Povežite se sa nama

Izdvojeno

HAPŠENJE ŠKALJARACA: Državni službenici na nišanu

Objavljeno prije

na

Višemjesečna istraga Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uz podršku Europola i drugih zapadnih partnerskih službi, vođena je u strogoj tajnosti. Sa istragom navodno nijesu bili upoznati ni službenici Vlade i Agencije za nacionalnu bezbjednost

 

Kriminalne grupe nemaju više šta da traže u Crnoj Gori, kaže potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović. To je poručio nakon posljednjeg hapšenja grupe kriminalaca, navodno povezane sa takozvanim škaljarskim klanom, koja je planirala ubistva više tužilaca, policajaca, i prebijanje jedne sutkinje.

U krivičnoj prijavi, podnesenoj tužilaštvu, vođe i članovi organizovane kriminalne grupe terete se da su planirali likvidaciju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića, policijskih rukovodilaca i službenika Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića. Ovo je drugi put da  specijalni državni tužioci i pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) terete pripadnike  škaljarskog klana za pokušaj likvidacije policajaca i tužilaca. Osim čelnih ljudi Specijalnog državnog tužilaštva, devetočlana kriminalna grupa, u sadejstvu sa još nekoliko za sada neidentifikovanih osoba, planirala je ubistvo članova suprotstavljenog kriminalnog klana, Nikole Dedaja iz Bara i Jasmina Osmanagića iz Ulcinja.

Višemjesečna istraga Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uz podršku Europola i drugih zapadnih partnerskih službi, vođena je u strogoj tajnosti. Sa istragom navodno nijesu bili upoznati ni službenici Vlade i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Oni su nedavno u velikoj akciji u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsili pet pripadnika škaljarskog klana – Aleksandra Raičevića, Stefana Mićića i Dušana Boljevića iz Podgorice, Milana Brajovića iz Danilovgrada i Nina Koraća iz Berana, sa prebivalištem u Baru. Za Kotoraninom Dušanom Dudićem i Podgoričaninom Zoranom Perovićem, koji su izbjegli hapšenje, intenzivno se traga. Barani Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović označeni su kao organizatori kriminalne grupe. Oni se nalaze u ukrajinskom zatvoru, nakon što su prošle godine pokušali da ubiju Kotoranina Radoja Zvicera, koji važi za visokorangiranog vođu takozvanog kavačkog klana.

Istraga, prema nezvaničnim podacima, pokazuje da je škaljarski klan planirao i da pretuče sutkinju Biljanu Uskoković, koja je vodila predmet protiv Stefana Đukića, okrivljenog za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića u Baru. Optužnicu u tom predmetu podigao je tužilac Čađenović, koji je zajedno sa rukovodiocem Specijalnog državnog tužilaštva – Milivojem Katnićem bio na listi za odstrijel. Sutkinji Uskoković planirali su da metalnom šipkom „polome“ noge i ruke.  Njoj je dodijeljena policijska zaštita. U predmetu protiv Đukića uskoro bi trebala da bude izrečena presuda, što je i motiv za izvršenje ovih krivičnih djela.

Grupa je planirala da likvidira i bivšeg pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića i njegovog sina (službenika ANB-a) Petra, kao i policijskog službenika iz Bara Ivana Đokovića. Ovo nije prvi put da su se ubice škaljarskog klana namjerile na Lazovića. Oni su prije tri godine formirali kriminalnu grupu, na čijem čelu su bili Erogen Brajović i Ranko Radulović, sa ciljem da ubiju više pripadnika kavačkog klana, ali i Zorana Lazovića, i njegove tadašnje kolege Duška Golubovića, Duška Koprivicu. Tada su planirali ubistvo Katnića i njegovog sina. I ovaj plan su osujetili Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, hapšenjem i optuženjem ove grupe. Osim Radulovića i Brajovića, za to krivično djelo otpuženi su Stefan Radulović, Stefan Perović, Nikola Mandić, Darko Vicković, Luka Radulović, Igor Vukotić, Ivan Todorović, Radoš Petrušić, Ratko Martinović, Miladin Dedović i Nikola Mršić, kao i  bosanski državljani Nenad Lubura i Radivoje Preradović. Tada su svi negirali krivična djela koja su im se stavljala na teret. Zoran Lazović je nakon toga postavljen za rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. On je, nakon smjene vlasti na parlamentarnim izborima, podnio ostavku na tu funkciju.

Biro za operativnu komunikaciju trenutno istražuje da li su Zoran Lazović i njegov sin Petar  bili povezani sa protivničkim kavačkim klanom i zašto je Petar Lazović održavao komunikaciju sa Zvicerom. Navodno su oni početkom godine omogućili beogradskom kriminalcu Veljku Belivuku da nesmetano uđe u Crnu Goru i sastane se sa Zvicerom u Kotoru. Kasnije je istragom utvrđeno da su škaljarci u Tivtu planirali ubistvo Belivuka, koji je bio šef beogradskog ogranka kavčana.

Grupa kriminalaca iz kavačkog klana, na čelu sa navodnim vođom Slobodanom Kašćelanom, uhapšena je prije nekoliko mjeseci zbog više krivičnih djela. Između ostalog, navodno su planirali ubistvo, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nakon što je odbio komunikaciju sa njima. Radoje Zvicer se sklonio nakon pokušaja ubistva Belivuka i tako izbjegao hapšenje. Za njim je raspisana potjernica, a prema operativnim podacima policije nalazi se u jednoj od zemalja Latinske Amerike odakle i dalje krijumčari kokain u Evropu.

Abazović za Monitor kaže da više nema selektivnosti kada je riječ o kriminalnim grupama. Crna Gora, kako je rekao, nije više tlo  gdje će moći da se nesmetano bave kriminalom.

„Mogu da nam prijete i spremaju ubistva, mi se ne plašimo. Država je moćnija od njih i to ćemo pokazati. Ovo je samo početak obračuna sa svim kriminalnim grupama, bez selektivnosti“, poručuje Abazović.

 

Čađenović bio glavna meta napada

Đukićevoj grupi se u podgoričkom Višem sudu sudi za ubistvo Jovana Klisića u Baru.

Prema optužnici koju je podigao specijalni tužilac Saša Čađenović, Đukić se tereti da je novembra 2019. godine, kao saizvršilac, počinio krivično djelo teško ubistvo, odnosno da je sa 15 hitaca ispaljenih iz automatske puške ubio Klisića i ranio Velizara Gardaševića. Zbog ovog postupka Čađenović je bio glavna meta Đukićeve kriminalne grupe.

Đukićeva supruga, majka i polubrat, Danijela B. Mandić, Zorica Đ. Đurović, Vuk V. Lakićević, zatim Marko M. Vujadinović, Hasip B. Murić, Andrija B. Glavičanin i Bojan M. Vuksanović, optuženi su za stvaranje kriminalne organizacije.

 

U Ukrajini „leže“ zbog pokušaja ubistva Zvicera

Đukić i Tuzović dio su grupe uhapšene u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Kotoranina Radoja Zvicera. On važi za jednog od šefova kavačkog kriminalnog klana i teško je ranjen kada je grupa atentatora iz Crne Gore i Srbije pucala na njega na ulici dok je džogirao.

Sigurne smrti spasila ga je, kako su pisali tamošnji mediji, njegova supruga Tamara Zvicer, koja je, prema pisanju tamošnjih medija, iz pištolja pucala na napadače i tako ih natjerala da pobjegnu…

Tokom policijske potjere na drugom kraju te države, nakon dva dana, uz Tuzovića i Đukića, uhapšeni su i srpski državljani Milan Branković (31) i Petar Jovanović (46). Zbog sumnje da im je davao logističku podršku i odavao informacije, uhapšen je i inspektor iz kijevske policije.

 

Hapšenje posljedinaca posljedica razbijanja Sky aplikacije

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, ranija hapšenja kavčana i posljednje hapšenje škaljaraca posljedica je razbijanje kriptovane mreže Sky. Na toj mreži nalaze se komunikacije između kriminalnih grupa, gdje su dogovarana mnoga krivična djela. Nakon ove enkripcije uhapšena je Belivukova grupa u Beogradu, što im je omogućilo mnogo dokaza protiv njegove krivične grupe, kao što su bile fotografije krivičnih djela.

Presretnuti razgovori preko kriptovane aplikacije Sky otkrivaju da je najčešće Đukić davao direktne instrukcije svojim ljudima na terenu – Brajoviću, Peroviću i Dudiću. Dokazi koje su do sada prikupili istražni organi ukazuju da je Đukić od organizovanja šverca droge obezbjeđivao novac i materijalna sredstva sa kojima je, pored finansiranja izvršenja teških krivičnih djela, planirao da podmiti visokog Vladinog funkionera. Televizija Vijesti je dobila informaciju da je tom funkcioneru nuđeno milion eura da inicira smjenu rukovodilaca SDT-a, ali da je on to odbio da učini. Pobjeda piše da je riječ o nekadašnjem generalnom sekretaru u Vladi Crne Gore Božidaru Milonjiću. On je na suđenju za ubistvo Klisića, zastupao Đukićevu suprugu Danijelu Mandić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo