Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPAD NA DIREKTORICU CIN CG MILKU TADIĆ – MIJOVIĆ: Atmosfera progona

Objavljeno prije

na

Ovo je četrnaesti slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom

 

Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Milka Tadić – Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo. Boško Filipović, sa podebelim policijskim dosijeom, psovao je i prijetio novinarki, u ponedjeljak, uveče oko 20 sati, u Petrovcu, na parkingu kod supermarketa Voli. Od prijetnje da će joj izbušiti gume došlo je i do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipovićeva dosadašnja nepočinstva pomnije je, do sada, pratila štampa u Srbiji, čiji je bio stanovnik, a posebno nakon što je 2017. u Beogradu zapalio svoj skupocjeni porše kajen. Ovaj bivši bokser je više puta osuđivan, a mediji pišu da je terećen za nasiljničko ponašanje, krađe, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljenu trgovinu, napad na policajce, nedozvoljeno držanje oružja, iznudu.

Ovog kontraverznog biznismena sud u Beogradu je u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

Sada je zbog osnovanje sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, Filipoviću određen pritvor od 72 sata. Nakon toga, Osnovni sud u Kotoru mu je odredio pritvor od 30 dana.

Ovo je 14 slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom. Pored ovog, tokom ove godine desio se napad na urednika Monitora Esada Kočana, ispred zgrade u kojoj živi, od strane Dragutina Šukovića, koji je hapšen zbog pokušaja ubistva, droge, porodičnog nasilja, napada na policiju… Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, nedavno je dobila 24-časovnu policijsku pratnju i zaštitu i ovaj najnoviji. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva Maria Miloševića i advokatice Natalije Karadžić, nakon što joj je advokatica na službenu mejl adresu dostavila pismo koje je nazvano ,,reagovanje”, a u kom je navedena i informacija gdje stanuje.

Osude napada na Tadić – Mijović došle su iz Vlade i stranaka vlasti, a iz opozicije ćute, možda i zbog pominjanja Mila Đukanovića. Napad su osudile i brojne organizacije, uklučujući i Reportere bez granica.

,,Ovaj opasni i nerijatni atak koji je pretrpjela Tadić – Mijović je rezultat praksi bivšeg režima koji se ciljano nije hvatao u koštac sa napadima na novinare i utemeljen je u nekažnjavanju brojnih takvih napada”, saopštio je poslanik vladajućih Demokrata Dragan Krapović.

Iz Ministarstvo unutrašnjih poslova su se pohvalili da je efikasno postupanje u ovom slučaju pokazalo da zaštita novinara nije samo deklarativna, već da institucije imaju volju i odlučnost da sankcionišu svaki pokušaj ugrožavanja njihove bezbjednosti Ističu da su službenici budvanskog CB-a po prijavi i zahvaljujući brzom i efikasnom postupanju, osumnjičeni je za manje od pola sata priveden.

,,Napad je rezultat dosadašnje prakse nekažnjavanja napada na novinare koja je stvorila atmosferu progona i linča pripadnika medijske zajednice i u kontinuitetu slala poruku da nema političke volje da se novinarima u Crnoj Gori pruži adekvatna zaštita”, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Deklarativno političke volje sada ima, ali napadi na novinare nikako da dođu na red. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) upozorili su da ,,svi koji imaju vlast u ovoj državi moraju da usmjere pažnju na zaštitu novinara i obezbijede kažnjavanje svake vrste nasilja prema njima. I svi raniji napadi na novinare i medije moraju biti kažnjeni jer je očigledno da su novinari već postali laka meta za sve vrste nasilnika, od kriminalnih klanova i bahatih političara do pojedinačnih nasilnika”.

Iz  Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima su istakli da ,,država mora novinarima obezbijediti sigurnost i nesmetan rad u interesu javnosti i razvoja demokratskog društva. Zato smatramo da joj predložene izmjene Krivičnog zakonika mogu u tome pomoći i pozivamo Skupštinu da ih što prije usvoji”.

Isti apel uputile su i brojne medijske organizacije u Crnoj Gori, a i Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) koja u osudi napada na Tadić – Mijović kaže: ,,Posebno ističemo da je od izuzetnog značaja da Skupština Crne Gore u što kraćem roku usvoji predlog izmjena Krivičnog zakonika u pogledu uvođenja strožih kazni za napade na novinare”.

HRA je još prije 11 godina predložila da se u Krivični zakonik uvedu novi članovi – Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopune postojećih krivičnih djela Teško ubistvo Teška tjelesna povreda, koji bi, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, doprinijeli odvraćanju potencijalnih počinilaca od napada na novinare ali i propisali strože kazne za napade. Svih ovih godina nije bilo političke volje da se ovi predlozi usvoje. I barem pokušaju preduprijediti napadi u državi u kojoj su napadi na novinare postali uobičajeni. Sa teškim bremenom nerješavanja najtežih zločina nad novinarima – ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi.

U junu su organizacije civilnog društva koje se bave medijima (Akcija za ljudska prava, Sindikat medija Crne Gore,  Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i 35mm) uputile Vladi, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Skupštini i poslaničkim klubovima zajedničku inicijativnu za hitne izmjene Krivičnog zakonika, u cilju bolje zaštite novinara.

Za razilku od novinara, posebno onih koji preživljavaju napade i uvrede, političkim partijama i institucijama ovo pitanje očigledno nije hitno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo