Američki predsjednik je obećao da za njegovog mandata neće uspjeti nijedan pokušaj usporavanja njenog razvoja u SAD. Ovi komentari unose dodatnu neizvjesnost u pogledu uvođenja novih saveznih zaštitnih mjera, u trenutku kada čelnici ove industrije i pojedini zakonodavci zahtijevaju snažniji nadzor nad sve sposobnijim sistemima

Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je odbacio ozbiljna upozorenja o mogućim opasnostima AI, pozivajući SAD da prednost daju očuvanju pozicije nad Kinom, umjesto uvođenju novih ograničenja za ovu tehnologiju. Na mreži Truth Social naveo da će AI biti „najveći pokretač ekonomskog razvoja u istoriji“ i poručio da tokom njegovog mandata neće uspjeti nijedan pokušaj usporavanja njenog razvoja u SAD. „Tvrdnje da će vještačka inteligencija preuzeti svijet, uništiti čovječanstvo i izazvati sve druge loše stvari predstavljaju PREVARU“, rekao je Tramp.

Trampovi komentari unose dodatnu neizvjesnost u pogledu uvođenja novih saveznih zaštitnih mjera, u trenutku kada čelnici ove industrije i pojedini zakonodavci zahtijevaju snažniji nadzor nad sve sposobnijim sistemima.

Izvršni direktor kompanije Anthropic Dario Amodei u eseju objavljenom u septembru pozvao je na usporavanje razvoja AI, kako bi napori usmjereni na bezbjednost mogli da održe korak sa sposobnostima koje brzo napreduju. Predložio je angažovanje nezavisnih spoljnih procjenjivača koji bi imali pristup kompanijama sličan onome koji imaju njihovi zaposleni, kao i saradnju kompanija i vlada u utvrđivanju bezbjednosnih standarda i ograničenja brzine razvoja. Izvršni direktor kompanije OpenAI Sam Altman podržao je Amodeijev poziv u objavi na mreži X i naveo da će njegova kompanija prihvatiti pristup koji podrazumijeva angažovanje nezavisnih procjenjivača.

Potpredsjednik SAD JD Vens izrazio je sumnju u pozive industrije na uvođenje propisa. Rekao je da je administracija zabrinuta zbog rizika koje donosi AI, ali da želi da sva pravila budu pažljivo osmišljena. Vance je kazao da mu je neobično što vodeće kompanije za AI traže od vlade da ih reguliše i ocijenio da je ta inicijativa „pomalo nalik trojanskom konju“.

Zakonodavci su podijeljeni oko toga koliko brzo bi Kongres trebalo da reaguje na zabrinutost zbog bezbjednosti vještačke inteligencije. Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, republikanac iz Luizijane, u intervjuu za CNN u nedjelju odbacio je ideju o hitnom moratorijumu na razvoj vještačke inteligencije. Upozorio je da bi prebrzo uvođenje propisa moglo da uspori američke inovacije i prepusti prednost Kini. Predložio je okupljanje predstavnika kompanija za AI i državnih zvaničnika kako bi zajedno razvili zaštitna pravila koja bi uspostavila ravnotežu između bezbjednosti i nastavka inovacija. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris iz Njujorka zauzeo je znatno hitniji stav. Rekao je da su rizici povezani sa AI stvarni i da zahtijevaju neodložnu reakciju Kongresa.

Brojni stručnjaci koji prate razvoj situacije ocjenjuju da izgledi za usvajanje saveznih zakona o AI, naročito kratkoročno, nijesu dobri, imajući u vidu podjele oko potrebe za bezbjednosnim standardima i vrsta propisa koje bi mogle biti korisne.

U nedostatku saveznih zakona, savezne države nastavljaju dalje. U mnogim državama jedna stranka kontroliše sve grane vlasti, pa polarizacija neće zaustaviti donošenje zakona na način na koji to čini na saveznom nivou. Kompanije bi se na kraju i pored želje za drugačijim sistemom bezbjednosti, mogle suočiti sa mozaikom zakona koji se međusobno znatno razlikuju. Ako ih to ne obeshrabri u uvođenju reda, svakako će im otežati posao.

D. LUČIĆ

Jedna od najčešće ponavljanih tvrdnji glasi da nekoliko desetina pitanja postavljenih chatbotu može potrošiti približno pola litra vode. Ta procjena pomogla je javnosti da zamisli ekološku cijenu vještačke inteligencije, ali je ne treba prihvatati kao univerzalno pravilo

Svaki put kada postavimo zadatak našem AI asistentu, neki super računar se zagrijava. Da bi nastavili sa brojnim pitanjima i taskovima potrebno je da se rashlade. Gotovo nekontrolisana upotreba ovih digitalnih pomoćnika uzrokuje ogromnu potrošnju vode koja služi za rashlađivanje data centara u kojima se procesuiraju naši svakodnevni promptovi.

Svaki odgovor na naša pitanja nastaje u fizičkim postrojenjima ispunjenim hiljadama računara koji troše električnu energiju i proizvode veliku količinu toplote. Za njihovo rashlađivanje, najčešće je potrebna voda. Ona se koristi za hlađenje opreme, ali i u elektranama koje proizvode struju potrebnu za njen rad. Stručnjaci razlikuju direktnu potrošnju vode u samom centru podataka i indirektnu potrošnju povezanu sa proizvodnjom električne energije.

Sistem je sličan kao i kod personalnih računara ili lap topova. Što više radi, veće je zagrijavanjanje. Moćni procesori koji pokreću savremene AI modele rade neprekidno i pri tome stvaraju veliku količinu toplote. Ako temperatura postane previsoka, oprema može usporiti, prestati da radi ili se oštetiti.

Neki centri podataka koriste vazduh za hlađenje, dok drugi koriste sisteme u kojima voda preuzima toplotu iz postrojenja. Dio vode može kružiti kroz zatvoren sistem, ali se kod određenih načina hlađenja dio svakako gubi isparavanjem. Takav sistem može trošiti manje električne energije od klasičnog hlađenja klima-uređajima, ali zato povećava potrošnju vode.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, sistemi za hlađenje i kontrolu uslova mogu činiti oko sedam odsto ukupne potrošnje energije u veoma efikasnim velikim centrima podataka, ali i više od 30 odsto u manje efikasnim postrojenjima

Jedna od najčešće ponavljanih tvrdnji glasi da nekoliko desetina pitanja postavljenih chatbotu može potrošiti približno pola litra vode. Ta procjena pomogla je javnosti da zamisli ekološku cijenu vještačke inteligencije, ali je ne treba prihvatati kao univerzalno pravilo.

Potrošnja jednog AI upita zavisi od velikog broja činilaca. Recimo, modela koji se koristi, složenosti zadatka, trajanja obrade, efikasnosti čipova, opterećenja servera, načina hlađenja, lokalne klime, doba dana i izvora električne energije. Isti zadatak zato može imati potpuno različit vodeni otisak u dva centra podataka.

Istraživači američke laboratorije Lawrence Berkeley utvrdili su da potrošnja vode po pojedinačnom računarskom zadatku može varirati više hiljada puta, u zavisnosti od efikasnosti opreme i mjesta na kojem se obrada odvija. Zbog toga nije moguće pouzdano odrediti koliko vode troši svako pitanje bez podataka o konkretnom sistemu koji ga obrađuje.

Globalni centri podataka potrošili su oko 1,5 odsto ukupne svjetske električne energije 2024. godine. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se njihova potrošnja struje do 2030. mogla više nego udvostručiti i dostići oko 945 teravat-sati godišnje. To je nešto više od današnje ukupne potrošnje električne energije u Japanu. AI je glavni, iako ne i jedini, pokretač tog rasta. Veća potrošnja struje obično znači i veći pritisak na vodne resurse.

Microsoft navodi da su njegovi centri podataka tokom jedne izvještajne godine u prosjeku trošili 0,30 litara vode po kilovat-satu električne energije koju je koristila računarska oprema. To je 39 odsto manje nego 2021. godine. Kompanija razvija i novu generaciju centara sa zatvorenim sistemima u kojima voda kruži između servera i rashladnih uređaja, bez stalnog dopunjavanja radi hlađenja.

Precizan odgovor o potrošnji vodenih resursa za sada ne postoji. Kompanije uglavnom objavljuju ukupnu godišnju potrošnju svojih postrojenja, ali rijetko navode koliko je vode utrošeno baš na AI.

D.LUČIĆ

Trenutno ne postoji poseban međunarodni sporazum koji uređuje autonomno oružje i oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji. Potpuno autonomno naoružanje nije stvar daleke budućnosti. Ono je već tu, upozoravaju čelnici UN-a i Crvenog krsta

Opet se upozorava na smrtonosnost oružja koje se unapređuje strašnim AI sistemima i alatima. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutiereš i predsjednica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Špoljarić Eger upozorili su prošlog utorka da bi autonomno oružje, koje može ubijati bez ljudskog učešća i kontrole, uskoro moglo biti korišćeno u sukobima. Pozvali su na hitne pregovore o ograničavanju upotrebe ovakvog naoružanja. Upozorili su da smo opasno blizu moralne crvene linije i svijeta u kojem mašine biraju koju metu će eliminisati.

„Pregovori moraju početi odmah kako bi hitno bio usvojen pravno obavezujući instrument kojim bi se regulisali autonomni sistemi naoružanja, uz jasne zabrane i ograničenja“, naveli su iz UN-a i Crvenog krsta. Već je u planu sastanak u Ženevi na kome će se između ostalog razgovarati o mogućim novim pravilima, u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog uloge poluautonomnog oružja podržanog vještačkom inteligencijom. Radi se o formalnim pregovorima planiraim za novembar, kada je zakazana velika revizijska konferencija koja se održava jednom u pet godina. Prvi zajednički apel dvije organizacije izdale su 2023. godine. Tada su tražile od država da do 2026. pregovaraju o pravno obavezujućem instrumentu.

Smrtonosni autonomni sistemi naoružanja najčešće se definišu kao sistemi koji biraju mete i primjenjuju silu bez ljudskog učešća. Autonomno oružje već koriste neke vojske, poput protivraketnih sistema na ratnim brodovima, ali za sada nije poznato da je takvo oružje upotrijebljeno protiv ljudi. Mediji navode da je oružje unaprijeđeno AI-em korišćeno u sukobima u Ukrajini, Sudanu, Gazi, Iranu i zemljama Persijskog zaliva. Ipak, nijesmo uspjeli naći potvrde da su na ratištima korišćeni sistemi sa autonomnim funkcijama, odnosno nema nesporno potvrđenog slučaja da je potpuno autonomno oružje samostalno izabralo i oduzelo ljudski život bez ljudske intervencije.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava strahuju i da se ponašanje sistema kojima upravlja vještačka inteligencija ne može dovoljno pouzdano predvidjeti niti kontrolisati, što povećava opasnost od smrtonosnih grešaka. Tu je i problem što je takve počinioce teže pozvati na odgovornost u eventualnim budućim postupcima za ratne zločine, ukazale su ove organizacije. „Države moraju pokazati političku hrabrost i preći sa postepenih rasprava na odlučno djelovanje“, navodi se u zajedničkom saopštenju. „Neke odluke moraju zauvijek ostati u rukama ljudi, a nijedna nije važnija od odluke da li nekome oduzeti život“, rekla je na konferenciji za novinare u Ženevi, Karolin Melani Režimbal, načelnica službe u Kancelariji UN-a za pitanja razoružanja. Iako se države slažu da se međunarodno humanitarno pravo primjenjuje i na smrtonosne autonomne sisteme naoružanja, posebni i pravno obavezujući međunarodni standardi za takve sisteme praktično ne postoje.

Razgovori u Ženevi, za čiji je prelazak u formalne pregovore potreban konsenzus, odvijaju se u teškim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nedavnim povlačenjem pojedinih evropskih država iz sporazuma o zabrani protivpješadijskih mina.

Trenutno ne postoji poseban međunarodni sporazum koji uređuje autonomno oružje i oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji. Razgovori, započeti 2014. godine, donijeli su određeni napredak, ali je u međuvremenu tehnologija značajno napredovala, a svijet postao mnogo opasniji. Otuda i pojačana zabrinutost.

„Autonomni sistemi naoružanja nijesu dio neke daleke budućnosti: trka ka sve većoj autonomiji oružanih sistema već je uveliko u toku“, upozorili su Gutereš i Špoljarić. Tako su otkrili samo dio slike opasnog svijeta koji nas okružuje. Čelnici UN-a i Crvenog krsta pozvali su na „političku hrabrost“, poručujući: „Propust da se reaguje brzo i odlučno koštaće ljudskih života“.

D. LUČIĆ