Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, GLAVNI UREDNIK PORTALA BUKA: Ako hoćete vlast – moraćete je formirati pod uslovima Dragana Čovića

Objavljeno prije

1 godina

na

Ne mogu se oteti utisku da bi Dodik želio da Izetbegović ostane na vlasti, a i da Izetbegović žali što više nije u koaliciji sa Dodikom

 

MONITOR: U fokusu javnosti u BiH je približavanje 6. aprila kada je zakonski rok za formiranje Vlade Federacije BiH. Duže je glavna prepreka bio potpredsjednik FBiH Refik Lendo iz SDA, ali odnedavno drugi potpredsjednik Igor Stojanović iz SDP-a, traži provjeru predloženih kandidata za tu Vladu. Sem deklarisanih, postoje li još neki nedeklarisani razlozi?

TRIFUNOVIĆ: U Fedraciji politička situacija djeluje dinamična – mnogo dinamičnija nego u RS. Tu postoji neka pozicija i neka opozicija – mrtva trka je… I nije baš tako jednostavno imati dominaciju kakvu Dodik ima u Banjaluci, iako vjerovatno većina sarajevskih političara bi željelo da ima takvu dominaciju i da nameće svoja rješenja. Stojanović i Lendo su pričali jednu priču pre 10-ak dana, sad pričaju sasvim drugu… Nema tu mnogo prostora za manevar: ako hoćete da formirate vlast – moraćete je formirati pod uslovima koje nudi Dragan Čović koji potpuno kontroliše hrvatski blok. Bez njega nema vlade i njemu morate ispunjavati sve želje. Svi se trude u Sarajevu – pa i SDA, da javnosti pokažu kako oni postavljaju neke uslove Čoviću. Ali ne – Čović postavlja uslove i praktično je potpuni gospodar političke situacije u Federaciji – na vrlo sličan način kako je to Dodik u RS.

MONITOR: SDA je pojedinačno najjača stranka, ali je, očigledno, ostala bez „koalicionog kapaciteta“. Nema je u Vijeću ministara BiH, a  Izetbegović je izgubio u trci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Da li je ovo kočenje u formiranju Vlade FBiH, „osveta“ SDA?

TRIFUNOVIĆ: Kad imate vlast toliko dugo kao SDA od Dejtona naovamo, dolazi do izgubljenosti u vremenu i prostoru. Tako da i to „gunđanje“ koje sada čujemo, dovodi do bizarnih situacija. Međunarodna zajednica koja je investirala u BiH ogromna sredstva i koja se uvijek zaštitnički ponašala prema političkom Sarajevu, dolazi u situaciju da SDA organizuje demonstracije ispred zgrade OHR-a gde se kliče protiv SAD, Velike Britanije, Visokog predstavnika, da imamo jedan antizapadni narativ koji, u ovom trenutku, apsolutno odgovara Miloradu Dodiku. Ne mogu se oteti utisku da bi Dodik želio da je Izetbegović ostao vlast, a i da Izetbegović žali što više nije u koaliciji sa Dodikom.

MONITOR: Dosta je kompleksna procedura za proglašenje Vlade Federacije. Ukoliko se to ne uradi do zakonskog roka, postoji, takođe, zakonska mogućnost da odluku o tome donese Visoki predstavnik Kristijan Šmit. Njegova tzv. Bonska ovlašćenja nisu mala, ali tu su i kritike da povlađuje interesima HDZ BiH?

TRIFUNOVIĆ: Svaka odluka koju donosi Kristijan Šmit je problematična, svaka odluka koju donosi Visoki predstavnik je dokaz naše političke infantilnosti i potvrđuje da mi nismo sposobni da se brinemo o sebi. To je jedna strana tog odgovora. Šmit je pokazao da vrlo nelogično donosi  rješenja. U danu kada su se održavali izbori, donio je promjenu Izbornog zakonika. Nisam siguran da zna šta radi ni da za to ima podršku međunarodne zajednice… Mislim da ga „nahuškaju“ iz pojedinih ambasada da uradi nešto, a onda peru ruke od toga i brane se saopštenjima bez ikakve konkretne akcije. Međunarodna zajednica nema više kapaciteta za BiH kakvi su bili. Prošlo je vrijeme hiljada vojnika kakvi su bili ovdje, hiljade službenika sa ogromnim ovlašćenjima, prošlo je vrijeme velikih novaca koji su dolazili u BiH…Visoki predstavnik i ta mala kancelarija su dokaz koliko je malo tog interesa međunarodne zajednice ostalo ovdje. Ne vjerujem da on u budućnosti može biti presudan za bilo koje pitanje pa i formiranje vlasti u Federaciji.

MONITOR: Dodik je uporan posebno kada se radi o pravu RS na državnu imovinu. Oglušio se o odluke Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika. Sada se „šuška“ da će iz Sarajeva biti ponuđeno kompromisno rješenje o pitanju imovine, a i Šmit je, prilikom susreta sa Peterom Sijartom, šefom mađarske diplomatije, rekao da će se naći „prihvatljivo i održivo rešenje“. Da li je Dodikov ucenjivački kapacitet dobio na značaju?

TRIFUNOVIĆ: Međunarodna zajednica ima neki dogovor sa Dodikom. I u tom očekivanju međunarodne zajednice da Dodik nešto uradi kolateralna šteta smo svi mi koji pokušavamo da radimo, zastupajući evropske vrijednosti, vrijednosti ljudskih prava… Mi smo potpuno nebitni u tim dilovima međunarodne zajednice sa Dodikom. Amerikanci su ga doveli na vlast, uložili milione dolara u obuku njegove stranke, pojedinaca, lobiranja… Milorad Dodik je imao takvu podršku Medlin Olbrajt kakvu nijedan političar sa Balkana nije imao. Tako da šta će biti sa OHR i Šmitom kojeg on uporno ignoriše, kakvu su oni vrstu dogovora postigli, to trenutno zavisi od geopolitičke situacije. Trenutno se dešavaju mnogo važnije stvari od BiH, ona je tu neki državni subjekt koji je potpuno nejasan i samim stanovnicima BiH, a kamoli međunarodnoj zajednici. Oni pojednostavljuju stvari. Oni ovde žele da imaju, prije svega, poglavice koji će upravljati plemenima, a ne neki demokratski sitem koji će svima biti koristan. Njih više ne zanima niti imaju sredstava da obučavaju ljude kako se koristi demokratija. Mnogo im je jednostavnije sa nekoliko lidera imati neku vrstu kontrole nad ovim prostorom. Kad kažem kontrole, mislim da se ne desi neka vrsta novog konflikta koji bi neki naredni talas izbjeglica poslao za Evropu. Dodik je rekao da su ljudi ginuli za tu imovinu. To su floskule jer mi danas imamo situaciju da su rijeke predate privatnicima za male hidrocentrale, šume se sijeku non-stop, a Šume Srpske su konstantno u gubitku, zemlja i rudnici se daju u koncesije bez ikakvih pravila…

MONITOR: Dodik je ponovo govorio i o otcepljenju RS u Somboru, na obilježavanju godišnjice NATO bombardovanja. Američka administracija sve češće reaguje na njegove izjave, naročito poslije odluke RS da prekine odnose sa ambasadama SAD i Velike Britanije… Entoni Blinken, šef diplomatije SAD, izjavio je da Dodik ide Putinovim  putem. Može li se pojačano interesovanje za ono što Dodik radi vidjeti i u kontekstu njegove „ruske zaleđine“?

TRIFUNOVIĆ: Dodik se jedno pedesetak puta izjasnio da će odvojiti RS, ali se to nije desilo. Nikad o tome nije održan nikakav sastanak, nikad nas o tome nije obavijestio: šta će biti dan poslije pripajanja Srbiji, da li Srbija uopšte želi da joj se RS pripoji, kakav je stav političkog vođstva Srbije – pa i Vučića o toj ideji, šta sa gradom Brčko koji dijeli RS a koji je međunarodni distrikt… Iz toga zaključujem da on to ne misli ozbiljno, već na taj način, što je nevjerovatno, diže svoju političku cijenu, mada sve manje i manje. Kad na to reaguje Blinken preko Tvitera, meni je malo muka, jer su oni i dalje u bliskim odnosima, iako je Dodik na crnoj listi SAD. Podsjetiću vas da ga je prošli ambasador dočekao u svojoj rezidenciji u Sarajevu. Osobu sa crne liste. Mislim da se to nikada ranije nije desilo. Blinken je u tvitu rekao da je Dodik sličan Putinu, što se možda neke paralele i mogu povući, ali novinari i ljudi koji se bave zaštitom ljudskih prava ostaju na milost i nemilost tog istog Dodika. Bez podrške SAD, sem virtuelne, koju ja i ne tražim. Smijurija  je kada neko iz SAD koja je pomagala Dodiku, šalje poruku da bi trebalo da se borimo protiv takvih političara. On je postao premijer zahvaljujući logističkoj podršci SAD. Helikopteri su hvatali ljude koji je trebalo da dođu na Skupštinu RS da bi on sa dva poslanika postao, prije nekih 25 godina, premijer.

 

BiH je među prvima u svijetu po korupciji

MONITOR: Kako komentarišete presude koje su donijete u vezi sa Aferom respiratori, kojima su osuđeni premijer Federacije Fadil Novalić i njegovi saradnici?

TRIFUNOVIĆ: BiH je među prvima u Evropi, a i među prvima u svijetu po korupciji. To je mala zemlja u kojoj se od korupcije godišnje zaradi preko milijardu dolara godišnje – od javnih nabavki, na raznim vrstama javnih nabavki u javnim preduzećima. Presuda Fadilu Novaliću u Aferi respiratori i njegovim poslovnim saradnicima, prva je ozbiljnija presuda u BiH tako visokom funkcioneru i prva izrečena na ovaj način. Tu se radi i o novčanim i o zakonskim kaznama. Ona može da predstavlja svojevrsnu opomenu. Pošto se radi o prvostepenoj presudi, a s obzirom da je uticaj politike na pravosuđe orgoman na svim instancama, ne bih baš bio siguran da će se osuda zadržati i na višoj sudskoj instanci. Važno je reći da je i pored svih pravosudnih organa, Aferu respiratori tešku desetine miliona eura, otkrila novinarka jednog malog portala iz Sarajeva. Bez ni blizu resursa koliko ih ima državni sistem. Hoću da kažem da je sistem u BiH – bilo u Federaciji bilo u RS, duboko korumpiran i nema te vlasti koja će popravljati političku situaciju, jer je svjesna da će tu poziciju monopolističku i korupciju moći da sadrži samo dok kontroliše i politički prostor. Svaka vrsta priključivanja nekim evropskim integracijama može samo da naruši tu idilu potpunog razaranja društveno-ekonomskog tkiva ovog društva i enormnog bogaćenja svih onih koji su već decenijama u vrhu politike.

 

U RS atrofirali unutrašnji potencijali

MONITOR: U RS nizom nacrta izmjena zakona – od kojih su neki usvojeni, suspenduju se osnovna prava i slobode. Usvojene su izmjene Krivičnog zakonika kojima se ponovo kriminalizuju kleveta i uvreda. A najavljen je i nacrt zakona o NVO, a i o zabrani pristupa LGBT osoba obrazovnim ustanovama. I Vi ste nedavno bili meta pristalica Dodikovog pogleda na ljudska prava. Kako vidite ovaj trend zakonodavnih rješenja koje inicira Dodik?

TRIFUNOVIĆ: RS prolazi kroz vrlo dramatičan period, iz više razloga. Očigledno da su atrofirali unutrašnji potencijali, opozicija praktično ne postoji, ne postoji politički prostor u kojem vlada dijalog, u kojem dolazi do zajedničkih rešenja. RS je pod vlašću jednog čovjeka Milorada Dodika. On je doslovno gospodar, tako se ponaša tako donosi odluke. Zakone donosi u situaciji u kojoj potpuno kontroliše medijski javni prostor – a to malo medija koje ne kontroliše mu ne može nanijeti štete. I on, bez obzira na to, uvodi kriminalizaciju klevete koja će tim rijetkim medijima koji još nisu pod patronatom vlasti, onemogućiti rad, i zbog visokih kazni i zbog autocenzure. I ljudi će, na kraju krajeva, birati da li da rade za medije koji su već targetovani, Buka je medij targetovan od Dodika i vlasti. Tako da se postavlja pitanje ne da li ćete htjeti da pišete o nečemu, već da li ćete imati mogućnost da plaćate kazne – jer i istina može biti proglašena za klevetu. Tako da to ostavlja mnogo prostora za maštu. Isto je tako sa zakonom o udruženjima građana. Postoji u RS možda desetak organizacija koje rade svoj posao bez upliva vlasti. Koje vlast kritikuju ne samo zato što je vlast nego što radi loše. Kada imate toliku moć a želite opet potpunu kontrolu, znači da ste svjesni laži za koju ne želite da ona bude provaljena na tako velikom nivou, da vi naredne izbore ne dobijete.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Zapadni Balkan je ključan u odbrani Evrope

Objavljeno prije

3 dana

na

26 Aprila, 2024

Objavio:

Geopolitički procesi u svijetu determinišu mnoga pitanja.  Tako je evropska integracija Crne Gore postala geostrateški važno pitanje. To treba pametno iskoristiti

 

 

„Crnogorsko društvo i država su na putu ozdravljenja. Treba imati u vidu da su  bili u dubokoj bolesti decenijama, kako onoj političkoj tako i onoj društvenoj, duhovnoj i moralnoj. Sada se sve to mijenja u pozitivnom pravcu“ kaže Blagoje Grahovac u razgovoru za Monitor, podsjećajući kako se „i država i društvo bili opterećeni korupcijom i organizovanim kriminalom do neslućenih razmjera, dok su narasvijetljena ubistva bila dostigla zastrašujuće razmjere“.

MONITOR: Političari, ipak, tvrde kako je rizik i dalje sveprisutan, da su u opasnosti i društvo i država?

GRAHOVAC: Prirodna je stvar da opozicija udara na vlast. A nema sigurnijeg pokazatelja da je društvo na putu ozdravljenja nego kada postaje očigledno da djelovi vlasti udaraju na druge djelove te iste vlasti ili kada nova vlast udara na onu prethodnu. To je garancija da će se većina političkih i društvenih prljavština istjerati na čistac.

Treba imati u vidu da su svakojake prljavštine bile prikrivane decenijama. U vašem listu prije devet godina našu sam državu nazvao država-kriminalac. Sada je potpuno vidljivo da su država i društvo bili potpuno oboljeli od korupcije, kriminala i podmukle fašizacije.

MONITOR: Na šta tačno mislite kada kažete fašizacija? 

GRAHOVAC: Govorim o djelovanju, sa jedne strane srpskog klerofašizma u čijoj osnovi je srpski nacionalizam i šovinizam, kome je pokrovitelj SPC. A sve u funkciji srbijanske hegemonije i ruskog panslavenizma.

Sa druge strane, taj srpski klerofašizam godinama je hranjen crnogorskim neofašizmom čija je generika u organizovanom kriminalu i korupciji. Politički pokrovotelj mu je bila DPS vlast, a sve tobože u odbrani crnogorskog identiteta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR DRAGAN MARKOVINA, ISTORIČAR I PUBLICISTA IZ HRVATSKE: Najveći gubitnik izbornog sistema je Možemo

Objavljeno prije

3 dana

na

26 Aprila, 2024

Objavio:

U Hrvatskoj se dogodila očekivana ukupna pobjeda desnice, jer kad pogledate strukturu glasova nekih 60-ak posto ljudi glasalo je za desne partije, a 40-ak posto za lijeve ili liberalne. To je čak nakon skoro 35 godine nacionalističke stvarnosti još i dobra situacija u društvu

 

 

MONITOR: Prošli su izbori za Sabor. Ima li za Vas, do sada, iznenađenja? Ili ih očekujete kada počnu razgovori o mandataru? Valja li se nešto, već sada, „iza brijega“?

MARKOVINA: Nažalost, iznenađenja nema. S jedne strane dogodila se očekivana ukupna pobjeda desnice, jer kad pogledate strukturu glasova nekih 60-ak posto ljudi glasalo je za desne partije, a 40-ak posto za lijeve ili liberalne. To je čak nakon skoro 35 godine nacionalističke stvarnosti još i dobra situacija u društvu. Problem je što je izborni sistem takav da ga je HDZ skrojio po svojim potrebama, a potom su onda još i dvije ključne stranke ljevice SDP i Možemo odlučile ići odvojeno, zahvaljujući čemu su, unatoč tome što su u zbroju glasova dobili više od HDZ-a, zajedno dobili manje mandata od dosad vladajuće partije. Općenito najveći gubitnik izbornog sistema je Možemo, koji je u čak dvije jedinice, od deset njih, prešao prag od pet posto  ali u njima nije dobio mandat zbog D’Hondta. I sad imamo to što imamo. Jednu pat-poziciju koja omogućuje krajnjoj desnici, koja je čak prošla lošije nego zadnji put, da ucjenjuje HDZ, koji je isto prošao lošije-ili da se eventualno napravi koalicija svih ostalih plus manjine, protiv ove dvije partije. No, sve je to sada na dugu štapu. Najviše šansi za novu Vladu ipak imaju HDZ i Domovinski pokret, ali to mogu spriječiti manjine, ostanu li zajedno i ne dopuste izbacivanje SDSS-a iz većine. U ovom času je dakle sve moguće, pa čak i ponovljeni izbori, pa čak i povlačenje Plenkovića u Bruxelles.

MONITOR: Izlaznost je značajna, tvrdi se da su i HDZ ali i lijeva i desna opozicija dosta radili da motivišu svoje birače. Ko su onih oko 38 posto  koji su ostali kod kuće?

MARKOVINA: Prvo, izlaznost je realno i veća od tih 62 posto  jer čak ni posljednji popis stanovništa nije realan, budući da se po svim ozbiljnim procjenama demografa, iako je pad stanovništva vidljiv, još uvijek nije popisalo barem 300-400 hiljada ljudi koji su odselili iz zemlje, što je skoro deset posto populacije. Da ne govorimo onda koliko je popis birača nesređen. Jako mali broj tih ljudi je pristupio glasanju u inostranstvu. Uglavnom, mislim da je realna izlaznost oko 70 posto a ostali se dijele u tri grupe. U prvoj su oni koji su realno zadovoljni vlastitim životom i ne vide neku dramu na izborima, tj. mahom su apolitični. Drugi su oni koji su izrazito politizirani, ali su zgroženi ponudom na izborima-a oni su najgori, jer je zaista bilo opcija i ljudi da je svatko mogao glasati slobodno po savjesti. I treći su mladi od kojih mnogi s pravom imaju dojam da ih nitko zapravo ne zastupa. Novost koju su ovi izbori donijeli po ovim pitanjima je u tome što se pokazalo da veća izlaznost ne garantira poraz HDZ-a, tako da ovi rezultati realno prikazuju presjek društva.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Ako ono što radi tužilaštvo  ne dobije pravosnažni sudski epilog, sve  pada u vodu. Postoji više razloga koji dovode do odugovlačenja postupaka, često i do obesmišljavanja.  U najkraćem, sudstvo je zrelo za ozbiljnu reformu

 

 

MONITOR: Kako komentarišete hapšenje Petra Lazovića i Milivoja Katnića?

SEKULOVIĆ:  Dozvolite mi da odgovorim na sljedeći način, poštujući pretpostavku nevinosti svakog lica i činjenicu da je konkretni predmet u početnoj fazi. Sve što nam se dešava, a što dobija i krivično pravni epilog, doživljavam kao neophodan korak suočavanja sa našom prošlošću (i sadašnjošću) koja treba da nas približi istini. Ma kako bolna bila, našem društvu je potrebna istina kao preduslov za pravdu. Dugo je civilizaciji trebalo da institucionalnizuje nagon za pravdom, mada i dalje u tome ne uspijeva. Institucionalna pravda je nekada spora i nerijetko se čini nedovoljnom, ali između nje i lične pravde ili nerijetko puke osvete, mora se njoj dati primat.

Glavni specijalni tužilac Novović i VDT Marković pokazuju odlučnost da grade tužilaštvo kao instituciju koja djeluje autonomno i u tom smislu zaslužuju puno poštovanje. Preuzeli su na sebe ogromno breme odgovornosti. Lično mislim da po prvi put u našoj istoriji imamo priliku da vidimo kako djeluje tužilaštvo koje ne zavisi od politike. Za budućnost ovog društva potrebno je da izdrže iako će izazovi biti brojni.

MONITOR: Osim bivšeg specijalnog tužioca i bivšeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora, uhapšeni su i brojni drugi nekadašnji visoki funkcioneri. Šta to govori o prethodnom režimu?

SEKULOVIČ:  Crnogorsko društvo je prošlo kroz fazu prvobitne akumulacije kapitala koja je u fazi neoliberalizma dobila formu zarobljene države. Kontrola nad društvom, institucijama, kombinacija politike XIX i XXI vijeka, stvorila je čudni amalgam, koji je razorno djelovao na moral crnogorskog društva. Došlo je do izopačenja i trebaće vremena da se to dovede u red.

Prethodni režim je sa jedne strane donosio određene strateške odluke koje su bile dobre, pravilno usmjeravajući budući pravac državne politike, dok je sa druge strane, zadržao duh i prakse  jednopartizma  i za razliku od ranije proklamovane izgradnje socijalističkog morala, promovisao egoizam do krajnjih granica. U suštini nikakvo načelo/vrijednost koje nas usmjerava i izdiže se iznad nas nije postojalo. Razorne posljedice svi vidimo. Međutim, pogrešno bi bilo misliti da promjena režima rješava ovaj problem. Došlo je do epidemije koja je zahvatila društvo. Tu je rad na promjenama složeniji i dugotrajniji.

MONITOR: Da li su ti ljudi mogli raditi ono za šta ih tereti tužilaštvo mimo bivšeg vrha vlasti?

SEKULOVIĆ: Svjesno je građen sistem koji su karakterisali puna kontrola i odbacivanje svega (i svih) koji se nisu htjeli potčiniti. Ipak, ostavimo institucijama koje grade povjerenje vremena da u miru rade svoj posao. Lično vjerujem da nijedan predmet od značaja neće završiti u fioci kao proizvod političke procjene trenutnog interesa.

MONITOR: Dijelite li neka optimistična predviđanja da je ovo „finale pravde”, te da će svi koji trebaju i odgovarati?

SEKULOVIĆ: U ovom svijetu nema apsolutne pravde. Ta ideja ima svoje korijene vjerovatno još od strasnog očekivanja jevrejskog naroda da će do vječne zemaljske pravde doći, koja je vremenom mutirala do raznih revolucija u modernom dobu.

Pravda nije statičan pojam. Ako me pitate da li vjerujem da će tužilastvo raditi neselektivno, da kada procijene da ima dovoljno dokaza neće biti pošteđenih, moje povjerenje imaju. Naravno, mnogo zavisi od političkog konteksta. On treba da bude ohrabrujući za nadležne organe. Lično sam optimista da može doći do toga da nedodirljivi ne postoje. Dobro je krenulo, samo da politika ne pokvari.

Svi treba da uložimo napor da jačaju  institucije. Moramo graditi društvenu koheziju. Stvarajmo dobro i osjećaj da živimo u pristojnom društvu će se vratiti.

MONITOR: Posebno pitanje su sudski postupci. Brojna prethodna hapšenja završavaju se suđenjem u nedogled, odnosno ne završavaju. To bi mogla biti sudbina i ovog slučaja. Šta to govori o pravosuđu generalno nakon pada DPS-a?

SEKULOVIĆ: Sigurno ako sve ne dobije pravosnažni sudski epilog pobrojano pada u vodu. Postoji više razloga koji dovode do odugovlačenja postupaka, često i do obesmišljavanja, ali mi prostor ne dozvoljava da do kraja razvijem argumentaciju za ovakvo stanje. U najkraćem, sudstvo je zrelo za ozbiljnu reformu, gdje je potrebno naći balans između potrebe da se kvalitetno upravlja ljudskim resursima, drugim riječima da ima ko da sudi,  i vetinga –  da sude oni koji nisu korumpirani i u sprezi sa organizovanim kriminalom.

MONITOR: Gdje je ljek?

SEKULOVIĆ: Jake institucije, jake institucije, jake institucije. Naravno, preduslov je da  postoji politička volja za to, a ne novo zarobljavanje.

U posljednjem izvještaju Freedom house-a se kaže da se pod „cikličkim hibridom” smatra kombinacija političkog pluralizma i površne institucionalne promjene i da se ovakvi režimi nalaze između demokratskog i autokratskog bez izgleda da će postići puni konsolidaciju u bilo kom pravcu.

Drugim riječima, česte promjene koje se kod nas dešavaju onemogućavaju zarobljavanje države, ali isto tako i snaženje institucija. Lijek- politička stabilnost, ali sa političkom elitom koja zna što hoće, ili makar za početak što neće.

Umjesto partitokratije – meritokratija; političke kontrole institucija njihova autonomija ali uz efikasne mehanizme odgovornosti da ne bi dobili birokratsko zatvaranje, jasno razdvajanje javnog i privatnog interesa.

MONITOR: Izostaju li sistemski reformski zahvati kada je pravosuđe u pitanju?

SEKULOVIĆ: Dokumenti koji su javnoj raspravi nisu obećavajući i više mi liče na biranje linije manjeg otpora sa ciljem da se posao što brže završi. Postoji i dovoljno vremena da se poboljšaju i vjerujem da će se imati za to sluha. Pored jačanja antikoruptivnih mehanizama, reforma pravosuđa se nalazi u fokusu. Sigurno se do zadovoljavajućih rezultata ne može doći brzo, ali se mora postaviti jasan temelj. Tu bi trebalo izaći iz utabane staze. Veting ima svojih izazova, mada držim da bi trebao biti afirmiran i od strane samih sudija i tuzilaca, Sudski i Tuzilacki savjet bi morao biti ojačan, moguće uz podršku stranih eksperata i nosioca trajućeg vetinga. Ovo bi bile konture reforme pravosuđa kao vjerovatno i najvećeg  izazova.

MONITOR: Imajući sve to u vidu, koliko Crna Gora suštinski zaslužuje IBAR ?

SEKULOVIĆ: EU treba Crna Gora, nama treba EU. IBAR je samo početak. Završna mjerila su nam potrebna bez obzira da li ih objektivno zaslužujemo ili ne. Bez njih gubimo fokus. Drugim riječima, idemo unazad, čemu bi se mnogi obradovali.

 

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo