Povežite se sa nama

Izdvojeno

VUČIĆEVI JURIŠNICI U ZAOSTRU: Disciplinovnje srpskog sveta za još jače udare na Crnu Goru

Objavljeno prije

1 godina

na

foto: Boris Pejović

Uglavnom, pozadina podizanja spomenika Pavlu Đurišiću ima i Vučićev potpis. Njegov jurišnici  okupili su se u Zaostru ne samo da testiraju snagu otpora u Crnoj Gori, već i da disciplinuju  redove ovdašnjeg srpskog sveta.  Za još jače udare

 

Pavle Đurišić je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi siguran. Kao ikona. Gvozdenog ratnog zločinca, moćnog četničkog komandanta iz Drugog svjetskog rata, kog vrh SPC dugo slavi kao heroja, sada štiti i Temeljni ugovor koji je prije tri godine sa srpskom crkvom, uprkos snažnom protivljenju dijela javnosti, u ime vlade potpisao tadašnji v. d premijer Dritan Abazović.

Spomenik  Pavla Đurišića je prošlog petka sklonjen u crkvicu u Zaostru kod Berana, baš kako je koji sat ranije najavio mitropolit budimljansko nikšićki Metodije sa četničkog orgijanja u Zaostru. Tu je pod blagoslovom SPC i uz pristustvo pripadnika BIA postavljen spomenik ratnom zločincu uz intoniranje srpske himne. Tokom njegovog premiještanja u crkvu  fotoreporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević i novinar Vijesti Balša Rudović, uz nijemo posmatranje sveštenstva i policije u civilu,  psihički i fizički su do sada nezapamćeno maltretirani.

Metodije, čvrsto Vučićevo SPC krilo, očito ohrabren odredbom Temeljnog ugovora kojom je SPC faktički postala država u državi, jer policija mora da traži odobrenje crkve da bi ušla na njen posjed osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi, je  poručio: “Spomenik Đurišiću stavićemo u crkvu, pa nek dođu da je ruše”. Važnost te odredbe, koju je prije sklapanja Temeljnog ugovora osporavala stručna javnost, MPC je odavno prepoznala. Bvšem sudiji Ustavnog suda, Miloradu Gogiću, sada savjetniku predsjednika parlamenta Andrije Mandića, mitropolit Joanikije je uručio orden, uz zahvalnost što taj sud u toj stavci nije vidio ništa sporno.

“Ne trebaju da se junače nad nama po direktivama tih ‘građanskih’, uglađenih, umivenih, finih ‘evropejaca’, koji im daju naređenja i šalju ih ovdje“, kazao je mitropolit Metodije  tokom podužeg govora u Zaostru, u kom je u zvijezde kovao četničkog komandanta i ratnog zločinca i slao zapaljive poruke o navodnom neprijatelju komšiji koji jedva čeka da opet istrijebi srpski narod ako se ovaj ne bude „sabirao“.  Policija, i pored obaveze da oduzme spomenik  kao predmet izvršenja krivičnog djela, kako ukazuje stručna javnost, pustila je da bude unešen u crkvu. Navodno ih je u namjeri da nakon gotovo dva dana sruše spomenik spriječio silni Vladislav Dajković, funkcioner Glavnog grada i lider Slobodne Crne Gore, koji je zbog blokade puta policiji i inspekciji na putu ka Zaostru kažnjen tek prekršajno i novčano. Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, javnosti poznat i po fotografijama koje je sam dijelio, gdje se kupa u bazenu u obliku krsta, po ugledu na Putina, nije pominjao da bi Dajkoviću moglo biti ugroženo službovanje.

Pravnici smatraju da policija ima mogućnost da reaguje i konfiskuje spomenik Đurišiću, jer je Temeljni ugovor akt nižeg ranga od Ustava i zakona. Nema naznaka da će se to desiti. Ministar unutrašnjih poslova iz Demokrata  Danilo Šaranović nije se ni oglasio tim povodom. Kao ni funkcioneri njegove stranke zbog podizanja spomenika Đurišiću, ne računajući mlaku izjavu lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića nakon što su u Zaostru napadnuti novinari: „Umjereni građani, ne upadajte u zamke pojedinaca sa različitih strana“. Taj Bečićev  stav vidi se kao uobičajeno šurovanje  Demokrata sa SPC u Crnoj Gori. Ministarka kulture iz redova iste partije, Tamara Vujović na dan kad je gvozdeni Đurišić pod okriljem crkve i BIE  prijetio da naruši odnose u Crnoj Gori i uruši njene antifašističke temelje, izašla je na teren da obiđe spomenik Jusufu Čeliću, a onda i da po Petnjici traži nepostojeću ulicu Osmanu Rastoderu. Šaranovićevo ministarstvo nije utvrdilo ko su dva policajca u civilu koji su mirno posmatrali nasilje nad novinarima i fotoreporterima u Zaostru.

Podizanje spomenika oštro je osudio predsjednik države Jakov Milatović, dok je premijer Milojko Spajić jedini  pojedine religijske velikodostojnike označio kao inspiratore atmosfere u kojoj su napadnuti novinari i fotoreporteri. Iz premijerove partije podizanje spomenika osudio je i gradonačelnik Berana Đole Lutovac, te poslanik Miodrag Laković. Dio vlasti iz dijela bivšeg Demokratskog fronta, na čelu sa Andrijom Mandićem nije se oglašavao, iako su iz tih partija  zdušno podržavali i inicirali prethodne pokušaje da se u Zaostru podigne spomenik Đurišiću.  Podizanje spomenika i napade na novinare i fotoreportere glasno su osudili opozicija i civilni sektor, kao i delegacija EU u Crnoj Gori koja je oštro reagovala  nakon napada na novinare.

„Srpska pravoslavna crkva, moćna institucija u zemlji, često se slaže sa prosrpskim narativima, sukobljavajući se sa težnjama Crne Gore ka posebnom nacionalnom identitetu i integraciji u EU. Kratkotrajno podizanje Đurišićevog spomenika odražava ove stalne borbe oko istorijskog pamćenja, koje se često prelivaju u javni diskurs i, kao što se ovdje vidi, u nasilje“, izvjestio je tokom vikenda i briselski portal EUalive.

Za sada je zbog podizanja spomenikak krivično procesuiran samo Vladislav Dobrašinović, vlasnik imanja u Zaostru na kom se po ko zna koji put pokušava postaviti spomenik Đurišiću. Funkcioner Mandićeve  NSD i nekadašnji predsjednik SO  Berana Goran Kiković  je još prije devet godina tražio od tadašnje DPS vlade da finansira podizanje spomenika u Zaostru, saopštivši da „mi već imamo izliven spomenik Pavlu Đurišu za Zaostro”. Policija i Uprava carine sada  pokušavaju, kako su saopštili, da utvrde kako je spomenik stigao u Crnu Goru. Mogli bi, osim SPC da o tome  priupitaju i funkcionere NSD. Takođe, iako je grupa ostrašćenih maltretirala novinare i fotoreportere zbog toga je  pritvoren samo Danko Femić. Femić se na svojim društvenim mrežama hvalio  ranije fotografijama sa Metodijem.

Znatan  broj  onih koji su prepoznati na fotografijama iz Zaostra ima konekcije sa Mitropolijom, preko desničarskih udruženja, aktivnih tokom litija ili političkih događaja u kojima je navodno branjeno srpstvo. Neki od njih vode biznise, a  jedan dio ima različite  prekršajne ili druge prijave.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju otvorilo je predmet zbog poznatih poruka  mitropolita Metodija  u Zaostru. To tužilaštvo trenutno ima dva predmeta o njemu. Prethodni je otvoren u junu ove godine zbog poruka u manastiru Podmalinsko i još je u fazi izviđaja.  Isto tužilaštvo formiralo je predmet i protiv Vladislava Dajkovića.

Dok tužilaštvo izviđa mitropolita, njegova eparhija piše saopštenja u kom se Metodije predstavlja žrtvom progona, kao i svekoliko srpstvo. Pravnici i analitičari ukazuju da se u  tužilaštvo ne treba mnogo nadati. Ono je tokom ove, ali i tokom prethodne vlasti, izbjegavalo da reaguje na poruke govora mržnje koje su dolazile iz SPC. I kada su formirani predmeti, na kraju su odbacivani.

Mitropolit Metodije je u Zaostru  poručio da su prošla vremena za strah.   “Ne bojimo se mi više ni sile — nismo se ni ranije bojali, a pogotovo ne danas. Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede, a došli da po brdima ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Oni su došli da ispune nečiju naredbu”, kazao je ovaj zaljubljenik u Đurišića, padobranstvo i skupe motore, kako ga nerijetko opisuju srpski opozicioni mediji.

Pitanje je –  čije je interese zastupao kada je u beranskom selu testirao stanje antifašizma u Crnoj Gori i njene institucije?  Metodije je u Zaostru bio vidno sam, bez podrške mitropolita crnogorsko primorskog Joanikija, takođe zaljubljenika u Đurišića, „heroja nepobjedivog karaktera“. Podizanje spomenika prošlo je  i bez redovnih učesnika četničkih prigoda i ranijih inicijatora podizanja spomenika iz bivšeg DF.

U slaganju profila mitropolita Metodija, nezaobilazan je njegov odnos sa  sprskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.  Blisku vezu svježe izabranog drugog crnogorskog mitropolita i srpskog predsjednika posebno opisuje Orden Svetog Georgija Pobedonosca Prvog koji je Metodije u Beranama uručio predsjedniku Srbije, odnosno njegovom izaslaniku Milošu Vučeviću. Metodije je kazao da se tim ordenom pokazuje „jedinstvo srpskog naroda“.  “Sve one granice koje nas i sa istoka i sa zapada i sa sjevera odvajaju od naše braće i danas i ranijih vjekova, naši su preci umjeli da prelaze i poništavaju, da ih ne računaju ni u šta”, promovisao je i tada ideju sprskog sveta.

Beogradski Danas pisao je da su Metodijevu nagradu Vučiću “neki u crkvenim i političkim krugovima ocijenili kao znak približavanja aktuelnoj struji u SPC predvođenoj patrijarhom Porfirijem i episkopom bačkim Irinejem”. Isti list je ustoličenje Metodija kao drugog mitropolita u Crnoj Gori ove godine ovako okarakterisao: “U crkvenim krugovima niko nema dilemu da je to jedna od disciplinskih mjera protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija (Mićovića), između ostalog i zato što nije popustio pritisku Patrijaršije da povuče potpis sa pisma protiv crkvenog vrijeđanja studenata u buntu”, navodi list ukazujući da Metodije za novu titulu nije ispunjavao “ni uslove novokomponovanog kanonski neutemeljenog titulara uvedenog 2024. u SPC”

Na sajtu MPC nema traga o zbivanju u Zaostru. Kao da se ama baš ništa ne dešava, mitropolit Joanikije je tog dana držao službu povodom Praznika svete Paraskeve, o čemu je MPC obavještavala javnost.

Vučićev potpis u Beranama primijećen je i preko Drine.  „Srpska služba stoji iza dešavanja u Beranama, cilj je da se zavade Joanikije i Metodije i nanese šteta Srbima u Crnoj Gori“, kazao je Nebojša Vukanović, poslanik u skupštini Republike Srpske.  To postaje jasno, precizirao je „kad se vidi da je tu Dajković i da je tu vladika Metodije“.

Portal In4s je objavio da je mitropolit Metodije u Zaostru nvodno  kazao Dajkoviću: “Svaka ti čast, ti si pravi narodni prvak. Hvala ti što si bio tu i sinoć i danas a ne kao ovi izdajnici”,.  To je moguće i Vučićeva poruka da bez potpune odanosti njemu lično, slavljenje starih četnika, nije dovoljno.

Vijesti su  objavile da je skupu u Zaostru prisustvovao Vladimir Janković iz Beograda, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član zemunskog klana i saradnik BIA.

Uglavnom, pozadina podizanja spomenika Pavlu Đurišiću ima i Vučićev potpis. Njegovi jurišnici  okupili su se ne samo da testiraju snagu otpora u Crnoj Gori, već i da disciplinuju  redove ovdašnjeg srpskog sveta.  Za još jače udare.

 

Sporno izjednačavanje Jusufa Čelića sa Pavlom Đurišićem

Dok je na Zaostru od strane SPC osveštavan spomenik osvjedočenom ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, ministarka kulture i medija Tamara Vujović posjetila je selo Vusinje naloživši da se ukloni spomen obilježje Jusufu Čeliću,  a kog već ko zna koji put, kad zatreba, stranke srpskog bloka predstavljaju ratnim zločincem i saradnikom okupatora. Jusufa Čelića, nema na spisku  spisku ratnih zločinaca u SFRJ.

Vujović je saopštila je da je naložila “uklanjanje nezakonito postavljenog spomen-obilježja Jusufu Čeliću”, uz poruku da “nema izuzetaka, nema selektivne primjene, nema tolerancije”, izjednačavajući tako podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću pod okriljem SPC, sa spomen obilježjem Jusufu Čeliću u Vusinju. “ Ministarstvo kulture i medija će i dalje, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, lokalnim samoupravama, policijom i tužilaštvom, štititi kulturnu baštinu i istorijski integritet naše države”, saopštila je.

Polemika o Čeliću već je vođena u crnogorskom parlamentu prilikom izglasavanja Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, koju su inicirali poslanici Demokrata. Tada je poslanik Genci Nimanbegu  kazao da želi da demantuje poslanika Budimira Aleksića, jednog od najglasnijih u tvrdnjama da je Čelić bio ratni zločinac i saradnik okupatora.

“Jusuf Čelić se ne nalazi na spisku ratnih zločinaca u bivšoj Jugoslaviji, što pokazuju i dostavljeni podaci SUBNOR-u. Tvrdnja da je učestvovao u pokolju u Velici ne može biti istina, jer je on umro šest mjeseci prije pokolja u Velici”, kazao je tada Nimanbegu, predstavljajući podatke koje posjeduje, o čemu je, kako je kazao i ranije govorio.

Nimanbegu je kazao i  da je “general Mirko Krdžić imao samo lijepe riječi za njega”.

U jednoj od ranijih polemika, otvorenoj 2018, kada je takođe Budimir Aleksić osporavao spomen obilježje Čeliću, oglasio se predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić. On je  kazao da SUBNOR nema podataka da se radi o ratnom zločincu. „ Koliko ja znam, i koliko sam čitao, Čelići su bili na strani partizanskog pokreta”, kazao je tada Hodžić, pozivajući se i na knjigu Mustafe Memića, u kojoj se navodi da je u Čerenima kod Jusufa i Mustafe Čelića, od januara do aprila 1944. bio sklonjen komandant Andrijevičkog partizanskog bataljona, major jugoslovenske vojske Mirko Krdžić, jer je bio bolestan i nije mogao da izdrži uslove života u zemunici.

Ove sedmice oglasio se i predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Faik Nika, koji je ocijenio da “Kamer Čeljaj (Jusuf Čelić) nije bio saradnik okupatora, već uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju”. Kazao je da  NSA posjeduje sasvim drugačije podatke i dokaze, “koji govore u prilog Jusufa Čeljaja kao branioca svoje zemlje i naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost”.

U autorskoj emisiji Seada Sadikovića na RTCG ove sedmice objavljeno je svjedočenje Bogoslava Turkovića o tome kako je Čeljaj spasio njegovu porodicu i bratstvo Turkovića 1941. godine od fašista, te da i danas održavaju prijateljske veze sa porodicom Čeljaj.

Nakon podizanja spomenika Đurišiću, aktuelizovana je i priča o navodnoj ulici proglašenom  ratnom zločincu Osmanu Rastoderu u Petnjici. Mnistarka je pošla u Petnjicu da pronađe  ulicu. Ispostavilo se da takva ulica ne postoji.

Milena PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

PREDSTAVLJEN IZVJEŠTAJ EK O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2026.: Optimizam raste, upozorenja ostaju

Objavljeno prije

3 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, EK je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do decembra. Da posao, ipak, nije do kraja završen ukazuje i mogućnost da Ugovor o pristupanju sadrži odredbu kojom se članstvo Crne Gore u EU može odložiti i nakon ratifikacije država članica

 

Evropska komisija predstavila je u srijedu, 4. novembra, godišnji izvještaj o Crnoj Gori i mapu puta njenog pristupanja EU. Komisija ocjenjuje da je Crna Gora ispunila završna mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Prema mapi puta, pregovori bi, uz saglasnost država članica, mogli biti okončani do kraja ove godine, a pristupni ugovor potpisan u junu naredne. Istovremeno, izvještaj upozorava na moguće neželjene posljedice primjene Euro modela po javne finansije i spoljnu ravnotežu, na mali broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju i na nezavršen posao oko usvajanja ustavnih amandmana.

Počnimo od novca.

„Svjesni smo rizika i mislim da ih mjerama koje smo predstavili uspješno saniramo“, rekao je premijer Milojko Spajić nakon predstavljanja Izvještaja, govoreći o svom Euro modelu. Na istoj konferenciji, u Evropskoj kući u Podgorici, ambasador EU Johan Satler rekao je da u Delegaciji još nijesu vidjeli konačne brojke o uticaju predloženih mjera na javne finansije.

Ta dva odgovora vrijedi čitati zajedno. Posebno sada kada nam predstoji rasprava o budžetu za 2027, odnosno o tome koliko će država sljedeće godine prikupiti novca, a koliko namjerava da potroši.

Evropska komisija je u godišnjem Izvještaju ocijenila da najavljene reforme u okviru Euro modela „mogu predstavljati značajne rizike za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu“. Procjenu, kažu u Briselu, treba produbiti nakon konsultacija. Spajić je podsjetio da su i prethodne programe Evropa sad I i Evropa sad II pratile rezerve Međunarodnog monetarnog fonda. O učinku novog programa, međutim, više treba da kaže računica koja pokazuje koliko košta svaka od najavljenih mjera, koji prihodi treba da je pokriju i šta se dešava ako se ti prihodi ostvare samo djelimično ili se pokaže da su rashodi podcijenjeni.

Prilika da se ta računica predstavi i provjeri stiže sa budžetom za 2027. EK preporučuje da Vladin prijedlog ocijeni Fiskalni savjet, čije je uspostavljanje izdvojila kao napredak. Vladi se (i dalje) preporučuje da ograniči rast javne potrošnje, uredi planiranje ukupne mase zarada u javnom sektoru na srednji rok i obezbijedi dodatne budžetske prihode.

Izvještaj i prve reakcije na njega vraćaju u raspravu pitanja koja su Vladi već postavljena sa drugih adresa. Kako će se veće zarade i predloženo ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje uklopiti u budžetski okvir? Kako će Vlada nadomjestiti prihod od doprinosa za PIO ako ih ukine, koliko očekuje od novih poreskih mjera i na čemu počiva procjena njihove naplate? Odgovora nema.

Ima razloga da se svaka od pomenutih stavki sagleda zasebno.

Deficit države u 2025., prema EK, iznosio je 4,3 odsto BDP-a, što je oko 356 miliona eura kada se taj udio preračuna prema nominalnom BDP-u koji je objavio Monstat. Cilj postavljen rebalansom budžeta bio je 3,5 odsto BDP-a. I nije ostvaren, iako su prihodi bili veći od plana. Rashodi su ga premašili još više, uz rast socijalnih transfera, izdataka za zdravstvo i subvencija.

Plate u javnom sektoru, socijalna davanja i transferi za zdravstvo činili su zajedno više od dvije trećine ukupne prošlogodišnje potrošnje opšte države. Tu se vidi koliko je budžet teško prilagoditi kada troškovi jednom postanu trajni, a prihod kojim se finansiraju zavisi od potrošnje i privrednog ciklusa.

Uz to, EK računa da će potrebe za refinansiranjem duga 2027. dostići 750 miliona eura. Očekivani prijedlog budžeta za 2027. pokazaće koliko prostora za nove obaveze ostaje nakon što se uračunaju otplata duga, kamate i postojeći stalni rashodi. Ako se u budžetsku računicu unaprijed upiše prihod koji tek treba da donesu veća potrošnja i bolja naplata poreza, Skupština bi uz osnovni scenario trebalo da dobije i projekcije za slučaj da privreda i potrošnja rastu sporije od Vladinih očekivanja.

Drugi dio istog upozorenja iz Brisela, onaj o spoljnoj ravnoteži, prošao je sa manje pažnje. Nezasluženo.

Crnogorski deficit tekućeg računa porastao je sa 17,1 odsto BDP-a u 2024. na 20,5 odsto u 2025, što je oko 1,7 milijardi eura. Komisija to povezuje sa pogoršanjem robne razmjene i slabijim učinkom turizma u 2025. Uvoz robe porastao je 9,4 odsto, a neto priliv stranih direktnih investicija pokrio je manje od trećine manjka. Za procjenu Euro modela zato je važno i đe će završiti dodatni novac od većih plata.

Ako dobar dio nove tražnje ode na uvoz, korist za domaću proizvodnju i zaposlenost biće manja. Koliko će od povećanja plate ostati u kućnom budžetu ili završiti u štednji zavisi i od cijena. EK među domaćim izvorima inflacije u 2025. izdvaja snažan rast zarada i ekspanzivnu fiskalnu politiku, uz uticaj uvoznih cijena, naročito hrane.

Drugi paket primjedbi EK pred kojim će ovdašnja vlast morati da zastane i razmisli tiče se rezultata borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. „Izvještaj EK je pozitivan, dobar“, rekao je predsjednik Jakov Milatović agenciji MINA,ističući   da Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do kraja godine ako ubrza reforme. Izdvojio je, međutim, premalo pravosnažnih presuda za visoku korupciju, šest godina nakon promjene vlasti.

Komisija bilježi bolji bilans pravosnažnih odluka i osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i priznaje crnogorskom tužilaštvu rad na sve složenijim istragama. Ipak, njena je ocjena da „broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak i mora se povećati“. U predmetima organizovanog kriminala EK izdvaja duga suđenja i česta odlaganja, a kod pranja novca traži da se tokovi novca sistematski prate i da se kriminalna imovina djelotvornije oduzima.

U izvještaju se pominje i predmet Koverta. Apelacioni sud je u martu 2026, uvažavajući žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ukinuo oslobađajuću presudu iz aprila 2025. i vratio predmet Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje.

Izazov je  sasvim konkretan. Koliko suđenja specijalno odjeljenje Višeg suda može voditi sa ljudima i prostorom koje ima, koliko se ročišta odlaže i zbog čega, koliko se postupaka završava i koliko imovine država na kraju trajno oduzme? Izvještaj EK traži da se hitno poprave kadrovski kapaciteti i uslovi rada tog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. Dio rješenja je, opet, u državnom budžetu, a dio u odlukama sudske i tužilačke uprave koje se mogu donijeti i prije završetka pregovora.

Skupština je u međuvremenu popunila Ustavni sud i usvojila izmjene kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Ostaju dvije ustavne obaveze koje Komisija posebno izdvaja. Jedna je ukidanje imuniteta premijera i ministara za krivična djela povezana sa korupcijom. Druga je prethodna provjera integriteta kandidata za te funkcije, po preporuci Venecijanske komisije. Za obje EK traži konačno usvajanje. Prvi ispit je okončanje tih postupaka, a naredni će doći pri prvom predlaganju mandatara ili kandidata za člana Vlade po novim pravilima. Tada će biti važno ko provjerava integritet, na osnovu kojih podataka i kako obrazlaže svoju odluku.

„U završnici procesa biće nam potrebna saradnja svih proevropskih snaga“, rekao je Spajić. „Članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke“, najavio je Satler. Priznanje za dosadašnji rezultat uputio je i vlasti i opoziciji, kao i civilnom društvu.

Kada premijer poziva na saradnju, prvo je pitanje šta je većina spremna da uradi da se ona obnovi, posebno tamo gdje su joj za ustavne odluke potrebni i glasovi izvan vlastitih redova. Administrativni odbor je jednoglasno utvrdio listu kandidata za Centralnu izbornu komisiju, a Skupština je 4. novembra izabrala predsjednika i četiri člana. To pokazuje da je dogovor moguć i poslije višemjesečnog zastoja.

Dobre vijesti iz Brisela imaju težinu koju raniji pozivi da se ubrzaju reforme nijesu imali. Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, Komisija je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih poglavlja do decembra, uključujući dva koja se tiču vladavine prava. „Danas nas tek kratko vrijeme dijeli od završetka procesa integracije Crne Gore u EU“, ocijenila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas istakla je na predstavljanju paketa u Briselu da je „Crna Gora najbliža cilju, s jasnim putem do potpisivanja pristupnog ugovora do narednog ljeta“.

EK će i poslije završetka pregovora pratiti kako Crna Gora sprovodi i održava preuzete obaveze, uključujući one iz oblasti vladavine prava. Ako utvrdi ozbiljne probleme, mapa puta predviđa da pristupni ugovor omogući Savjetu EU da na prijedlog Komisije usvoji mjere koje se odnose na konkretne obaveze. Ako Komisija prije prvog dana članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere se pokažu nedovoljnim, ugovor bi mogao predvidjeti i odlaganje ulaska u EU kao krajnju mjeru. Taj mehanizam je zasad prijedlog Komisije, a njegov konačan oblik zavisiće od teksta ugovora.

Do proljeća, kada bi tekst ugovora trebalo da bude usaglašen, trebalo bi da znamo kakav je budžet Skupština usvojila, je li ga pregledao Fiskalni savjet i jesu li dovršene ustavne izmjene. To će biti prve prilike da se provjeri šta je vlast uradila sa upozorenjima iz izvještaja koji je premijer Spajić nazvao „vrijednim slavlja“.

 

Šta piše u mapi puta

U trenutku objavljivanja Izvještaja bila su privremeno zatvorena 21 od 33 otvorena pregovaračka poglavlja između Crne Gore i EU, a 14 je zatvoreno u izvještajnom periodu. U Briselu je predstavljena mapa puta sa očekivanom dinamikom okončanja preostalog posla.

Novembar 2026.: EK planira da do sredine mjeseca dostavi Savjetu EU, u kojem odlučuju države članice, preostale nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija EU. Za novembarsku međuvladinu konferenciju predlaže se privremeno zatvaranje poglavlja 15 (Energetika), 14 (Saobraćajna politika), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 16 (Oporezivanje) i 1 (Slobodno kretanje robe).

Decembar 2026.: Za završnu međuvladinu konferenciju predložena su poglavlja 9 (Finansijske usluge), 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 27 (Životna sredina i klimatske promjene), 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), 33 (Finansijske i budžetske odredbe), 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).

Uz 12 preostalih iz skupa od 33 otvorena poglavlja, mapa za decembarsku konferenciju predviđa i razmatranje poglavlja 34 (Institucije) i 35 (Ostala pitanja). Tako raspored privremenog zatvaranja za dvije konferencije predviđa ukupno 14 poglavlja. Poglavlje 34 (Institucije) uređuje kako će Crna Gora biti zastupljena u institucijama EU, uključujući Evropski parlament, i kako će učestvovati u odlučivanju. Poglavlje 35 (Ostala pitanja) obuhvata posebna pitanja koja se pojave tokom pregovora i koja ne pripadaju drugim poglavljima.

Jun 2027.: Na proljeće bi članice EU i Crna Gora trebalo da usaglase nacrt pristupnog ugovora. Jun je okvirni termin za njegovo potpisivanje. Do tada su potrebni pozitivno mišljenje Evropske komisije, saglasnost Evropskog parlamenta i odluka Savjeta EU o prijemu.

Nakon potpisivanja, pristupni Ugovor ratifikuju Crna Gora i sve države članice EU. Evropski parlament može pozvati poslanike Skupštine CG da kao posmatrači učestvuju u njegovom radu, bez prava glasa. EK nastavlja da prati primjenu preuzetih obaveza i izvještava Savjet EU i Evropski parlament sve do pristupanja Crne Gore u EU. Komisija predlaže da ugovor omogući i odlaganje pristupanja kao krajnju mjeru, ako prije članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere nijesu dovoljne.

Datumi iz mape zavise od napretka koji ostvari Crna Gora ali i od odluka institucija EU i njenih država članica.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPAJIĆ I PES POKRENULI PITANJE MALIGNOG SPOLJNOG UTICAJA: Hibridne prijetnje i (ne)selektivni pristup

Objavljeno prije

3 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Da li će zatraženo skupštinsko saslušanje u vezi „mogućeg hibridnog uticaja”, pri čemu su u prvi plan istureni srpski M:tel i Alta grupa, dovesti do kakvih važnih otkrića, vidjeće se brzo. U velikoj mjeri to će zavisiti od premijerovog PES-a koji treba da pokaže da li mu je državni interes pretežniji od uskih stranačkih i predizbornih kalkulacija

 

Pet dana nakon izbornog poraza porodice Vučić i dvije godine od pada nadstrešnice u Novom Sadu, oglasio se na mreži X premijer Milojko Spajić ponovivši tvrdnje o vanjskom djelovanju protiv stabilnosti zemlje i evropskog puta.

„Aktuelni procesi u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu naše i partnerske bezbjednosne službe”, rekao je premijer. Spajić je pozvao da kroz „institucionalno djelovanje i na osnovu činjenica… pokažemo ko je zaista branio državne interese, a ko je, oslanjajući se na neformalne centre moći iz drugih država i koristeći nedozvoljene mehanizme, sistemski pokušavao da ugrozi našu stabilnost i zaustavi naš EU put”.

Prethodno se oglasio i njegov Pokret Evropa sad (PES) koji je inicirao da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu održi kontrolno saslušanje u vezi „mogućeg hibridnog stranog uticaja na medijski i politički prostor Crne Gore”. U saopštenju PES-a navedeno je da bi predmet tog ispitivanja trebalo biti finansijski, vlasnički i poslovni odnosi nacionalnih TV emitera sa kompanijama M:tel, Alta bankom, Alta Pay Group i drugima i eventualne koordinacije političkog uticaja iz inostranstva.

Predsjednik Vlade je još krajem avgusta 2026. godine prvi put javno saopštio da Vlada raspolaže ozbiljnim obavještajnim podacima da će zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU) biti praćeno koordiniranim hibridnim djelovanjem u koje su uključeni zvaničnici „najmanje dvije države iz regiona”. Cilj ovih aktivnosti je, prema Spajićevim riječima, destabilizacija države, uz očekivanu logističku podršku pojedinih domaćih političkih aktera i dijela medijske scene.

I dok u javnosti nije bilo sumnje da premijer primarno misli na vučićevsku Srbiju i njene službe vidljive golim okom širom zemlje, dotle su mediji kao drugu zemlju označavali Albaniju ili Hrvatsku. Krajem marta ove godine Spajić je prvi put optužio i DPS da blokira EU članstvo zbog navodnih tajnih klauzula ugovora s vladajućom Jedinstvenom Rusijom iz 2011. godine. Iz DPS su te tvrdnje demantovane uz citiranje dokumenta, a od premijera nijesmo saznali odakle je on crpio materijal za svoje tvrdnje.

Spajićevi navodi dobili su i operativnu potvrdu početkom oktobra ove godine, kada je crnogorska policija privela i ubrzo deportirala pet članova ruske propagandne mreže Ribar, na čelu sa Mihailom Zvinčukom. Premijer je tvitnuo da je „poruka jasna – institucije rade svoj posao”. Ribar je je moćni vojno-analitički agitprop kanal na društvenoj mreži Telegram koji slijedi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ima milion i po pratilaca.

Međutim, Zvinčuk i njegovi nisu ilegalno ušli u zemlju već su legalno prešli granicu iz Bosne i Hercegovine dok se sam Zvinčuk odmah po dolasku javljao video postovima iz Crne Gore. Na Telegramu je tvrdio da su planirali snimanje „nekoliko dokumentarnih video-priloga koji bi predstavili versku i tradicionalnu strukturu stanovništva, kao i ljude koji podržavaju Rusiju“. Zvanično su tražili snimanje Cetinjskog manastira. Iz Mitropolije su saopštili da im je zaista tražena dozvolu za snimanje u manastiru dan pred hapšenje. Stoga u Mitropoliji nisu ni stigli razmotriti i odgovoriti na zahtjev.

Po informacijama diplomatske zajednice, vlasti su djelovale tek na mig zapadnih službi. Ova grupa ima zabranu ulaska u EU. Na sajtu Nagrada za pravdu (Rewards for justice) koji djeluje pod američkim Stejt Dipartmentom, nudi se nagrada od 10 miliona dolara, ne za hapšenje i esktradiciju već za „informacije koje bi dovele do identificiranja ili lociranja bilo kojeg stranog lica” iz navedene grupe. Da li je crnogorska vlast unovčila ovu akciju, ne zna se. Naknadne posjete Americi, prvo ministra pravde Bojana Božovića, a onda i šefova policije Lazara Šćepanovića i Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i sastanci na visokom nivou uz zahvalnice upućuju na intenzivnu saradnju.

Nezvanični diplomatski izvori sugeriraju da je i ranija akcija crnogorske policije početkom juna uoči samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu inicirana of francuske i drugih zapadnih službi. Tada je iz Beograda vraćen avion čiji su putnici, njih 87, bili muškarci, od kojih su mnogi imali krivične dosijee ili su prepoznati od opozicije i studenata kao batinaši u službi braće Vučić. Kod srbijanskih turista je zaplijenjen i propagandni materijal za veličanje srpskog predsjednika a trebali su biti smješteni u Luštica Bej (Lustica Bay) rizortu kod Tivta.

Ovaj incident je doveo i do preispitivanja statusa Dejana Ljevnaića, direktora za strateške projekte u tom rizortu, koji je navodno bio zadužen za smještaj batinaša. Nakon ispraćaja ćaci aviona i evropskih i regionalnih lidera sa samita, policija je po naredbi Osnovnog tužilaštva u Kotoru, pretresla 11. jula stan Ljevnaića u Porto Montenegru. Kao formalni razlog je navedeno moguće posjedovanje nelegalnog oružja koje nije nađeno. Da li je bilo nečeg drugog, nije javljeno.

Ljevnaić je nezvanično sumnjičen da je aktivni operativac srpske Bezbednosno informativne agencije (BIA) a neki mediji su izvještavali da ga je na mjesto direktora u Lušticu doveo prethodni premijer Dritan Abazović. Ipak, po raspoloživim podacima, sadašnja Vlada je produžila saglasnost na njegovo postavljenje uprkos problematičnoj biografiji.

Ljevnaić je završio Policijsku Akademiju u Beogradu i kao diplomirani oficir policije jedno vrijeme radio u MUP-u. Zatim je radio na poslovima ekonomske bezbjednosti u BIA-i. Kasnije je radio kao direktor Ski centra na Jahorini u Republici Srpskoj gdje su za vrijeme njegovog mandata napravljeni veliki dugovi (preko 100 miliona eura). Tužilaštvo i istražni organi BiH (uključujući SIPA-u) otvorili su istrage za više ugovora, među kojima je najpoznatija nabavka šestosjedne žičare vrijedne skoro devet miliona eura, za koju je utvrđeno da je sklopljena uz kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH.

Ljevnaić je na glasu da je blizak braći Vučić i njima odanim narko bosovima (kako ih smatraju američke vlasti) Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem koje je upoznao dok je radio za policiju i BIA-u. Nezavisni portal KRIK je ranije objavio dokument BIA-a o narko poslovima Veselinovića s albanskom mafijom na Kosovu.

Ubrzo nakon pretresa u Tivtu Ljevnaić je napustio zemlju. MUP mu nije produžio boravak na osnovu mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) kojom rukovodi PES-u blizak Ivica Janović. Nakon toga je i smijenjen sa mjesta direktora, dok će se Ljevnaić u Srbiji požaliti da je to urađeno „samo zbog toga što je Srbin”.

Interesantne su i veze između Ljevnaića i nedavno uhapšenog u Beogradu osnivača i vlasnika Alta Banke Davora Macure (srpskog i hrvatskog državljanina) takođe bliskog braći Vučić i Veselinoviću i Radoičiću.

Macura je 14. oktobra ove godine vraćen sa podgoričkog aerodroma gdje je sletio iz Beograda. Crnogorske vlasti su mu odbile dopustiti ulaz u zemlju iz razloga nacionalne sigurnosti. Macura je nakon ovoga zaprijetio preko advokatskog ureda Latham Watkins pokretanjem investicionog arbitražnog postupka protiv Crne Gore i da će zbog ugrožavanja investicija tražiti odštetu od Vlade. Britanski Financial Times je već ranije pisao o problemima Macure s evropskim regulatorima zbog pokušaja širenja poslova na EU i ulaska u austrijsku Addiko banku (gotovo 10 odsto vlasništva). Tekst navodi da je Evropska centralna banka (ECB) izrazila zabrinutost u vezi kontrola sprečavanja pranja novca ilegalnog porijekla. Macura i njegov Alta Pay su odbacili navode o bilo kakvim nepravilnostima.

U Crnoj Gori Luštica Bej bila je opterećena sa dva kredita kod Macurine Alta banke u ukupnom iznosu od oko 11,8 miliona evra. Kontroverzu je izazvao pokušaj refinansiranja i podizanja novog kredita od 15 miliona evra, za šta je Vlada Milojka Spajića prvobitno dala (pa kasnije povukla) saglasnost da se pod hipoteku Alta banke stave marina i šetalište na Luštici. Interesantno je i da je Macura slovio jedno vrijeme kao potecijalni kupac Prve banke braće Đukanović, ali da zbog medijske buke ipak nije došlo do realizacije tog posla. U međuvremenu, Narodna banka Srbije pokrenula je stečaj i zatvorila Macurinu Alta banku, dok je on uhapšen pod sumnjom za pronevjeru više od 380 miliona eura iz bančinog trezora.

Istovremeno kada i Alta banka, u središtu pažnje medija i javnosti se našao i M:tel Crna Gora, prvenstveno zbog zahtjeva PES-a, ali i zbog tekstova i javnih rasprava o njegovom finansiranju medija i saradnji sa medijskim kućama. PES-u blizak portal Press je naveo primjere „čudnog” poslovanje Telekoma Srbije i njegove crnogorske podružnice M:tela, u prethodnim godinama.

Da li će predstojeće saslušanje dovesti do novih otkrića, vidjeće se brzo. U velikoj mjeri će to zavisiti od premijerovog PES-a koji treba pokazati da je državni interes pretežniji od uskih stranačkih i predizbornih kalkulacija. Njihove pozicije u izvršnoj vlasti i bezbjednosnom sektoru čine logičnom ideju da mogu imati uvid u, makar, dio podataka o hibridnom djelovanju pomenutih, ali i nekih drugih država, kompanija i organizacija. Zato je važnije pitanje kako će ih upotrijebiti, i sa kojim ciljem. I ko će im se i zašto u tom poslu naći od ruke. Priča o stranom malignom uticaju na Crnu Goru mogla je, i kroz institucije države, odavno početi da se priča.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Izborne pobjede su samo šansa za reforme

Objavljeno prije

3 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Profašistička i populistička desnica ne smije biti potcijenjena.Važno je shvatiti da su izborne pobjede samo šansa da se konačno započnu sveobuhvatne sistemske reforme u svim zemljama koje su sebi dopustile da njima vladaju neuravnoteženi demagozi i pohlepne autokrate u savezništvu sa dehumaniziranim krupnim kapitalom i najgorim djelovima društva

 

MONITOR: Nakon poraza Orbana, Vučića, desnice u Brazilu, pao je i Donald Tramp. Neki bolji dani za svijet?

BOJOVIĆ : Porazi autoritarnih, kleptokratskih, nacionalističkih ili profašističkih režima uvijek su dobra vijest. Ali, najvažnije je da se izborne pobjede pretoče u javne politike koje će potisnuti ili marginalizovati maligne društvene snage i time omogućiti da ovaj fragilni, nasilnički i nepravedni svijet postane pristojnije mjesto za život. Međutim, profašistička i populistička desnica ne smije biti potcijenjena.Važno je shvatiti da su izborne pobjede samo šansa da se konačno započnu sveobuhvatne sistemske reforme u svim zemljama koje su sebi dopustile da njima vladaju neuravnoteženi demagozi i pohlepne autokrate u savezništvu sa dehumaniziranim krupnim kapitalom i najgorim dijelovima društva.

MONITOR: Poslije pobjede Studentske liste u Srbiji, kazali ste, stvoreni su uslovi za demontažu malignog sistema. Rano je, ali kako vidite ono što se dešava u Srbiji prvih dana nakon pada Vučića?

BOJOVIĆ: Rano je govoriti o realnim potencijalima Studentske liste i njenoj sposobnosti da se nosi sa ubjedljivom izbornom pobjedom. Sve će biti jasnije nakon formiranja prve postvučićevske vlade od kojeće zavisiti budućnost Srbije ali i šireg okruženja. Za sada imamo samo radikalne političke najave, sporadična hapšenja i umjerene poruke prema susjedima ako izuzmemo par koještarija od strane onih koji su „poreklom“ iz Crne Gore.

Pobjednička izborna politika dobila je šansu da krene u istorijski obračun sa velikosrpskom ideologijom, dovođenje u red Srpske pravoslavne crkve, raskrinkavanje zločinačkog nasljeđa, kao i saniranje institucionalnog rasula i eliminaciju masovne korupcije i organizovanog kriminala. U najkraćem, Srbija će se ili konačno pokrenuti i evropeizirati ili potonuti pred izazovima koji je očekuju. Želim da vidim Srbiju koja će postati uzorna država i prosperitetno društvo i time prestati da bude balkansko strašilo i generator zločinačke politike.

MONITOR:  Crna Gora nakon izbora u Srbiji?

BOJOVIĆ: Crna Gora je dobila priliku da koliko toliko počine od nacionalističkog beogradskog intervencionizma, makar do ulaska u Evropsku uniju. Usput, progresivna crnogorska javnost je pozdravila pobjedu Studentske liste u nadi da će njihov unutrašnji program biti u korist srpske države i društva, dok je dio bivše unionističke i litijaške javnosti koji nije volio Vučića, još jednom demonstrirao demonstrirao inferiornost i tradicionalnu spremnost da bude posluga i novih srpskih vlasti.

Što se tiče onih koji su bili dosljedna Vučićeva agentura njihova sudbina je za sada bliža političkom bunjištu, za razliku od neočetničkih prevrtljivaca poput Mandića ili Joanikija koji će biti prigrljeni makar od dijela novih beogradskih upravitelja.

MONITOR: Premijer Spajić zatražio je ispitivanje mogućeg stranog uticaja preko medija, M tel- ai Alta grupe. Kako to komentarišete?

BOJOVIĆ: Premijer je izrazito politički netalentovana i nepouzdana ličnost baš kao što je njegova partija smješa diletanata i provincijalnih populista. Baš kao što su dobro procijenili „kvalitet“ stupidnog i razarajućeg Euro modela tako su i procijenili da će politički profitirati od tzv. ispitivanja Vučićevog uticaja na medije i privredne subjekte u Crnoj Gori.

Umjesto toga, mogli bi za početak da ispitaju kako je nastao volšebni PES i da li je uticaj bivšeg srpskog režima i njegovih kontributora iz srpskog entiteta u BiH kreirao još jednu stranku u Crnoj Gori, i kako je Spajić ni iz čega napravio političku karijeru.

MONITOR: Ovih dana kod kuće je aktuelna tema – ko je imao više veza sa Vučićem, vlast ili opozicija?

BOJOVIĆ: Pravo pitanje je – ko nije imao direktnih ili indirektnih veza sa Vučićem. Svi ključni djelovi vlasti su očigledno bili Vučićeva ispostava ili beskičmeni pomagači njegove politike. To u dužem periodu važi i za vodeću sumornu opozicionu partiju ili za najmanju od opozicionih parlamentarnih stranaka koju predvodi ljubitelj „otvorenog Balkana“ i potpisnik tzv. temeljnog ugovora.

MONITOR: I CrnuGoru uskoro očekuju izbori. Kako vidite političku scenu pred 2027.?

BOJOVIĆ: Kao koncentraciju trule, obmanjivačke i oportunističke političke klase koja po svim kriterijumima pripada prošlosti i dolazi iz prošlosti. Kada na njoj vidimo „evropsko ruho“ onda tek može da nam se smuči od političke scene koja po svemu liči na provincijalno vašarište gdje šibicari varaju prisutnu šatorijadu. Jedina politika koja u Crnoj Gori još ima smisla je ona politika koja bi se suprostavila i vlasti i opoziciji i ponudila reformatorski program koji bi iz temelja prodrmao ovu rašivenu državu i primitivizovano društvo. Sve drugo je ne samo već viđeno već je i tradicionalno presipanje iz šupljeg u prazno.

MONITOR:  Stigao je novi izvještaj EK. Uobičajeno, traži se poboljšanje rezultata u dijelu istraga i presuda u slučajevima visoke korupcije, završetak ustavnih promjena, pominje Spajićev Euro model, kao potencijalni rizik za javne finansije. Kako vidite ocjene  EK?

BOJOVIĆ:  Izvještaj EK je očigledno u funkciji geopolitičke odluke Brisela da se Crna Gora konačno ugura u Evropsku uniju. Njegovi ohrabrujući djelovi imaju za cilj da raspalu vlast i gnjilu opoziciju motivišu da ne pucaju sebi u koljena kada je Crna Gora već dovučena u predvorje EU. Kritički tonovi imaju za cilj da upozore vlast da ne glumi kvalifikovanu upravu kada svi znaju da se radi o skupini političkih amatera i institucionalnih pacera.

Otuda je i upozoravajuće spominjanje najavljenog ekonomskog eksperimenta gdje je Spajiću jasno rečeno da se ne igra sa javnim finansijama, fiskalnim okvirom i domaćom privredom jer Briselu ne pada na pamet da se već iduće godine bavi sanacijom posljedica neuke i trampističke politike koja je već sada prekršila mastriške kriterijume.

MONITOR: Mi i Evropa?

BOJOVIĆ: Bićemo anektirani što je imajući u vidu neodgovornu, pohlepnu i drugorazrednu političku klasu i “prosvijećeno” biračko tijelo odličan i nezaslužen ishod za većinsku Crnu Goru.

Znatna manjina je u Crnoj Gori bila Evropa i prije četiri decenije baš kao i danas, dok je većina bila i ostala u raljama palanačkog duha koji u EU vidi samo materijalnu korist dok i dalje gusla o “tradicionalnim vrijednostima”i bježi od svake promjene koja će ih učiniti boljim od onoga što jesu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo