Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPAD NA DIREKTORICU CIN CG MILKU TADIĆ – MIJOVIĆ: Atmosfera progona

Objavljeno prije

na

Ovo je četrnaesti slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom

 

Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Milka Tadić – Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo. Boško Filipović, sa podebelim policijskim dosijeom, psovao je i prijetio novinarki, u ponedjeljak, uveče oko 20 sati, u Petrovcu, na parkingu kod supermarketa Voli. Od prijetnje da će joj izbušiti gume došlo je i do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipovićeva dosadašnja nepočinstva pomnije je, do sada, pratila štampa u Srbiji, čiji je bio stanovnik, a posebno nakon što je 2017. u Beogradu zapalio svoj skupocjeni porše kajen. Ovaj bivši bokser je više puta osuđivan, a mediji pišu da je terećen za nasiljničko ponašanje, krađe, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljenu trgovinu, napad na policajce, nedozvoljeno držanje oružja, iznudu.

Ovog kontraverznog biznismena sud u Beogradu je u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

Sada je zbog osnovanje sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, Filipoviću određen pritvor od 72 sata. Nakon toga, Osnovni sud u Kotoru mu je odredio pritvor od 30 dana.

Ovo je 14 slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom. Pored ovog, tokom ove godine desio se napad na urednika Monitora Esada Kočana, ispred zgrade u kojoj živi, od strane Dragutina Šukovića, koji je hapšen zbog pokušaja ubistva, droge, porodičnog nasilja, napada na policiju… Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, nedavno je dobila 24-časovnu policijsku pratnju i zaštitu i ovaj najnoviji. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva Maria Miloševića i advokatice Natalije Karadžić, nakon što joj je advokatica na službenu mejl adresu dostavila pismo koje je nazvano ,,reagovanje”, a u kom je navedena i informacija gdje stanuje.

Osude napada na Tadić – Mijović došle su iz Vlade i stranaka vlasti, a iz opozicije ćute, možda i zbog pominjanja Mila Đukanovića. Napad su osudile i brojne organizacije, uklučujući i Reportere bez granica.

,,Ovaj opasni i nerijatni atak koji je pretrpjela Tadić – Mijović je rezultat praksi bivšeg režima koji se ciljano nije hvatao u koštac sa napadima na novinare i utemeljen je u nekažnjavanju brojnih takvih napada”, saopštio je poslanik vladajućih Demokrata Dragan Krapović.

Iz Ministarstvo unutrašnjih poslova su se pohvalili da je efikasno postupanje u ovom slučaju pokazalo da zaštita novinara nije samo deklarativna, već da institucije imaju volju i odlučnost da sankcionišu svaki pokušaj ugrožavanja njihove bezbjednosti Ističu da su službenici budvanskog CB-a po prijavi i zahvaljujući brzom i efikasnom postupanju, osumnjičeni je za manje od pola sata priveden.

,,Napad je rezultat dosadašnje prakse nekažnjavanja napada na novinare koja je stvorila atmosferu progona i linča pripadnika medijske zajednice i u kontinuitetu slala poruku da nema političke volje da se novinarima u Crnoj Gori pruži adekvatna zaštita”, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Deklarativno političke volje sada ima, ali napadi na novinare nikako da dođu na red. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) upozorili su da ,,svi koji imaju vlast u ovoj državi moraju da usmjere pažnju na zaštitu novinara i obezbijede kažnjavanje svake vrste nasilja prema njima. I svi raniji napadi na novinare i medije moraju biti kažnjeni jer je očigledno da su novinari već postali laka meta za sve vrste nasilnika, od kriminalnih klanova i bahatih političara do pojedinačnih nasilnika”.

Iz  Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima su istakli da ,,država mora novinarima obezbijediti sigurnost i nesmetan rad u interesu javnosti i razvoja demokratskog društva. Zato smatramo da joj predložene izmjene Krivičnog zakonika mogu u tome pomoći i pozivamo Skupštinu da ih što prije usvoji”.

Isti apel uputile su i brojne medijske organizacije u Crnoj Gori, a i Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) koja u osudi napada na Tadić – Mijović kaže: ,,Posebno ističemo da je od izuzetnog značaja da Skupština Crne Gore u što kraćem roku usvoji predlog izmjena Krivičnog zakonika u pogledu uvođenja strožih kazni za napade na novinare”.

HRA je još prije 11 godina predložila da se u Krivični zakonik uvedu novi članovi – Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopune postojećih krivičnih djela Teško ubistvo Teška tjelesna povreda, koji bi, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, doprinijeli odvraćanju potencijalnih počinilaca od napada na novinare ali i propisali strože kazne za napade. Svih ovih godina nije bilo političke volje da se ovi predlozi usvoje. I barem pokušaju preduprijediti napadi u državi u kojoj su napadi na novinare postali uobičajeni. Sa teškim bremenom nerješavanja najtežih zločina nad novinarima – ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi.

U junu su organizacije civilnog društva koje se bave medijima (Akcija za ljudska prava, Sindikat medija Crne Gore,  Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i 35mm) uputile Vladi, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Skupštini i poslaničkim klubovima zajedničku inicijativnu za hitne izmjene Krivičnog zakonika, u cilju bolje zaštite novinara.

Za razilku od novinara, posebno onih koji preživljavaju napade i uvrede, političkim partijama i institucijama ovo pitanje očigledno nije hitno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo