MONITORING
KRALJIČINA PLAŽA I MAMULA IZMEĐU DPS I SDP INTERESA: Vlast najveća investicija
Nije gotovo. To što je Skupština Crne Gore odbila predloženi aneks ugovora sa grčkom kompanijom Adriatic Properties i švajcarskim Orascom nije uticalo na namjere odgovornih iz Vlade.
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović obećava – ili prijeti – kako će Skupština, prije ili kasnije izglasati ono što nije uradila prošle nedjelje. ,,Naša su očekivanja da ćemo brzo donijeti ta rješenja”, kaže Gvozdenović Anteni M uz najavu da će parlamentu biti ponuđena ista rješenja.
Gvozdenović objašnjava kako su resorno Ministarstvo i Vlada uradili sve kako bi projekti Kraljičina plaža i Mamula bili realizovani, pa ,,ne snose nikakvu odgovornost za to što nijesu prošli u Skupštini”!?
Ostavka? Ta riječ ne postoji u rječniku Branimira Gvozdenovića i njegovih saradnika iz vlasti. Oni su bezgrešni.
,,Siguran sam da je direktni krivac SDP i predsjednik parlamenta”, cijeni ministar koji je, svojevremeno, jednako žestoko branio prodaju Kombinata aluminijuma. A direktna šteta koju je država imala iz poslovnog aranžmana Mila Đukanovića i Olega Deripaske nekoliko je puta veća od svih benefita koje nam je donio aranžman sa Rusima. I mjeri se stotinama miliona eura.
Vlada u Skupštini nije dobila većinu za već potpisan Ugovor sa Oraskomom o zakupu ostrva Lastavica (39 hiljada kvadratnih metara) sa tvrđavom Mamula (bivši austrougarski zatvor, danas kulturno-istorijski spomenik) i pripadajućim dijelom mora. Ideja je bila da se prostor izda na period od 49 godina uz mjesečni zakup od 4.000 eura. Do skoro su se lokali u podgoričkoj ulici Slobode izdavali po višestruko većoj cijeni.
,,Ovim ugovorom zagarantovana je otvorenost lokacije i potpuna zaštita kulturno-istorijskog prostora”, ubjeđivao je ministar Gvozdenović insistirajući da zakupac nema pravo da otuđi bilo koji dio ostrva ili tvrđave. Njegovi oponenti pobijali su svako od navedenih obećanja. Uz tvrdnje da je ponuđeni, a već potpisani, Ugovor – nezakonit.
,,Postoje odredbe ugovora koje su suprotne najvažnijim zakonima kojima se uređuje ova oblast”, ustvrdila je Draginja Vuksanović, poslanica SDP-a i predavač na Pravnom fakultetu UCG, nabrajajući kako su prekršeni Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o morskom dobru, Zakon o državnoj imovini i Zakon o državnom premjeru i katastru. ,,Takođe ovim projektom nisu na adekvatan način zaštićeni državni interesi, a samim tim i oni ekonomski interesi”.
O Lastavici i Mamuli su, u konačnom, odlučile dvije stvari. Ministar Gvozdenović nije uspio prikriti ono što u ponuđenom Ugovoru piše – da zakupac ima pravo da postojeće i novoizgrađene nekretnine stavi pod hipoteku, kako bi obezbijedio potreban novac (zašto se onda on naziva investitor, druga je priča). Šta će biti ako Oraskom ne vrati kredit, pitali su opozicija i SDP (nedavni prebjezi iz ove partije nijesu pitali ništa, samo su glasali isto kao i njihove kolege iz DPS-a). A šta ako taj zajmodavac, nekim slučajem, bude Prva banka? Upućeni znaju da je to čest slučaj na Crnogorskom primorju.
Ništa manji problem nije bio ni dio Ugovora koji zakupcu propisuje da lokalnom stanovništvu može ograničiti pristup na određenim djelovima Lastavice i Mamule. Bez detelja o tome šta, kako i koliko to ograničenje može biti.
Jasno je da se ove odredbe u Ugovoru o zakupu nijesu našle slučajno. Tim prije će biti interesantna buduća reakcija DPS-a i njihovih, potencijalnih saradnika u narednom pokušaju usvajanja ovog dokumenta.
Vlast je odlučila da u Crnoj Gori turizam razvija po modelu zatvorenih atraktivnih lokacija, odnosno, nemiješanja gostiju i lokalnog stanovništva. Taj model ponude imamo u dijelu egzotičnih i siromašnih turističkih destinacija. A šta o tome misle Evropljani vidjeli smo nedavno, kada su stanovnici Kana protestvovali zbog zatvaranja dijela javne plaže, na zahtijev ekskluzivnog gosta i njegove svite.
Slični razlozi spriječili su usvajanje, takođe već ranije potpisanog, aneksa ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža. Zapravo, tu smo imali dva aneksa. Jedan, kojim je zakup Svetog Stefana produžen sa 30 na 42 godine uz smanjenje ugovorene rente, dobio je potrebnu podršku (41 glas) zahvaljujući glasovima dijela Krivokapićevog SDP-a. Taj prijedlog su podržali Boro Banović, Rifat Rastoder i Izet Bralić. Tako predsjednik SDP Ranko Krivokapić sjutra može da kaže kako on nikada nije glasao za ovaj ugovor. Kao što voli da kaže da nije glasao ni za privatizaciju Telekoma i KAP-a. A DPS završava planirano. Što im ne bi pošlo za rukom da je SDP, u punom sastavu, bio protiv.
Naknadno, stiglo je objašnjenje da je pola preostalog kluba SDP-a ruku podiglo kako bi preduprijedili novu arbitražu i moguće štete zbog toga što lokalna i državna vlast nijesu izvršile preuzete obaveze. Zašto onda za usvojeni aneks nijesu svi glasali? Pomenuta arbitraža je zanimljiv ali moguće i netačan alibi.
Vratimo li se u vrijeme zaključenja ovog ugovora – kraj 2005. i početak 2006. godine – pronaći ćemo i izjave kojima nam je tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić otkrivao detalje ugovora sa Amanom, pošto kompletan ugovor nikad nije dospio u javnost. Tada nam je rečeno kako će Sveti Stefan i Miločer biti otvoreni najkasnije 2008, renovirani ali u dotadašnjim gabaritima. Ništa od ovog. Grad hotel je počeo sa radom tek prije četiri godine iako do danas njegovo renoviranje nije do kraja završeno. Zakupci su na divlje, u parku, podigli dvije zgrade (navodni vešeraj) kojima je SO Budva dala status privremenih objekata. Sada se radi na njihovom prevođenju u hotelske apartmane, ili stanove.
Iz pregovora se izašlo sa godišnjim zakupom koji neće biti manji od 1,9 miliona eura, ali će ubuduće rasti. Zakupac će, obećavao je Nenezić, vlasnicima plaćati deset odsto ostvarenog prihoda ili minimalni ugovoreni zakup. A on je u međuvremenu smanjen za skoro 50 odsto. Kraljičina plaža će biti renovirana iz temelja ali u istim ili sličnim gabaritima, tvrdio je bivši ministar čudeći se najavama gradnje novih vila i apartmana u Miločerskom parku, o čemu je Monitor pisao još 2007. godine. ,,Ko bi bio lud da gradi u stoljetnoj park šumi”, čudio se, kao, ministar. Neka sad ode na sjednicu Vlade pa postavi isto pitanje. Ili su u pravu oni što tvrde da je još prije desetak godina napravljen projekat prema kome će se ponuda najljepšeg dijela crnogorske obale obogatiti sa stotinjak ekskluzivnih vikendica i nekoliko zgrada za stanovanje i izdavanje?
U međuvremenu je Zeku Amana kao zakupca, zamijenio grčki brodovlasnik Viktor Restis. Nakon njegovog hapšenja u domovini, zbog optužbi za pranje novca, u igru kao novi zakupac ulazi Restisov saradnik Viktor Statis. Sve se obavlja preko of-šor kompanija, tako da se o stvarnim akterima ovog posla može samo nagađati. A način na koji država pomaže zakupca na račun vlastitih interesa stvara prostor za brojne spekulacije.
Krajnje je neobično da direktni konkurenti navijau za Statisa i statise. Tako Dragan Ivančević, direktor hotela Kvin of Montenegro, kaže nakon prošlonedjeljnog odbijanja parlamenta da usvoji aneks Kraljičina plaža: ,,Bojim se da se ovo može nazvati veleizdaja nacionalnih interesa Crne Gore”. Žarko Radulović, suvlasnik Splendida je još direktniji. Biznismen nekada blizak SDP-u, je poslanike optužio da su uzeli novac kako bi Crna Gora ostala bez investicija koje bi donijele nova radna mjesta. To govori čovjek koji je još ljetos prijetio da će zatvoriti goste u hotelske sobe (ili nešta jednako besmisleno) ukoliko Vlada ne prolongira primjene zakona o prioritetnom zapošljavanju domaće radne snage. ,,Bićemo prinuđeni da idemo na drastičnije mjere pokazivanja nezadovoljstva… Da svi osjete po svom džepu, da smo mi u teškoj situaciji”, prijetio je Radulović. Vlada mu je, podrazumijeva se, izašla u susret.
Sada se priča neka druga priča. Ali su interesi i dalje isti – vlast i novac.
Evolucija interesa
Među najglasnijim kritičarima prošlonedjeljne odluke parlamenta našao se bivši političar, potom biznismen i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Propuštena je prilika da Crna Gora dobije još jedan renomirani hotelski kompleks, citiraju Drecuna Dnevne novine. A on kaže: ,,Opravdanje da je riječ o reprezentativnom dijelu obale ne pije vodu. I Monte Karlo je unikatno i reprezentativno mjesto. Jasno je da smo ovakvom odlukom izgubili mnogo, država neće ubirati porez, a neće biti ni dodatnog zapošljavanja uslužnih radnika”. Prije desetak godina Drecun je pričao drugu priču. U martu 2006. Dan pod naslovom Drecun: ,,Sveti Stefan” daju džabe objavljuje kritiku tada tek najavljenog sporazuma Vlade i Aman risortsa. Drecun je tada cijenio da nije ponuđeno dovoljno novca za zakup Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže, savjetujući Vladi da ne trči pri donošenju te odluke. ,,Ozbiljnih investitora za Sveti Strefan je bilo i na početku tranzicionog perioda, pa ga nijesmo dali”, citira Dan Drecuna, prenoseći njegove sumnje u kredibilitet Vladinog partnera. Evoluciju u Drecunovim stavovima možda bi mogla da objasni informacija iz DN, iz teksta citiranog na početku ovog antrfilea. Tamo piše kako će početkom septembra Predrag Drecun preuzeti funkciju izvršnog direktora Maestrala, nakon što je poznati hotel u Pržnom nedavno kupio Viktor Statis, zvanično većinski vlasnik firme-zakupca hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža. Ali i Dnevnih novina. Predrag Drecun je jedno vrijeme u ime braće Đukanović vodio i njihovu Prvu banku. Teško da je to jedina veza između Đukanovića i Statisa.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom