Povežite se sa nama

BALKAN MONITOR

Prinudni gad

Objavljeno prije

na

Prinuda je u protekloj sedmici imala mnogo lica: radnička, vojna, diplomatska i, na kraju – betonska

 

 

ZIĐIN: Američka administracija je još jednom pokazala dirljivu zabrinutost za ljudska prava, podsjećajući nas da u modernom kapitalizmu robovski rad može proći svuda – osim ako ga, naravno, ne organizuje kineska konkurencija. Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra kompanije „Srbija Zijin Copper“, pozivajući se na sumnju da je roba proizvedena prinudnim radom. Riječ je o četvrtom takvom nalogu u fiskalnoj 2026. godini, zasnovanom na zakonu koji zabranjuje uvoz robe proizvedene prinudnim radom u SAD. Prema CBP-u, radnici su izloženi šest indikatora prinudnog rada Međunarodne organizacije rada, uključujući zadržavanje plata, zastrašivanje i ograničavanje kretanja. Izvršna pomoćnica komesara CBP-a Susan Thomas izjavila je da agencija time štiti i ljudska prava i ekonomsku sigurnost SAD-a. Nalog dolazi nakon slične mjere prema fabrici guma Linglong u Zrenjaninu iz decembra 2025, što ukazuje na obrazac pojačanog nadzora kineskih investicija u Srbiji.

SAFARI: Italijanski karabinjeri specijalne jedinice ROS pretresli su kuću 65-godišnjeg muškarca u provinciji Aleksandrija, jednog od četiri osumnjičena u istrazi o navodnim „vikend snajperistima“ tokom opsade Sarajeva. Zaplijenjena je tehnička opremа, uključujući prigušivač, te fotografije koje istražitelji smatraju značajnim dokaznim materijalom. Osumnjičeni je ranije saslušan, ali se pozvao na pravo da ne odgovara na pitanja. Istraga se dodatno oslanja na izjave njegove bivše supruge i bivše partnerke, koje su dale informacije o njegovim navodnim tvrdnjama o događajima u BiH devedesetih. Slučaj je dio šire istrage o tzv. „Sarajevo safariju“ – optužbama da su strani državljani plaćali za učešće u ubijanju civila s položaja oko grada. Postupak je pokrenut nakon prijave novinara Ezia Gavazzenija. Naravoučenije bi bilo – ako već planiraš nekažnjeno pucati na civile iz hobija, pobrini se da očuvaš dobre odnose sa bivšim ženama.

RAČAK: Specijalno tužilaštvo i kosovska policija uhapsili su u nedjelju pet osoba u istrazi o ratnim zločinima poznatim kao „Račak II“. Oni se sumnjiče da su bili dio specijalnih policijskih jedinica Srbije koje su učestvovale u operaciji od 15. januara 1999. u selu Račak. Specijalni tužilac Mir Morina naveo je da su u posljednjih šest mjeseci pribavljeni novi dokazi koji su omogućili identifikaciju osumnjičenih, te da istraga obuhvata i organizatore i nalogodavce, ne samo izvršioce. Zaplijenjeni su dokumenti, uniforme i policijska opreма; šesti osumnjičeni nije pronađen. Svi uhapšeni su bivši pripadnici MUP-a Srbije. Ministar unutrašnjih poslova Kosova Xhelal Sveçla poručio je da gonjenje ratnih zločina neće stati, dok je Srpska lista hapšenja ocijenila kao politički motivisan pritisak na srpski narod. Optužnica protiv 21 osobe podignuta je u odsustvu u decembru. Četvrt vijeka skrivanja uniformi i policijske opreme po tavanima konačno se isplatilo – doduše, više kosovskoj policiji kao dokazni materijal.

SPORAZUM: Divna priča o energetskom suverenitetu u kojoj Srbija ponosno preuzima kontrolu nad sopstvenom naftom – ali tek kada se Mađari i Rusi dogovore oko cijene, a Amerikanci daju pismeno odobrenje. Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je sa mađarskom MOL grupom ugovor koji definiše pravila budućeg upravljanja Naftnom industrijom Srbije (NIS), u slučaju da MOL preuzme većinski udio od ruskog Gazpromnjefta. Sporazumom je predviđeno da Srbija poveća svoje učešće u NIS-u za pet posto, te da rafinerija u Pančevu radi punim kapacitetom najmanje deset narednih godina. Đedović Handanović je istakla da će ugovor stupiti na snagu samo ako MOL i Gazpromnjeft postignu kupoprodajni dogovor i ako transakciju odobri američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC). Predsjednik MOL grupe Zsolt Hernádi izrazio je optimizam povodom dogovora. Transakcija, ipak, ostaje neizvjesna – MOL i Gazpromnjeft nastavljaju pregovore o prodaji udjela od 56,15 posto, dok NIS i dalje funkcioniše pod sankcijama zbog veze sa ruskim kapitalom.

BARTULICA: Zastupnik u Evropskom parlamentu iz Hrvatske Nikola Bartulica izjavio je u raspravi o proširenju EU na Zapadni Balkan da Srbija i Crna Gora ne mogu postati članice Unije dok se ne riješi pitanje ratne odštete žrtvama Domovinskog rata, priznavanja agresije iz devedesetih i konkretne saradnje u pronalaženju nestalih osoba, te da to mora biti prioritet hrvatske politike prema proširenju. Govoreći o Bosni i Hercegovini, pozvao je EU da toj zemlji posveti veću pažnju i pomoć u suočavanju s izazovima koji utiču na svakodnevni život građana. Istovremeno je kritikovao dijelove izvještaja o BiH koji se odnose na koncert Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, ocijenivši ga „domoljubom“ kojeg ne treba politizirati. Fascinantno je kako se u Briselu visoka evropska diplomatija, ratna odšteta i rješavanje decenijskih geopolitičkih kriza mogu tako elegantno svesti na pitanje prava na neometano zavijanje o Čavoglavama.

27: Više javno tužilaštvo u Beogradu donijelo je naredbu o proširenju istrage ubistva Aleksandra Nešovića, izvršenog prije mjesec dana u restoranu „27“, u predmetu koji se dovodi u vezu sa smijenjenim načelnikom beogradske policije Veselinom Milićem. Cinici bi rekli da je riječ o urbanističkom planu u kojem betoniranje buradi postaje zvanična metoda rješavanja kadrovskih nesuglasica. Osumnjičeni Saša V. i Mario S. terete se za teško ubistvo u saizvršilaštvu, a Danka V. za pomaganje, jer je osumnjičenima stavila na raspolaganje oružje. Prema rekonstrukciji tužilaštva, Nešović je nakon kraćeg sukoba ubijen pucnjem iz pištolja, a tijelo je kasnije prevezeno do Jarkovačkog jezera kod Inđije, stavljeno u bure zaliveno betonom i zakopano. Pronašli su ga pripadnici Žandarmerije 21. maja. U predmetu se vodi još osam osumnjičenih za prikrivanje dokaza i transport tijela. Tužilaštvo je djelimično odbacilo prijavu protiv Milića vezanu za pomaganje izvršiocu, ali ga sada sumnjiči da je kao načelnik propustio prijaviti krivično djelo za koje je znao.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

BALKAN MONITOR

Oj, Kosovo!

Objavljeno prije

na

Objavio:

Briselsko neznanje i domaće izmišljanje tradicije tako se nađu u istoj priči, tamo gdje tradicije nema

 

 

BESPRIZORNOST: Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Srbije pretvorila se u maratonsku raspravu koja do zaključenja ovoga teksta nije rezultirala izborom predsjednika parlamenta. Nakon izbora održanih 25. oktobra, većinu je preuzela poslanička grupa Studentske liste, koju predvodi Jovo Bakić, dok je Srpska napredna stranka prešla u opoziciju. Sjednicom je, kao najstariji poslanik, predsjedavao Stojan Radenović. Za predsjednika parlamenta predloženi su Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste, i spomenuti Radenović, koji se u poznoj životnoj dobi napokon dočepao svojih pet minuta slave. Oba dana zasjedanja obilježila su duga izlaganja šefa poslaničke grupe SNS-a Aleksandra Vučića, koji je prvog dana govorio duže od dva sata, a opširna obraćanja nastavio i drugog dana, uprkos tome što je vladajuća većina odustala od daljih govora kako bi ubrzala proceduru. I dok nema nikakve sumnje da će Čupić biti izabran, ne prestaje šokirati ponašanje vođe naprednjačkog kluba, koji se, vraćen na radikalska podešavanja, nastavlja razmetati bezobzirnošću i besprizornošću.

DIJAREJA: Jovo Bakić ocijenio je da su višesatni govori Aleksandra Vučića u Skupštini očekivan nastavak njegove dugogodišnje prakse, nazivajući ih naprosto „verbalnom dijarejom“. Vučić je u parlamentu nastavio stil kojim se godinama služi na televizijama, pa je otvorio i temu navodne namjere nove vlasti da ukine Informer. Bakić je u tom kontekstu rekao da bi Informer, zajedno s drugim medijima koji, prema njegovim riječima, podstiču najniže strasti i narušavaju javni govor, trebalo zabraniti. Dodao je da takav način komunikacije ide u prilog Vučićevoj politici. Novu vlast, kaže, očekuje velika odgovornost zbog urušenih institucija i medijske scene. Prioritet su državni mehanizmi protiv onih koji su prethodno zarobili državu i brzo prekidanje veza kriminala i državnog aparata, a preduslov za to je reforma MUP-a i Ministarstva pravde, uz stručne ljude na njihovom čelu.

MELODIJE: Na Forumu za proširenje u Briselu, u okviru programa „Melodije jedinstva: Harmonije sa evropskog raskršća“, Kosovo je predstavljeno instrumentalnom verzijom srpske nacionalističke popijevke „Oj Kosovo, Kosovo“. Burno su reagovali u Prištini i Albaniji, uključujući i albanskog premijera Edija Ramu, a od Marte Kos je i zvanično zatraženo objašnjenje kako je do propusta uopće došlo. Briselski organizatori, koji rado dijele lekcije o ovim prostorima, često demonstriraju koliko pojma nemaju. No, ni domaći komentatori nisu na čvrstijem terenu. Izvjesni Vladimir Radosavljević iz Srpske demokratije tvrdi da pjesma, poznata još i pod imenom „Sa Kosova zora sviće“, pripada srpskom drevnom kulturnom i duhovnom naslijeđu. Pjesmu je, međutim, 1989. napisao i komponovao Ljubomir Ljuba Manasijević, nakon obilježavanja šest stoljeća Kosovske bitke i Vidovdana, a objavljena je početkom 1990. na albumu „Vostani Serbije“. Dakle, novokomponovana numera s kraja osamdesetih. Slično je i s Miloradom Dodikom, koji je javno hvalio „Pukni zoro“, kao pjesmu sa Solunskog fronta, iako je u stvarnosti nju napisao Slovenac Robert Pešut Magnifico za potrebe savremenog filma.

TERORIZAM: Viši sud u Beogradu odredio je 17. novembra pritvor do 30 dana i naložio raspisivanje potjernice za Milanom Radoičićem, koji se 15. novembra nije pojavio u Policijskoj stanici Savski venac. Time je prekršio mjeru javljanja svakog prvog i petnaestog dana u mjesecu, uvedenu u oktobru 2023., zajedno s oduzimanjem pasoša i zabranom napuštanja zemlje. Sud je ocijenio da se bivši potpredsjednik Srpske liste krije, pa je raniju zabranu napuštanja boravišta zamijenio pritvorom. Nezvanično se pominje da je 12. novembra otišao u Moskvu, što nadležni nisu potvrdili. Radoičić je u Srbiji pod istragom zbog terorističkog incidenta u Banjskoj u septembru 2023., a za njim je preko UNMIK-a ranije raspisana i potjernica, na zahtjev kosovskih organa koji ga terete za organizovanje napada i terorizam.

TELEFON: Ministru pravde u tehničkom mandatu Nenadu Vujiću privremeno je oduzet mobilni telefon radi vještačenja, nakon što je u utorak priveden na informativni razgovor u SBPOK, navode list Danas i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal. Postupak je pokrenut po krivičnoj prijavi advokata Ivana Ninića, koja Vujića tereti da je predvodio grupu u kojoj su bili i direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Mile Jandrić, upravnici zatvora i pojedini zaposleni. Ta grupa je, stoji u prijavi, podmićivala zatvorenike da glasaju za SNS i organizovala call-centre u zatvorima. Iz TOK-a nisu potvrdili navode da je Jandrić u bijegu, nego su rekli da mu je policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu već uzela izjavu i službeni telefon. Ranije je uhapšen upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, zbog sumnje na davanje osuđenicima mita u vidu cigareta, da bi glasali za SNS. Pri pretresu zatvora nađena je i veća količina cigareta bez akciznih markica.

LANSERI: U međuvremenu, američki State Department odobrio je Albaniji kupovinu dva raketna artiljerijska sistema M142 HIMARS, s kompletnim paketom obuke, održavanja i municije, saopćio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Arben Kinđi. Prema njegovoj objavi na Facebooku, nabavka će biti finansirana kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja. U Tirani to predstavljaju kao iskorak u strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama i ispunjavanje obaveza koje zemlja ima kao članica NATO-a. Na Balkanu se, međutim, svaka nova nabavka naoružanja prati kroz prizmu ravnoteže snaga i sigurnosnih računica susjeda, pa će i ova biti pažljivo prebrojana.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Serijski pritisak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od smrtonosnog pritiska na bolnički krevet, preko ignorisanih prijava za nasilje, do iznenadnog buđenja tužilaštva tek kad padne vlast – pravda se i dalje pokreće samo kad više nema kud

 

PERIŠ: Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ prerasla je u političku i institucionalnu krizu nakon što su snimci nadzornih kamera otkrili brutalno postupanje medicinskih tehničara tokom primjene mjera prisile. Četvorica tehničara, osumnjičena za teško ubistvo, nalaze se u istražnom zatvoru. Prema snimcima koje su prenijeli hrvatski mediji, Periša su fizički sputavali i pritiskivali uz krevet, dok mu je jedan tehničar držao jastuk preko lica, a drugi koljenima pritiskao vrat. Intervencija je nastavljena i nakon što je prestao pružati otpor. Kada su shvatili da je izgubio svijest, pokušali su reanimaciju, ali bez uspjeha. Porodici je prvobitno saopćeno da je preminuo od zatajenja srca, a vidljive podljeve na vratu i krv oko usta objasnili su postupkom intubacije.

PROTOKOLI: Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je da bolnica nije pravovremeno prijavila smrt. Periš je preminuo 21. oktobra, a direktorica klinike Majda Grah obavijestila je Ministarstvo tek 7. novembra. Ministrica je postupanje prema pacijentu ocijenila okrutnim i neprimjerenim, a mjere sputavanja neusklađenim sa zakonskim protokolima. Nije isključila mogućnost zataškavanja, ali je naglasila da to tek treba utvrditi. Zagrebačka opozicija zatražila je smjenu direktorice, optužujući upravu i gradsku vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem za zakašnjelu reakciju i izostanak nadzora. Direktorica Grah je snimke pregledala tek 4. novembra, gotovo dvije sedmice nakon smrti pacijenta. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i zdravstvene organizacije zatražili su nezavisnu istragu i reformu psihijatrijske njege, uz upozorenje da se mjere prisile smiju primjenjivati samo izuzetno, uz stalni nadzor i poštovanje procedura. Ustanova je imala kamere, ali je trebalo gotovo dvije sedmice da neko pogleda šta su zabilježile. Predmetom tragične smrti Kristiana Josipa Periša će se baviti državno tužilaštvo, ali i dalje ne jenjava ogorčenost zbog potresnog sloma medicinske etike i temeljnog povjerenja u instituciju koja je osobi u najranjivijem trenutku umjesto nužne stručne skrbi i zaštite priuštila brutalno nasilje, i to usred Europske unije.

ZEKAJ: Ubistvo 49-godišnje Arlinde Zekaj iz Vitomirice kod Peći, počinjeno 25. oktobra, uprkos njenim višestrukim prijavama prijetnji i zahtjevima za zaštitu, ponovo je otvorilo pitanje odgovornosti kosovskih institucija za nasilje nad ženama. Za ubistvo je osumnjičen brat njenog supruga, koji je u vrijeme zločina bio u pritvoru zbog prijetnji. Zekaj je bila osma žena ubijena na Kosovu od početka godine. Nakon protesta u Prištini pokrenuti su postupci protiv 13 službenika koji su ranije postupali po prijavama porodičnog nasilja: glavne tužiteljice u Peći, tužiteljice koja je vodila predmet i 11 policajaca. Skupština Kosova odobrila je formiranje istražne komisije, a Mreža žena Kosova zatražila je izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se femicid definirao kao posebno krivično djelo, a kriminaliziralo i nasilje počinjeno putem tehnologije. Inicijativu je uputila predsjednici Skupštine Albuleni Haxhiu, a obaviještena je predsjednica Kosova Justina Shiroka Pula. Aktivistice traže i efikasniju zaštitu žrtava, ekonomsko osnaživanje žena te veća izdvajanja za socijalne radnike i specijalizirane službe. Institucije su imale prijave i upozorenja. Ono što nisu osigurale bila je zaštita.

SERIJA: Serija hapšenja visokih državnih i javnih funkcionera u Srbiji nastavljena je privođenjem bivšeg ministra privrede Radeta Baste 11. novembra. Osumnjičen je da je, kao direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, bez potrebnih saglasnosti i mimo procedura odobravao donacije i sponzorstva sportskim organizacijama, čime je preduzeće oštetio za više desetaka miliona dinara. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, uhapšeno je još sedam osoba, među njima i odgovorna lica sportskih udruženja preko kojih je, kako se sumnja, izvlačen novac. Nekoliko dana ranije uhapšen je upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i davanje mita u vezi s glasanjem. Prema navodima MUP-a, zatvorenicima su dijeljene zaplijenjene cigarete i kafa kako bi na parlamentarnim izborima 25. oktobra glasali za listu Srpske napredne stranke (SNS).

PRITISAK: Prema podacima MUP-a, koje je 10. novembra objavio RTS, u dvije sedmice nakon izbora uhapšeno je više od 90 osoba, među kojima su načelnici policijskih uprava, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vlasnik Alta banke i drugi nosioci javnih funkcija. Akcije su zahvatile policijski vrh, zatvorsku upravu, javna preduzeća, pokrajinske institucije i lokalne vlasti. Posebno su značajna ranija hapšenja visokih policijskih funkcionera Marka Krička i Boška Sekulovića te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Igora Žmirića, zbog sumnji na zlostavljanje i mučenje učesnika studentskih protesta. Istrage obuhvataju i navodne izborne pritiske i kupovinu glasova, uključujući funkcionere bezbjednosnih i pravosudnih institucija. Otuda pitanje da li je počelo stvarno procesuiranje zloupotreba koje su godinama prolazile bez epiloga ili se nakon izbornog poraza SNS-a mijenja odnos snaga unutar institucija. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić upozorava da hapšenja sama po sebi ne znače utvrđivanje krivice, ali i pita zašto institucije nisu ranije reagirale.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Čisti baksuz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u Srbiji razotkriva finansijska mreža povezana s političkim vrhom, promjena vlasti u Budimpešti i izborni poraz Trampovih republikanaca otkrivaju koliko su krhka Dodikova međunarodna savezništva

 

 

ALTA: Srbiju trese nezapamćeni finansijsko-politički potres nakon što je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), u saradnji sa specijalnim policijskim jedinicama UKP i SBPOK, uhapsilo rukovodstvo Alta banke zbog sumnje da je iz ove institucije izvučeno frapantnih 45,5 milijardi dinara (oko 382 miliona eura). Glavna meta policijske akcije je vlasnik Alta grupe i predsjednik Upravnog odbora banke, Davor Macura, biznismen čiji se nagli poslovni uspon godinama unazad javno povezivao s bliskošću s dosadašnjim režimom Srpske napredne stranke (SNS). Uz njega su uhapšeni i direktor Odjeljenja trezora, kao i saradnik za trezorsko poslovanje, koji se terete da su Macuri omogućavali neovlašteni ulazak i neometano pustošenje trezora pomoću službenih pristupnih kartica.

ČIŠĆENJE: Narodna banka Srbije (NBS) hitno je oduzela dozvolu za rad Alta banci i pokrenula stečajni postupak, navodeći drastično urušavanje likvidnosti. Prema dokumentima iz istrage u koje je uvid imao KRIK, čak 370 miliona eura fiktivno je prikazivano kao pazar menjačnica  Alta Pay, dok je novac zapravo završavao direktno u Macurinim rukama. Skandal dobija obrise masovnog čišćenja sistema. Pod lupom istražnih organa našla se i guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, koja je već stavljena na spisak svjedoka tužilaštva, dok se traži njena odgovornost zbog sumnji da je neproceduralno odobrila hitnu konverziju dinara u eure i pokušaj transfera 50 miliona eura u inostranstvo neposredno prije gašenja banke. Slučaj ima i ozbiljne regionalne implikacije, s obzirom na to da je Alta banka služila kao važan kreditor Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske, ali i kao jedna od rijetkih regionalnih adresa preko koje su ruski državljani slobodno prebacivali stotine miliona eura na Balkan nakon invazije na Ukrajinu.

BAKSUZ: Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je u Mar-a-Lagu ponovo zaigrao na sve ili ništa, ali najnoviji izborni šok iz SAD-a mogao bi njegovo višemilionsko lobiranje (plaćeno parama poreskih obveznika) pretvoriti u još jedan promašaj. Lider SNSD-a stigao je na Floridu kako bi na desničarskom derneku proslavio ukidanje sankcija, odlazak visokog predstavnika Schmidta i kapitalizirao „promijenjeni međunarodni kontekst“ za unutrašnje pritiske u BiH. Međutim, republikanci su na tek završenim američkim izborima pretrpjeli ubjedljiv poraz. Time je potvrđen bizaran Dodikov status kao političkog „baksuza“, čiji politički saveznici padaju kao muhe u novembru. Viktor Orban je nakon 16 godina izgubio vlast od Tisa pokreta, Aleksandar Vučić je u Srbiji poražen od Studentske liste, Benjamin Netanyahu je u Izraelu ostao bez parlamentarne većine, a evo se ni Trumpovi Republikanci ne osjećaju baš najbolje.

KLACKALICA: Odluka Vlade Mađarske da naprasno obustavi program subvencija vrijedan 100 miliona eura za poljoprivrednike u Republici Srpskoj zapravo je najbolji dokaz da je „strateško partnerstvo“ bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana i bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika zavisilo samo od njihovih osobnih veza. Od obećanih silnih miliona realizirano je tek 28, dok su stotine farmera ostale zatečene, prevarene i sa zarobljenim sopstvenim novcem, uviđajući da se iza paravana „bratske i ekonomske pomoći“ krio klasični merkantilistički projekat. Poljoprivrednici iz RS-a novac nisu dobijali na ruke, već su njime mogli kupovati isključivo mađarsku mehanizaciju, uz sopstveno učešće i plaćanje PDV-a. Budimpešta je tako, pod krinkom razvojne pomoći, zapravo subvencionisala sopstveni izvoz i domaću industriju, a Dodik je lokalnim seljacima prodavao priču o partnerstvu s Mađarskom. Kada se politička klackalica u Mađarskoj pomjerila, ceh su platili domaći poljoprivrednici koji su ušli u kredite i investicije vjerujući praznim obećanjima.

DIJALOG: Politički dijalog između Kosova i Srbije već više od tri godine nalazi se u potpunom zastoju, što je izazvalo oštre kritike Evropske komisije u najnovijim izvještajima o napretku. Posljednji sastanak na visokom nivou održan je u septembru 2023. godine, a proces je sveden na neuspješno upravljanje krizama. Dok Priština povratak pregovorima uslovljava izručenjem Milana Radoičića zbog napada u Banjskoj, Beograd čvrsto insistira na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom. Stručnjaci upozoravaju da Evropska unija gubi poluge uticaja zbog unutrašnjih neslaganja, prvenstvenstveno zato što pet država članica i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova, držeći njegov zahtjev za članstvo „u ladici“ od 2022. godine. Iako Brisel raspolaže finansijskim i političkim instrumentima, poput Plana rasta za Zapadni Balkan, analitičari smatraju da same finansijske stimulacije nisu dovoljne bez jasnih političkih integracijskih ustupaka. Nedavne dramatične političke promjene u regiji – stabilizacija Kurtijeve vlade na Kosovu i pad četrnaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića u Srbiji, unose novu dinamiku, ali ne garantiraju brz preokret. S obzirom na to da i nova vlast u Beogradu smatra Kosovo dijelom Srbije, nastavak dijaloga ostaje pod velikim znakom pitanja.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo