Povežite se sa nama

MONITORING

ADVOKATSKE TARIFE I MI: Neki to vole skupo

Objavljeno prije

8 godina

na

branko-radulovic

,,Super lopovima”, nazvao je potpredsjednik Skupštine Branko Radulović, protekle nedjelje advokate iz advokatske kancelarije Jovović, Mugoša, Vuković. On je u Skupštini predočio slučaj koji datira iz 2010, kada je Pokret za promjene pozvao građane da tuže Elektroprivredu zbog nelegalnog obračuna na računima za struju.

Sud je odlučio u korist Elektroprivrede koju je zastupala ova advokatska kancelarija, a sudski troškovi za koje Radulović tvrdi sa kamatama iznosi više od 140 hiljada eura pali su na teret PZP-a i građana.

U Skupštini je reagovala poslanica Pozitivne Azra Jasavić tražeći od Radulovića da se izvini advokatskoj profesiji. Izvinjenje advokatima od Radulovića je tražio i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović. Nijesu ga dobili.

Iz advokatske kancelarije Jovović, Mugoša, Vuković najavili su tužbu protiv Radulovića zbog uvrede i, kako tvrde, iznošenja netačnih podataka o visini sudskih troškova.

Radulović je u Skupštini objasnio da su svi tužbeni zahtjevi bili na iznose od pet do sedam eura. Dok advokatski troškovi, za samo tri ročišta u četiri tužbe koje su 273 građanina, uz besplatnu pravnu pomoć advokata PzP, podnijeli protiv EPCG, iznose nešto manje od 100.000 eura, a da su ukupni troškovi sa tarifom sudskog izvršitelja i kamatama, oko 145.000 eura.

Jasavić je u Skupštini poručila Raduloviću da podrži izmjene zakona koji će spriječiti ,,divljanje advokatskih tarifa”, napomenuvši da su advokati  samo postupali po postojećim zakonima.

Advokati sa kojima smo razgovarali tvrde da je, iako se radi o zakonitoj stvari, uobičajeno da se izbjegavaju ovakve masovne tužbe.U ovakvim slučajevima, prema Advokatskoj tarifi, advokat za prvu stranku obračunava važeću tarifu od 100 eura, a za svakog sljedećeg se ta tarifa uvećava za 50 odsto. To u slučajevima kao što je ovaj dovodi do enormnih troškova i velikih honorara advokatima.

Kako to u praksi funkcioniše ilustrativan je primjer iz aprila ove godine. Bivši radnici Radoja Dakića protestuju jer su ogorčeni zbog načina na koji je obračunata raspodjela 622.500 eura prihodovanih od prodaje hale kompaniji Čelebić. Naime, sav novac su dobili njihovi advokati, a njima nije ostao ni cent.

Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca Milan Vukčević

kazao je da su ukupna potraživanja svih advokata pet miliona eura, a da je ukupno dosuđeno potraživanje radnika sa kamatama nešto više od 50 miliona. On smatra da je advokati  trebalo da dobiju novac, kao i ostali, srazmjerno svom učešću u ukupnom potraživanju, odnosno oko 10 odsto od svake prodaje. Međutim, sud je odlučio da advokati imaju prioritet.

Pa tako advokatskoj kancelariji Veselina Raspopovića trebalo bi da bude isplaćeno 253,6 hiljada eura, kancelariji Prelević 155 hiljada eura, kancelariji Branislava Ćupića 85 hiljada, kancelariji Ljubomira Markovića 44 hiljade, advokatu Milanu Sekuloviću 31,2 hiljada, zavisno od broja bivših radnika koje zastupaju.

Sve su češći i slučajevi u državnim institucijama, prvenstveno zdravstvu i školstvu, gdje radnici tuže poslodavce zbog neisplaćenih obaveza – plata, regresa, zimnice, toplog obroka… Čelnici institucija obično do kraja izbjegavaju da ispune obaveze, milije im je da radnici čekaju par godina da preko suda naplate svoja potraživanja. Uz velike sudske troškove i advokatske honorare.

,,Tu je strašni haos. Država na kraju plaća i jare i pare. Starešine organa ne mare, pa neće da se dogovore sa radnicima, nekad se ide pa se namjerno to prolongira iako se na kraju mora platiti”, ističe jedan od advokata s kojim smo razgovarali.

Čuven je slučaj iz 2012. kada je zbog neisplaćenih zarada proces protiv Višeg suda i države pokrenuo predsjednik Višeg suda u Podgorici Mušika Dujović. Presudom Osnovnog suda u Podgorici on  i njegove kolege sudije Radomir Ivanović i Miroslav Bašović dobili 60.000 eura na ime zaostalih zarada.

,,Nakon istupa u Skupštini dobio sam desetine poruka podrške. Smatraju da konačno treba da se raskrinkaju prljave rabote i u advokatskoj profesiji. Ljudi navode svoje slučajeve kako su opljačkani”, kaže za Monitor Branko Radulović.

On objašnjava da advokati ne mogu da imaju enormne profite dok je većina građana na ivici. ,,Ne mogu da žive van ovog ekonomskog okvira i da ubiraju tolike profire. Problem je i sa advokatima koji su se uhvatili u kolo sa korumpiranim sudijama i korumpiranim tužiocima i oni brane razbojnike i narko dilere za enormne cifre. To je ta mreža korupcije”.

Radulović kao problem vidi i to što je postojeće odredbe o tarifama advokata odredila Advokatska komora. ,,Ostavljeno je njima pa su oni napravili enormne tarife, sat advokata košta više od dežurstva najboljeg ljekara u Crnoj Gori”.

Advokatska tarifa koja je važila od 2005, promijenjena je 20. marta ove godine. Novom Advokatskom tarifom povećani su minimalni novčani iznosi za advokatske usluge. Umjesto dosadašnjih 75 eura, za svaki izlazak pred sud advokatu će sljedovati 100 eura. Pravni ljekovi poput žalbe i tužbe napaćuju se zavisno od visine zaprijećene kazne, odnosno visine spora, počev od 100 eura pa nadalje.

Kod sporova koji su vrijedni preko milion eura, zastupanje na ročištima može da košta do 2.700 eura, a sastavljanje pravnih ljekova i odgovor na njih čak do 5.400 eura.

Do sada su ovakve poslove radili uglavnom braća, sestre ili advokati bliski vlasti. Među njima je najpoznatija kancelarija Kolarević, premijerove sestre Ane, koja je posredovala u privatizaciji Jugopetrola, Telekoma, nikšićke Željezare, zastupala milionera Pitera Manka u privatizaciji tivatskog Arsenala, singapurski Aman rizorts, rusku kompaniju Sonuba… Spisak je dugačak.

Radulović je najavio da će do septembra pripremiti četiri izmjene zakona koje se tiču advokatskih tarifa, koji će izmijeniti i odredbu da Advkatska komora ima samostalnost da utvrđuje tarfie.

,,Ustavom je definisano da je advokatura samostalna i nezavisna djelatnost. Jedino izmjenom Ustava može da se mijenja to pravo. Tarife se donose uz saglasnost Ministarstva pravde, a oni nijesu imali zamjerki na dosadašnje tarife”, kaže za Monitor Zdravko Begović, predsjednik Advokatske komore.

U Crnoj Gori trenutno radi 820 advokata i 450 advokatskih pripravnika. Begović kaže da je za šest godina, od kada je on predsjednik Komore, u ovo strukovno udruženje primjeno 420 advokata. ,,Upisano je više nego što ih je do tada bilo. Advokatura je postala utočište prvenstveno za mlade ljude koji ne mogu drugdje da nađu posao. To je ogroman priliv, a mislim i da smo mi uradili dobru stvar što smo tim mladim ljudima omogućili da sa diplomama ne budu na ulici”.

Većina advokata sa kojima smo razgovarali slažu se da samo mali dio advokata, posebno velike kancelarije, imaju značajne profite, ostali, većina, preživljavaju.

,,Od 10 slučajeva, u prosjeku osam se naplati. U 80 odsto slučajeva ne može da se primijeni advokatska tarfija. Narod nema novca, pa se ne naplaćuje. Ja sam advokat krivičar, i više mi se isplati da branim po službenoj dužnosti jer je tada garantovano da će država platiti polovinu troškova, a od klijenta često ne mogu naplatiti ni četvrtinu”, kaže Begović.

Nije pravo da se o ovoj zahtjevnoj profesiji slika u javnosti uglavnom stvara prema malobrojnim advokatima koji su se dobro ,,snašli” i koji ubiraju enormne profite. Međutim, treba naći pravu mjeru i odgovor na Radulovićevo pitanje: ,,Kako mogu troškovi suđenja da budu 700 eura, ako je tužbeni zahtjev bio pet eura?”. Sve je po zakonu, ali što je mnogo mnogo je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo