vlasti na parlamentarnim izborima, podnio ostavku na tu funkciju.

Biro za operativnu komunikaciju trenutno istražuje da li su Zoran Lazović i njegov sin Petar  bili povezani sa protivničkim kavačkim klanom i zašto je Petar Lazović održavao komunikaciju sa Zvicerom. Navodno su oni početkom godine omogućili beogradskom kriminalcu Veljku Belivuku da nesmetano uđe u Crnu Goru i sastane se sa Zvicerom u Kotoru. Kasnije je istragom utvrđeno da su škaljarci u Tivtu planirali ubistvo Belivuka, koji je bio šef beogradskog ogranka kavčana.

Grupa kriminalaca iz kavačkog klana, na čelu sa navodnim vođom Slobodanom Kašćelanom, uhapšena je prije nekoliko mjeseci zbog više krivičnih djela. Između ostalog, navodno su planirali ubistvo, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nakon što je odbio komunikaciju sa njima. Radoje Zvicer se sklonio nakon pokušaja ubistva Belivuka i tako izbjegao hapšenje. Za njim je raspisana potjernica, a prema operativnim podacima policije nalazi se u jednoj od zemalja Latinske Amerike odakle i dalje krijumčari kokain u Evropu.

Abazović za Monitor kaže da više nema selektivnosti kada je riječ o kriminalnim grupama. Crna Gora, kako je rekao, nije više tlo  gdje će moći da se nesmetano bave kriminalom.

„Mogu da nam prijete i spremaju ubistva, mi se ne plašimo. Država je moćnija od njih i to ćemo pokazati. Ovo je samo početak obračuna sa svim kriminalnim grupama, bez selektivnosti“, poručuje Abazović.

 

Čađenović bio glavna meta napada

Đukićevoj grupi se u podgoričkom Višem sudu sudi za ubistvo Jovana Klisića u Baru.

Prema optužnici koju je podigao specijalni tužilac Saša Čađenović, Đukić se tereti da je novembra 2019. godine, kao saizvršilac, počinio krivično djelo teško ubistvo, odnosno da je sa 15 hitaca ispaljenih iz automatske puške ubio Klisića i ranio Velizara Gardaševića. Zbog ovog postupka Čađenović je bio glavna meta Đukićeve kriminalne grupe.

Đukićeva supruga, majka i polubrat, Danijela B. Mandić, Zorica Đ. Đurović, Vuk V. Lakićević, zatim Marko M. Vujadinović, Hasip B. Murić, Andrija B. Glavičanin i Bojan M. Vuksanović, optuženi su za stvaranje kriminalne organizacije.

 

U Ukrajini „leže“ zbog pokušaja ubistva Zvicera

Đukić i Tuzović dio su grupe uhapšene u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Kotoranina Radoja Zvicera. On važi za jednog od šefova kavačkog kriminalnog klana i teško je ranjen kada je grupa atentatora iz Crne Gore i Srbije pucala na njega na ulici dok je džogirao.

Sigurne smrti spasila ga je, kako su pisali tamošnji mediji, njegova supruga Tamara Zvicer, koja je, prema pisanju tamošnjih medija, iz pištolja pucala na napadače i tako ih natjerala da pobjegnu…

Tokom policijske potjere na drugom kraju te države, nakon dva dana, uz Tuzovića i Đukića, uhapšeni su i srpski državljani Milan Branković (31) i Petar Jovanović (46). Zbog sumnje da im je davao logističku podršku i odavao informacije, uhapšen je i inspektor iz kijevske policije.

 

Hapšenje posljedinaca posljedica razbijanja Sky aplikacije

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, ranija hapšenja kavčana i posljednje hapšenje škaljaraca posljedica je razbijanje kriptovane mreže Sky. Na toj mreži nalaze se komunikacije između kriminalnih grupa, gdje su dogovarana mnoga krivična djela. Nakon ove enkripcije uhapšena je Belivukova grupa u Beogradu, što im je omogućilo mnogo dokaza protiv njegove krivične grupe, kao što su bile fotografije krivičnih djela.

Presretnuti razgovori preko kriptovane aplikacije Sky otkrivaju da je najčešće Đukić davao direktne instrukcije svojim ljudima na terenu – Brajoviću, Peroviću i Dudiću. Dokazi koje su do sada prikupili istražni organi ukazuju da je Đukić od organizovanja šverca droge obezbjeđivao novac i materijalna sredstva sa kojima je, pored finansiranja izvršenja teških krivičnih djela, planirao da podmiti visokog Vladinog funkionera. Televizija Vijesti je dobila informaciju da je tom funkcioneru nuđeno milion eura da inicira smjenu rukovodilaca SDT-a, ali da je on to odbio da učini. Pobjeda piše da je riječ o nekadašnjem generalnom sekretaru u Vladi Crne Gore Božidaru Milonjiću. On je na suđenju za ubistvo Klisića, zastupao Đukićevu suprugu Danijelu Mandić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo