Povežite se sa nama

MONITORING

SELEKTIVNI ABORTUSI: Sedmi u svijetu po većem broju dječaka

Objavljeno prije

na

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori, među djecom starom do 14 godina ima 52 odsto dječaka i 48 odsto djevojčica. U brojkama: muške djece ima 61.766, ženske 56.985; dječaka je više za 4.781. Analiza polne strukture stanovništva prema starosti pokazuje dominaciju muške populacije sve do starosti od 20 godina. Riječ je o podacima zasnovanim na popisu 2011.

U narednim godinama nije zabilježena bitno drugačija slika – 2012. djevojčica je bilo 47,9 odsto, 2013. – 48,1. Tokom prošle godine u Crnoj Gori je rođeno 365 dječaka više nego djevojčica. Na prvi pogled može i da ne izgleda mnogo, ali ako se zna da je 2014. broj novorođenčadi bio 7.529 razlika postaje znatno uočljivija.

Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA – United Nations Population Fund) ove godine je objavio publikaciju Prevencija rodno pristrasnog izbora pola u istočnoj Evropi i Srednjoj Aziji prema kojoj je Crna Gora na sedmom mjestu po ,,višku” broja dječaka u odnosu na djevojčice. Na prvom mjestu je Kina sa 117,6 dječaka na sto djevojčica, slijede Azerbejdžan, Jermenija, Vijetnam, Gruzija, Albanija, pa Crna Gora sa 110,2 dječaka rođenih na sto djevojčica u periodu od 2008. do 2012. Iza nas su Indija, Makedonija, Kosovo i Južna Koreja. Kao ,,biološki normalan” odnos polova pri rođenju uzima se 102 do 106 muškaraca na sto žena.

Odnos polova pri rođenju u međunarodnim publikacijama označava se kao SRB (sex ratio at birth) i bilježi broj muških u odnosu na broj ženskih novorođenčadi. Ukoliko taj broj prelazi 105,1 smatra se da prelazi standardni biološki nivo. UNFPA bilježi da su velika odstupanja prema raspoloživim statistikama prvi put zabilježena 1980-ih u azijskim zemljama. ,,Do porasta muškog nataliteta u jugoistočnoj Evropi došlo je oko 1990. godne”, bilježe UN.

Prije dvije godine u Crnoj Gori se nekoliko mjeseci govorilo o biranju pola djeteta prije rođenja. U decembru 2013. potvrđeno je da je Savjet Evrope tražio od Crne Gore podatke o abortusima. Podatak da se u Crnoj Gori rađa 100 devojčica na 110 dečaka, pojedine međunarodne organizacije naveo je na sumnju da je riječ o zloupotrebi savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola i selektivnim abortusima. Pričalo se, pa prestalo.

Ostalo je umiveno ime ,,selektivni abortusi”. Na običnom jeziku to znači da žena koja ostane trudna ode na ispitivanje kojim savremena medicina rano otkriva pol djeteta i, ako se pokaže da je dijete žensko, ide na abortus.

Ginekolozi, sagovornici Monitora, objašnjavaju da se u perinatalnoj dijagnostici za otkrivanje eventualnih anomalija ploda koristi nekoliko metoda: biopsija horiona,odnosno tkiva posteljice; amniocenteza, postupak u kojem se analizira plodova voda i kordocenteza u kojoj se za analizu koristi uzorak krvi ploda. Prenatalno određivanje pola, prije 12 nedelje trudnoće, do kada je zakonski moguć abortus, dozvoljeno je samo ako se sumnja da sa plodom medicinski nešto nije u redu.

,,Najčešće zloupotrebljavana metoda je biopsija horiona jer se može raditi već u osmoj nedjelji tudnoće. Civilizovane zemlje to rade zbog dijagnostike genetskih grešaka, a mi najčešće zbog otkrivanja pola djeteta”, objašnjava ginekološkinja, jedna od Monitorovih sagovornica. Po njenom mišljenju trebalo bi zakonski urediti da se biopsija horiona može raditi tek u 11 ili 12 nedjelji trudnoće. ,,Ako je trudnoća starija, koliko toliko se mijenja odnos prema budućem djetetu, teže se odlučiti za prekid trudnoće”.

Iako su ginekolozi sa kojima smo razgovarali saglasni da je riječ o veoma korisnoj medicinskoj proceduri, ona se u Crnoj Gori ne može obaviti u sistemu javnog zdravstva. Pacijenti kojima ljekari preporuče ovu proceduru odlaze kod privatnika. U klinici Ars medica biopsija horiona košta 400, u Codri 380 eura. Fond za dravstvo, provjerili smo, ne refundira novac.

Na pitanje ko može da obavi proceduru uzimanja tkiva posteljice, naš sagovornik ginekolog kaže – svaki iskusni ginekolog perinatolog. Iako u Crnoj Gori postoji nekoliko ljekara te uske specijalizacije, niko ne radi biopsiju horiona. To, praktično znači da oni kojima je rana dijagnostika zaista potrebna, a nemaju 400 eura da je plate, ne mogu ni da je urade u državnim bolnicama, dok je onima kojima služi za biranje pola djeteta, ako imaju para, dostupna. Prosto – zdravlje i pol djeteta, u ovakvim slučajevima reguliše – tržište.

Rana biopsija horiona nosi određene rizike. Zbog poremećaja u prokrvljenosti posteljice, koji nastaje zbog oštećenja tkiva tokom intervencije, postoji mogućnost rađanja djece bez djelova ekstremiteta, objašnjavaju stručnjaci. Monitor zna za dječaka iz jednog od crnogorskih gradova koji nema ruku ispod ramena. Ima tri starije sestre.

Kako bi izbjegli ovakve slučajeve ljekari koji rade biopsiju horiona savjetuju pacijentkinjama da u drugom tromjesečju trudnoće, od 20 do 25 nedjelje, urade ,,ekspertski ultrazvuk”, samo zato da bi vidjeli da li je prilikom prethodne intervencije nešto pošlo po zlu.

,,Svega ima. Nedavno je na našem odjeljenju ležala pacijentkinja čija beba, druga djevojčica u familiji, nije bila dobrog zdravlja. Tokom dva mjeseca, svekrva ni jednom nije došla da je obiđe. Muž se tek povremeno interesovao za zdravlje djeteta”, objašnjava naša sagovornica, ginekološkinja. Prijetnje razvodom ženama koje rode drugu ili treću djevojčicu, sasvim su uobičajena stvar. ,,Rano utvrđivanje pola djeteta ženama je često način da sačuvaju brak. Primorane su na to. Nikoga nije briga je li dijete zdravo, još manje se misli o zdravlju majke”, kaže naša sagovornica.

Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević za Monitor kaže da je kod njih bilo dvadesetak žena koje su iz porodilišta sa djevojčicom došle u sklonište jer nijesu smjele da odu kući. ,,Bez imalo stida muževi su u stanju da kažu ‘Da je rodila muško, sve bi imala, ovako neka kurva gaji kurvu'”, priča Ljiljana Raičević.

Medicina napreduje, po internetu se već reklamiraju klinike u okruženju na kojima se pol djeteta može utvrditi na osnovu uzorka krvi majke. Košta oko hiljadu eura.

Na pitanje – da li su razmatrali problem ,,selektivnih abortusa” u Ministarstvu za ljudska prava, koje ima odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, Monitoru su kazali da je problem u nadležnosti Ministarstva zdravlja. (Odgovor PR službe tog ministarstva na naše pitanje objavljujemo u boksu.)

Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta i članica skupštinskog Odbora za ravnopravnost, objašnjava za Monitor da je na jednoj od tematskih sjednica Odbora, kad je bio prisutan tadašnji ministar rada Predrag Bošković, pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović postavio to pitanje i predočio – jezive podatke.

,,Selektivni abortusi samo potvrđuju da smo mi još uvijek zarobljena, tradicionalna, a mogu slobodno reći i primitivna sredina. Uništiti plod zato što je ženskog pola je monstruozan zločin, tako da priča o ravnopravnosti žena i ‘silovanje’ jezika rodno sezitivnim izrazima postaju besmisleni i smiješni”, kaže Branka Bošnjak. Ona smatra da bi trebalo kažnjavati prije svega ljekare, koji pristaju, vjerovatno za ,,debele” pare na ovo, a onda i roditelje.

Žene izložene intenzivnom pritisku članova porodice i zamrznutih društvenih normi da rode mušku djecu, često postaju žrtve nasilja, posebno psihičkog, ocjenjuje UNFPA. Žene koje nose djevojčice često su prisiljene na ponovne uzastopne pobačaje sa ozbiljnim poljedicama za njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Demografska neravnoteža stvara potencijal za povećanje trgovine ljudima i nasilja nad ženama.

Kao mjere kojima bi se moglo uticati na smanjenje polne neravnoteže UN, preporučuju detaljna istraživanja o uzrocima ove pojave i njenim posljedicama, kao i rad sa zdravstvenim radnicima na razvoju novih smjernica o etičnom korištenju relevantnih tehnologija. Neke od mogućih mjera su i kampanje za podizanje svijesti o jednakosti polova, ali i razmatranje uvođenja programa finansijske pomoć, bilo putem direktnih subvencija ili drugih podsticaja poput smanjenja poreza, dodatnih socijalnih naknada porodicama sa djevojčicama ili stipendija za obrazovanje djevojčica.

Ne znaju oni nas i naše roditelje koji imaju ,,tri đevojke i jedno dijete”, spremne da njihovu stipendiju daju nasljedniku. One neka se udaju, trag im se utro.

Mjere Ministarstva zdravlja

„Monitoring odnosa među polovima u posljednje dvije dekade ukazuje na poremećaj ravnoteže među polovima na rođenju, u smislu predominacije muškog pola i to u odnosu 109 muških na 100 ženskih novorođenčadi”, navodi PR služba mnistarstva zdravstva. ,,U cilju suzbijanja ove pojave u posljednih nekoliko godina Crna Gora je donijela značajan set zakona u oblasti zdravstva, (Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće, Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, apostrofira Zakon o zaštiti genetičkih podataka), koji, između ostalog, definišu i jasan odnos države prema odabiru pola prije začeća i rođenja. Pored dobrog zakonskog okvira, koji sa više aspekata štiti osnovna ljudska prava i zabranjuje prenatalnu selekciju pola, u okviru javnog zdravstvenog sistema organizovana je centralizovana služba za medicinsku genetiku, a genetska istraživanja obavljaju se i u nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova. U cilju smanjenja i eliminacije zloupotrebe genetskih ispitivanja u svrhu selekcije pola prije rođenja i žrtvovanja zdravog potomstva, sprovodi se kontinuirani monitoring i jačanje mehanizama kontrole primjene zakonske regulative u svim segmentima zdravstva u Crnoj Gori, a i kroz podizanje senzitivnosti opšte javnosti o ozbiljnosti i posljedicama neravnoteže među polovima na rođenju.”

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo