Povežite se sa nama

MONITORING

REGIONALNA POLITIKA: Rastjerivanje sjevera

Objavljeno prije

na

Kad sve zazeleni i stignu djeca sa raznih strana svijeta, na sjeveru se stvori privid da taj dio Crne Gore može da oživi. Tada se vidi kako bi moglo biti da nije višedecenijskog zanemarivanja, praznih riječi i pljačkaške politike. S prvim danima septembra opet će se ogoliti sirotinja, sivilo i sporo ali temeljno napredovanje pustoši.

Naravno da je i na sjever stigao eloksir i sve što uz njega ide. Ko god prođe ulicom iz koje je prije koju deceniju otišao, golim okom vidi ko se od komšija upisao u vladajuću partiju, ko je počeo da trguje drogom, ko od pijačnog prodavca postao investitor. Ponekad, na nekom od brda pored grada noću blješte veleposjedi „ozbiljnih igrača” čije se ime ne izgovara ni ispod glasa. Ništa od tih slika ne škodi opštoj atmosferi propadanja, naprotiv.

Sjeverni region, koji čini 52,8 odsto teritorije Crne Gore, naseljava 28 odsto njenog stanovništva. Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore Sjevernom regionu pripadaju opštine: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak. Osim Pljevalja i Plužina u svakoj od tih opština prosječna plata je za 50 do 80 eura manja od prosječne u državi, koja iznosi 481 euro. Statističari još ne bilježe podatke o novoformiranim opštinama Petnjica i Gusinje, ali prilike u tim mjestima sigurno nijesu drugačije.

Prema zvaničnim podacima, budžetski prihodi jedinica lokalne samouprave, sopstveni i zakonom ustupljeni, per capita u 2013. bili su najveći u opštini Budva i iznosili su 1.545,3 eura, a najmanji u opštini Šavnik 11,41 eura. To je preko 135 puta manje. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2013. godini je bila najniža u opštini Budva 8,74 odsto, a najviša u opštini Andrijevica 32,5 procenata. Prosječna stopa nezaposlenosti na sjeveru je u 2013. godini iznosila 21,9 odsto, dok je u primorskom regionu bila 11,7 procenata, odnosno 1,87 puta manja.

Plate veće od prosječnih u Plužinama i Pljevljima, u iznosima od iznose 556, odnosno 513 eura, rezultat su toga što se u tim opštinama proizvodi struja. O tome koliko je, upkos tome, dobar život u tim mjestima najbolje svjedoče podaci o prirodnom priraštaju. U Plužinama je tokom 2014. umrlo 35 ljudi više nego što je bilo novorođene djece. Podaci o natalitetu i mortalitetu u Pljevljima takvi su da je ovaj grad na vrhu liste onih koji najbrže izumiru. U tom gradiu se 2014. rodilo 225 beba, umrlo je 420 ljudi. Zvuči strašno, ali strašna je i stvarnost: razlika je 195 u korist umrlih.

Negativan prirodni priraštaj zabilježen je prošle godine, pored Pljevalja i Plužina, u Andrijevici gdje je broj rođenih 57, umrlih 62, Kolašinu 84 prema 108, Mojkovcu 76 prema 113. U Petnjici se lani rodilo 12 beba, umrle su 33 osobe, u Šavniku je bilo 21 novorođenče i 39 umrlih.

Podaci za prva tri mjeseca ove godine još su crnji. U Pljevljima je za 98 broj umrlih veći od broja rođenih, opštinama sa negativnim prirodnim priraštajem pridružilo se i Bijelo Polje sa 107 rođenih i 139 umrlih ljudi.

Prema Monstatovim podacima za tri prva mjeseca ove godine, u čak 17 od 23 opštine u Crnoj Gori broj doseljenih je manji od broja odseljenih osoba. Podgorica, Budva, Bar, Tivat, Danilovgrad i, nekim čudom, Gusinje su opštine u koje se više ljudi doselilo nego odselilo.

Monstat bilježi samo ,,unutrašnje migracije”, to jest broj ljudi koji se u Crnoj Gori preselio iz jednog mjesta u drugo. O onima koji su tokom ovog proljeća otišli u inostranstvo nema statističkih podataka.

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović kazao je u maju, da se od početka godine oko 500 osoba sa sjevera Crne Gore iselilo iz zemlje. Pozvao se na podatke lokalnih uprava.

Iseljavanjem sa sjevera, odgovarajući na pitanje poslanika, gnjavio se i predjednik Vlade Milo Đukanović. Iako, kako je rekao, sjever Crne Gore karakteriše veći broj odseljenih nego doseljenih, posljednjih godina može se ipak govoriti o trendu smanjenja negativnog migracionog salda tog regiona. Đe je Đukanović uočio podatke o smanjenju negativnog migracionog salda na sjeveru – on zna.

Čak i Vlada, na čijem je čelu, u zvaničnim dokumentima bilježi da opštine u sjevernom dijelu Crne Gore, u periodu između dva posljednja popisa, 2003. i 2011. karakteriše smanjenje broja stanovnika, tako da je opština Šavnik imala najveću negativnu stopu rasta stanovništva od – 29 odsto, dok je opština Budva imala najveću pozitivnu stopu rasta stanovništva od 24,1 odsto u periodu između dva popisa.

Ono što ne bilježe naše službe koje su za to plaćene, bilježe druge.

Prema izvještaju Evropske inicijative za stabilnost (European Stability Initiative), objavljenom u aprilu, tokom 2014. godine azil u EU je tražilo 1.845 stanovnika Crne Gore. Dvostruko više nego 2013. kad ih je bilo 945.

Naravno da Vlada priča kako ,,realizuje mjere ekonomske i razvojne politike u svih 13 opština sjevernog regiona i već godinama nastoji pronaći adekvatna rješenja za smanjenje regionalnih razlika”. Imamo i Strategiju regionalnog razvoja. Važi od 2014. do 2020. obnarodovana je prije godinu, zasad nije zabilježeno da proizvodi neku fajdu.

Kao snage za razvoj sjevera Strategija bilježi: on raspolaže najvećim dijelom ukupnog hidropotencijala u Crnoj Gori, cjelokupnim rezervama uglja, oko 67 odsto obradivih površina, 71 odsto drvne mase, blizu 70 procenata stočnog fonda, skoro cjelokupnim rezervama olova i cinka, kao i resursima za razvoj zimskog i eko- turizma i proizvodnji eko hrane i hrane sa zaštićenim geografskim porijeklom. I? I ništa.

Izazovi sa kojima se Sjeverni region suočava, prema vladinom dokumentu, odnose se na ,,izraženu depopulaciju i deagrarizaciju ruralnog područja, uz izuzetno visoku stopu nezaposlenosti”. Pored nepovoljnih klimatskih uslova primijetili su i probleme sa smještanjem čvrstog otpada i otpadnim vodama, ali i probleme u snabdijevenosti vodom. Vlada je pala s Marsa, ne vlada evo četvrt vijeka.

Kako god, upisali su prioritete i smislili mjere. Prije godinu su propisali kako će oko ,,upravljanja čvrstim otpadom” primijeniti direktivu EU 6.2 i izgraditi regionalne centre za obradu otpada i sanirati neuređena odlagališta. Pa će prečišćavati otpadne vode, pa čuvati kvalitet vazduha.

Kroz Pljevlja protiče najzagađenija rijeka u Crnoj Gori, u tom gradu dobro znaju kako napreduju vladini napori na očuvanju životne sredine. Prošle zime su iz tog grada stizale vijesti da je zagađenost vazduha 12 puta veća od dozvoljene.

,,Kad padne magla, prst pred okom se ne vidi, i ne samo da smrdi nego osjećate kako vam vazduh jedva prolazi kroz pluća. To važi za one što nemaju zdravstvenih problema i tako je gotovo tokom čitave zime. Pola opštine ima problema sa disajnim organima”, objašnjava za Monitor stanovnica Pljevalja. Ona je magistar, traži posao i zna da ga neće naći. ,,Osim ako nekog ne potplatim, za šta nemam para ili postanem ‘baš’ politički aktivna”.

O da, planirala je Vlada i da unapređuje šume kroz održivo gazdovanje i razvija drvnu industriju. Predvidjeli su, pored ostalog,

uređivanje i uzgoj privatnih šuma i investicje u mala preduzeća šumarstva i drvne industrije u ruralnim područjima. Nestvarno.

Vlada koja je komplet pljevaljske šume dala premijerovom kumu i koja u svakom od gradova na sjeveru ima omiljenog ili nekoliko omiljenih koncesionara, koji pustoše šume i radnike tretiraju malo bolje od robova, priča o investicijama u mala preduzeća u šumarstvu i drvnoj industriji.

Jedan od vladinih prioriteta je, dakako, i unapređenje i razvoj putne infrastrukture. Broj jedan je, normalno, izgradnja puta Bar-Boljare, a tu su i ,,redovno i investiciono održavanje puteva”, ,,rekonstrukcija magistralnih i regionalnih puteva “, i ,,unapređenje lokalne putne infrastrukture”.

Sredinom ljeta Gospodnjeg 2015. to izgleda ovako. S puta kroz kanjon Platije vide se Kinezi koji grade kućice u kojima će živjeti dok rade autoput. Između Mojkovca i Bijelog polja srušilo se brdo tokom stručne rekonstrukcije u izvedbi vladine omiljene firme Bemax. Rekonstruišući lokalni put kako bi se, u skladu sa vladinim planom, iskoristili potencijali Bjelasice, potrovali su pola Berana tako što su probili vodovodne cijevi. Put ka planini ni do pola nije gotov, stalno zaborave nekog đavola, kao što su cijevi za vodu ili za struju ili nešto.

Sve i ako se autoput i napravi na vrijeme i zemlja ne bankrotira zbog uslova pod kojima se za njega zadužila, ostaje čuveno pitanje – šta ću ja u Mateševu? Ogromni su izgledi da će običnom građaninu sjevera putarina biti preskupa, da će i dalje padajući, njihov standard biti takav da će se ka centru države kretati samo u krajnjoj nuždi. Ili zauvjek.

Posebna priča je konstatno nadograđivanje postojećeg animoziteta prema ljudima sa sjevera. Prema jednima zato što su Srbi, prema drugima zato što su Bošnjaci. I onda, veće od zida, pred svakim stanovnikom sjevera stoji pitanje šta će u državi koja mu ekonomski ništa ne pruža, do čijeg središta fizički teško dolazi i koja ga, kad god kojem političkom ljigavcu zatreba, koristi za politička raskusurivanja. Ništa, stvarno.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo