Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPAD NA DIREKTORICU CIN CG MILKU TADIĆ – MIJOVIĆ: Atmosfera progona

Objavljeno prije

na

Ovo je četrnaesti slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom

 

Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Milka Tadić – Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo. Boško Filipović, sa podebelim policijskim dosijeom, psovao je i prijetio novinarki, u ponedjeljak, uveče oko 20 sati, u Petrovcu, na parkingu kod supermarketa Voli. Od prijetnje da će joj izbušiti gume došlo je i do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipovićeva dosadašnja nepočinstva pomnije je, do sada, pratila štampa u Srbiji, čiji je bio stanovnik, a posebno nakon što je 2017. u Beogradu zapalio svoj skupocjeni porše kajen. Ovaj bivši bokser je više puta osuđivan, a mediji pišu da je terećen za nasiljničko ponašanje, krađe, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljenu trgovinu, napad na policajce, nedozvoljeno držanje oružja, iznudu.

Ovog kontraverznog biznismena sud u Beogradu je u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

Sada je zbog osnovanje sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, Filipoviću određen pritvor od 72 sata. Nakon toga, Osnovni sud u Kotoru mu je odredio pritvor od 30 dana.

Ovo je 14 slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom. Pored ovog, tokom ove godine desio se napad na urednika Monitora Esada Kočana, ispred zgrade u kojoj živi, od strane Dragutina Šukovića, koji je hapšen zbog pokušaja ubistva, droge, porodičnog nasilja, napada na policiju… Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, nedavno je dobila 24-časovnu policijsku pratnju i zaštitu i ovaj najnoviji. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva Maria Miloševića i advokatice Natalije Karadžić, nakon što joj je advokatica na službenu mejl adresu dostavila pismo koje je nazvano ,,reagovanje”, a u kom je navedena i informacija gdje stanuje.

Osude napada na Tadić – Mijović došle su iz Vlade i stranaka vlasti, a iz opozicije ćute, možda i zbog pominjanja Mila Đukanovića. Napad su osudile i brojne organizacije, uklučujući i Reportere bez granica.

,,Ovaj opasni i nerijatni atak koji je pretrpjela Tadić – Mijović je rezultat praksi bivšeg režima koji se ciljano nije hvatao u koštac sa napadima na novinare i utemeljen je u nekažnjavanju brojnih takvih napada”, saopštio je poslanik vladajućih Demokrata Dragan Krapović.

Iz Ministarstvo unutrašnjih poslova su se pohvalili da je efikasno postupanje u ovom slučaju pokazalo da zaštita novinara nije samo deklarativna, već da institucije imaju volju i odlučnost da sankcionišu svaki pokušaj ugrožavanja njihove bezbjednosti Ističu da su službenici budvanskog CB-a po prijavi i zahvaljujući brzom i efikasnom postupanju, osumnjičeni je za manje od pola sata priveden.

,,Napad je rezultat dosadašnje prakse nekažnjavanja napada na novinare koja je stvorila atmosferu progona i linča pripadnika medijske zajednice i u kontinuitetu slala poruku da nema političke volje da se novinarima u Crnoj Gori pruži adekvatna zaštita”, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Deklarativno političke volje sada ima, ali napadi na novinare nikako da dođu na red. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) upozorili su da ,,svi koji imaju vlast u ovoj državi moraju da usmjere pažnju na zaštitu novinara i obezbijede kažnjavanje svake vrste nasilja prema njima. I svi raniji napadi na novinare i medije moraju biti kažnjeni jer je očigledno da su novinari već postali laka meta za sve vrste nasilnika, od kriminalnih klanova i bahatih političara do pojedinačnih nasilnika”.

Iz  Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima su istakli da ,,država mora novinarima obezbijediti sigurnost i nesmetan rad u interesu javnosti i razvoja demokratskog društva. Zato smatramo da joj predložene izmjene Krivičnog zakonika mogu u tome pomoći i pozivamo Skupštinu da ih što prije usvoji”.

Isti apel uputile su i brojne medijske organizacije u Crnoj Gori, a i Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) koja u osudi napada na Tadić – Mijović kaže: ,,Posebno ističemo da je od izuzetnog značaja da Skupština Crne Gore u što kraćem roku usvoji predlog izmjena Krivičnog zakonika u pogledu uvođenja strožih kazni za napade na novinare”.

HRA je još prije 11 godina predložila da se u Krivični zakonik uvedu novi članovi – Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopune postojećih krivičnih djela Teško ubistvo Teška tjelesna povreda, koji bi, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, doprinijeli odvraćanju potencijalnih počinilaca od napada na novinare ali i propisali strože kazne za napade. Svih ovih godina nije bilo političke volje da se ovi predlozi usvoje. I barem pokušaju preduprijediti napadi u državi u kojoj su napadi na novinare postali uobičajeni. Sa teškim bremenom nerješavanja najtežih zločina nad novinarima – ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi.

U junu su organizacije civilnog društva koje se bave medijima (Akcija za ljudska prava, Sindikat medija Crne Gore,  Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i 35mm) uputile Vladi, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Skupštini i poslaničkim klubovima zajedničku inicijativnu za hitne izmjene Krivičnog zakonika, u cilju bolje zaštite novinara.

Za razilku od novinara, posebno onih koji preživljavaju napade i uvrede, političkim partijama i institucijama ovo pitanje očigledno nije hitno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo