Povežite se sa nama

MONITORING

KRALJIČINA PLAŽA I MAMULA IZMEĐU DPS I SDP INTERESA: Vlast najveća investicija

Objavljeno prije

na

branimir-gvozdenovic

Nije gotovo. To što je Skupština Crne Gore odbila predloženi aneks ugovora sa grčkom kompanijom Adriatic Properties i švajcarskim Orascom nije uticalo na namjere odgovornih iz Vlade.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović obećava – ili prijeti – kako će Skupština, prije ili kasnije izglasati ono što nije uradila prošle nedjelje. ,,Naša su očekivanja da ćemo brzo donijeti ta rješenja”, kaže Gvozdenović Anteni M uz najavu da će parlamentu biti ponuđena ista rješenja.

Gvozdenović objašnjava kako su resorno Ministarstvo i Vlada uradili sve kako bi projekti Kraljičina plaža i Mamula bili realizovani, pa ,,ne snose nikakvu odgovornost za to što nijesu prošli u Skupštini”!?

Ostavka? Ta riječ ne postoji u rječniku Branimira Gvozdenovića i njegovih saradnika iz vlasti. Oni su bezgrešni.

,,Siguran sam da je direktni krivac SDP i predsjednik parlamenta”, cijeni ministar koji je, svojevremeno, jednako žestoko branio prodaju Kombinata aluminijuma. A direktna šteta koju je država imala iz poslovnog aranžmana Mila Đukanovića i Olega Deripaske nekoliko je puta veća od svih benefita koje nam je donio aranžman sa Rusima. I mjeri se stotinama miliona eura.

Vlada u Skupštini nije dobila većinu za već potpisan Ugovor sa Oraskomom o zakupu ostrva Lastavica (39 hiljada kvadratnih metara) sa tvrđavom Mamula (bivši austrougarski zatvor, danas kulturno-istorijski spomenik) i pripadajućim dijelom mora. Ideja je bila da se prostor izda na period od 49 godina uz mjesečni zakup od 4.000 eura. Do skoro su se lokali u podgoričkoj ulici Slobode izdavali po višestruko većoj cijeni.

,,Ovim ugovorom zagarantovana je otvorenost lokacije i potpuna zaštita kulturno-istorijskog prostora”, ubjeđivao je ministar Gvozdenović insistirajući da zakupac nema pravo da otuđi bilo koji dio ostrva ili tvrđave. Njegovi oponenti pobijali su svako od navedenih obećanja. Uz tvrdnje da je ponuđeni, a već potpisani, Ugovor – nezakonit.

,,Postoje odredbe ugovora koje su suprotne najvažnijim zakonima kojima se uređuje ova oblast”, ustvrdila je Draginja Vuksanović, poslanica SDP-a i predavač na Pravnom fakultetu UCG, nabrajajući kako su prekršeni Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o morskom dobru, Zakon o državnoj imovini i Zakon o državnom premjeru i katastru. ,,Takođe ovim projektom nisu na adekvatan način zaštićeni državni interesi, a samim tim i oni ekonomski interesi”.

O Lastavici i Mamuli su, u konačnom, odlučile dvije stvari. Ministar Gvozdenović nije uspio prikriti ono što u ponuđenom Ugovoru piše – da zakupac ima pravo da postojeće i novoizgrađene nekretnine stavi pod hipoteku, kako bi obezbijedio potreban novac (zašto se onda on naziva investitor, druga je priča). Šta će biti ako Oraskom ne vrati kredit, pitali su opozicija i SDP (nedavni prebjezi iz ove partije nijesu pitali ništa, samo su glasali isto kao i njihove kolege iz DPS-a). A šta ako taj zajmodavac, nekim slučajem, bude Prva banka? Upućeni znaju da je to čest slučaj na Crnogorskom primorju.

Ništa manji problem nije bio ni dio Ugovora koji zakupcu propisuje da lokalnom stanovništvu može ograničiti pristup na određenim djelovima Lastavice i Mamule. Bez detelja o tome šta, kako i koliko to ograničenje može biti.

Jasno je da se ove odredbe u Ugovoru o zakupu nijesu našle slučajno. Tim prije će biti interesantna buduća reakcija DPS-a i njihovih, potencijalnih saradnika u narednom pokušaju usvajanja ovog dokumenta.

Vlast je odlučila da u Crnoj Gori turizam razvija po modelu zatvorenih atraktivnih lokacija, odnosno, nemiješanja gostiju i lokalnog stanovništva. Taj model ponude imamo u dijelu egzotičnih i siromašnih turističkih destinacija. A šta o tome misle Evropljani vidjeli smo nedavno, kada su stanovnici Kana protestvovali zbog zatvaranja dijela javne plaže, na zahtijev ekskluzivnog gosta i njegove svite.

Slični razlozi spriječili su usvajanje, takođe već ranije potpisanog, aneksa ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža. Zapravo, tu smo imali dva aneksa. Jedan, kojim je zakup Svetog Stefana produžen sa 30 na 42 godine uz smanjenje ugovorene rente, dobio je potrebnu podršku (41 glas) zahvaljujući glasovima dijela Krivokapićevog SDP-a. Taj prijedlog su podržali Boro Banović, Rifat Rastoder i Izet Bralić. Tako predsjednik SDP Ranko Krivokapić sjutra može da kaže kako on nikada nije glasao za ovaj ugovor. Kao što voli da kaže da nije glasao ni za privatizaciju Telekoma i KAP-a. A DPS završava planirano. Što im ne bi pošlo za rukom da je SDP, u punom sastavu, bio protiv.

Naknadno, stiglo je objašnjenje da je pola preostalog kluba SDP-a ruku podiglo kako bi preduprijedili novu arbitražu i moguće štete zbog toga što lokalna i državna vlast nijesu izvršile preuzete obaveze. Zašto onda za usvojeni aneks nijesu svi glasali? Pomenuta arbitraža je zanimljiv ali moguće i netačan alibi.

Vratimo li se u vrijeme zaključenja ovog ugovora – kraj 2005. i početak 2006. godine – pronaći ćemo i izjave kojima nam je tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić otkrivao detalje ugovora sa Amanom, pošto kompletan ugovor nikad nije dospio u javnost. Tada nam je rečeno kako će Sveti Stefan i Miločer biti otvoreni najkasnije 2008, renovirani ali u dotadašnjim gabaritima. Ništa od ovog. Grad hotel je počeo sa radom tek prije četiri godine iako do danas njegovo renoviranje nije do kraja završeno. Zakupci su na divlje, u parku, podigli dvije zgrade (navodni vešeraj) kojima je SO Budva dala status privremenih objekata. Sada se radi na njihovom prevođenju u hotelske apartmane, ili stanove.

Iz pregovora se izašlo sa godišnjim zakupom koji neće biti manji od 1,9 miliona eura, ali će ubuduće rasti. Zakupac će, obećavao je Nenezić, vlasnicima plaćati deset odsto ostvarenog prihoda ili minimalni ugovoreni zakup. A on je u međuvremenu smanjen za skoro 50 odsto. Kraljičina plaža će biti renovirana iz temelja ali u istim ili sličnim gabaritima, tvrdio je bivši ministar čudeći se najavama gradnje novih vila i apartmana u Miločerskom parku, o čemu je Monitor pisao još 2007. godine. ,,Ko bi bio lud da gradi u stoljetnoj park šumi”, čudio se, kao, ministar. Neka sad ode na sjednicu Vlade pa postavi isto pitanje. Ili su u pravu oni što tvrde da je još prije desetak godina napravljen projekat prema kome će se ponuda najljepšeg dijela crnogorske obale obogatiti sa stotinjak ekskluzivnih vikendica i nekoliko zgrada za stanovanje i izdavanje?

U međuvremenu je Zeku Amana kao zakupca, zamijenio grčki brodovlasnik Viktor Restis. Nakon njegovog hapšenja u domovini, zbog optužbi za pranje novca, u igru kao novi zakupac ulazi Restisov saradnik Viktor Statis. Sve se obavlja preko of-šor kompanija, tako da se o stvarnim akterima ovog posla može samo nagađati. A način na koji država pomaže zakupca na račun vlastitih interesa stvara prostor za brojne spekulacije.

Krajnje je neobično da direktni konkurenti navijau za Statisa i statise. Tako Dragan Ivančević, direktor hotela Kvin of Montenegro, kaže nakon prošlonedjeljnog odbijanja parlamenta da usvoji aneks Kraljičina plaža: ,,Bojim se da se ovo može nazvati veleizdaja nacionalnih interesa Crne Gore”. Žarko Radulović, suvlasnik Splendida je još direktniji. Biznismen nekada blizak SDP-u, je poslanike optužio da su uzeli novac kako bi Crna Gora ostala bez investicija koje bi donijele nova radna mjesta. To govori čovjek koji je još ljetos prijetio da će zatvoriti goste u hotelske sobe (ili nešta jednako besmisleno) ukoliko Vlada ne prolongira primjene zakona o prioritetnom zapošljavanju domaće radne snage. ,,Bićemo prinuđeni da idemo na drastičnije mjere pokazivanja nezadovoljstva… Da svi osjete po svom džepu, da smo mi u teškoj situaciji”, prijetio je Radulović. Vlada mu je, podrazumijeva se, izašla u susret.

Sada se priča neka druga priča. Ali su interesi i dalje isti – vlast i novac.

Evolucija interesa

Među najglasnijim kritičarima prošlonedjeljne odluke parlamenta našao se bivši političar, potom biznismen i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Propuštena je prilika da Crna Gora dobije još jedan renomirani hotelski kompleks, citiraju Drecuna Dnevne novine. A on kaže: ,,Opravdanje da je riječ o reprezentativnom dijelu obale ne pije vodu. I Monte Karlo je unikatno i reprezentativno mjesto. Jasno je da smo ovakvom odlukom izgubili mnogo, država neće ubirati porez, a neće biti ni dodatnog zapošljavanja uslužnih radnika”. Prije desetak godina Drecun je pričao drugu priču. U martu 2006. Dan pod naslovom Drecun: ,,Sveti Stefan” daju džabe objavljuje kritiku tada tek najavljenog sporazuma Vlade i Aman risortsa. Drecun je tada cijenio da nije ponuđeno dovoljno novca za zakup Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže, savjetujući Vladi da ne trči pri donošenju te odluke. ,,Ozbiljnih investitora za Sveti Strefan je bilo i na početku tranzicionog perioda, pa ga nijesmo dali”, citira Dan Drecuna, prenoseći njegove sumnje u kredibilitet Vladinog partnera. Evoluciju u Drecunovim stavovima možda bi mogla da objasni informacija iz DN, iz teksta citiranog na početku ovog antrfilea. Tamo piše kako će početkom septembra Predrag Drecun preuzeti funkciju izvršnog direktora Maestrala, nakon što je poznati hotel u Pržnom nedavno kupio Viktor Statis, zvanično većinski vlasnik firme-zakupca hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža. Ali i Dnevnih novina. Predrag Drecun je jedno vrijeme u ime braće Đukanović vodio i njihovu Prvu banku. Teško da je to jedina veza između Đukanovića i Statisa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo