Povežite se sa nama

MONITORING

ŠPIJUNSKA AFERA MORSKO DOBRO: Tarifa političkog pritiska

Objavljeno prije

na

rajko-barovic

Direktor JP Morsko dobro Rajko Barović, prihvatio je predlog Specijalnog tužilaštva u Podgorici da uplati u humanitarne svrhe iznos od 7.000 eura u zamjenu za odustajanje od krivičnog gonjena zbog nezakonitog izdavanja plaža u zakup.

Krivičnu prijavu protiv Barovića podnijeli su policijski inspektori Centra bezbijednosti iz Podgorice, zbog zloupotrebe funkcije direktora javnog preduzeća, odnosno vršenja uticaja na tendersku komisiju Morskog dobra, koja je odlučivala o zakupu.

,,Specijalno državno tužilaštvo je u sporazumu sa osumnjičenim primijenilo institut odloženog krivičnog gonjenja, tj. donijelo rješenje kojim se nalaže osumnjičenom da u korist humanitarnih organizacija u roku od tri dana uplati novčani iznos i to – Javnoj ustanovi Dječiji dom Mladost Bijela iznos od 3.000, Javnoj ustanovi Resursni centar za djecu i mlade Podgorica Podgorica iznos od 3.000 i Javnoj ustanovi Dom starih Grabovac Risan iznos od 1.000 eura, u roku od tri dana”, navodi se u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva.

Ova odluka naišla je na burnu reakciju javnosti i pojedinih nevladinih organizacija, zahvaljujući prije svega istaknutoj javnoj funkciji koju Barović pokriva. On je dugogodišnji direktor Vladinog preduzeća koje samostalno upravlja atraktivnim područjem crnogorske obale u dužini od 300 km, koje na moru i kopnu zahvata prostor od 18,50 procenata teritorije Crne Gore, koja predstavlja najatraktivniji i ekonomski najznačajniji resurs u državi.

Iako je glavna djelatnost javnog preduzeća upravljanje morskim dobrom, zaštita i unapređenje korišćenja obalnog pojasa, Morsko dobro se u javnosti prepoznaje kao firma koja gazduje obalom izdajući kilometre pješčanog žala pod zakup. Djelovi plaža sa privremenim objektima na njima, sa izgledima na laku i brzu zaradu tokom turističke sezone, predmet su želja mnogih biznismena, ali i izvor konflikata koji se ponavljaju iz godine u godinu. Česti su bili sukobi zainteresovanih zakupaca oko boljih lokacija, bilo je fizičkih obračuna, pa čak i vatrenih okršaja među rivalima na javnim tenderima, na kojima su cijene zakupa dostizale vrtoglave, nerealne cifre. Kupališta i privremeni objekti duž obale izdaju se uz cjenjkanje kao na pijaci, onome ko da više. Zato vlada uvjerenje da zakup plaža nekima služi za pranje sumnjivo stečenog kapitala. Mnogi povlašćeni crnogorski biznismeni, uticajni političari i njihovi sinovi dobili su svoje parče mora, atraktivne lokacije na obali. Na osvojenim posjedima zakupci uspostavljaju svoja pravila korišćenja i cijenovnike plažnih usluga i mobilijara, razne ograde i zabrane. Zato crnogorske plaže više nisu mjesta odmora i zadovoljstva, već priličnog nezadovoljstva.

Zbog navedenih situacija i sumnji u nezakonito sprovođenje procedure javnih tendera u Morskom dobru, direktor Barović bio je pod mjerama tajnog nadzora tokom 2013. godine. Prisluškivani su njegovi službeni i privatni telefoni po nalogu Specijalnog tužilaštva. Policijski inspektori odnosili su u više navrata poslovnu dokumentaciju iz sjedišta preduzeća u Budvi, u kome navode da im je arhiva ostala gotovo prazna. Na osnovu informacija iz transkripta prisluškivanih razgovora podnijeta je krivična prijava protiv Barovića koji se sumnjiči da je izvršio protivzakonit uticaj na Dragana Markovića, pomoćnika direktora i predsjednika tenderske komisije, oko zakupa dijela plaže sa ugostiteljskim objektom u Čanju. Nakon ovoga je odlukom komisije odabrana ponuda drugorangiranog ponuđača Radoja Šćepanovića , dok ponuda Slavke Lačević iz Bara nije ni razmatrana, jer se protiv nje, navodno, u to vrijeme vodio neki sudski postupak.

Tako je malo parče pješčanog žala u Čanju, pored niza incidenata u zoni morskog dobra, brojnih uzurpacija obale, betoniranja plaža i mora, raspisivanja tendera za povlaštene, planiranja i izgradnje građevinskih kompleksa u zabranjenoj zoni bez adekvatnih reagovanja, direktora Barovića koštalo krivične prijave i troška od par hiljada eura. Aktiviranje ove afere u nedostatku „jačih” dokaza protiv Barovića ukazuje na specifičan vid političkog pritiska od strane DPS-a na kadar SDP-a koji je lojalan Ranku Krivokapiću.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić potvrdio je u izjavi za Dnevne novine „da je bilo negodovanja sa određenih adresa zbog nagodbe sa Barovićem” i pojasnio da se „odloženo krivično gonjenje iz čl. 272 Zakonika o krivičnom postupku može primijeniti za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina i to u slučajevima kada tužilac smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivični postupak, ako osumnjičeni prihvati da ispuni obaveze koje mu tužilac odredi”.

U izjavi za Monitor, direktor Barović navodi da je krivična prijava protiv njega odbačena. „Sadržaj prijave je takav da isključuje cjelishodnost vođenja postupka, pa je samim tim jasno da moja službena odgovornost ne podrazumijeva bilo kakvo krivično procesuiranje… Dao sam pristanak na dogovor o plaćanju da bih izbjegao vođenje dugotrajnog sudskog postupka. Kao građanin i savjestan direktor državnog preduzeća koji nikada nije procesurian i koji se ne može pomiriti sa krivičnim gonjenjem, prihvatio sam, da na svoju štetu prekinemo započeti postupak”. Slučaj ne ulazi u kaznenu evidenciju, odnosno nema otvaranja policijskog dosijea za direktora Morskog dobra.

Početkom avgusta Rajku Baroviću ističe direktorski mandat. Riješio je da nakon dva mandata okonča angažman u ovoj profitablilnoj firmi, koja od rentiranja obale prihoduje milione eura, u kojoj zaposleni, većinom članovi SDP-a, imaju visoke i redovne plate, te da u avgustu pospremi svoj pisaći sto. Nije poznato ko je viđen za nasljednika u fotelji prvog čovjeka Morskog dobra.

Pokušali smo dobiti informaciju da li će novi rukovodilac biti ponovo kadar SDP-a ili će doći do izmjena koalicionog dogovora zbog novih odnosa na relaciji SDP-DPS. Postavili smo pitanje u tom smislu lideru SDP-a, Ranku Krivokapiću, sms porukom, jer se na telefonski poziv nije javljao. Odgovor nije stigao.

Slučaj Barović poprima obrise špijunske afere visokg ranga, čije detalje objavljuje Informer. Plasiraju se djelovi navodnih Barovićevih razgovora sa Krivokapićem u kojima njih dvojica licitiraju koliko novca mogu dobiti za neku lokaciju. Zanimljivo je kako je Informer došao do transkripta prisluškivanih razgovora direktora Morskog dobra dok je ministar policije Raško Konjević, član SDP-a. Podaci su mogli stići iz policijskih službi na koje ministar nema uticaja, ili iz tužilaštva. Procijenjeno je, po svemu sudeći, da je red da se otvori neka korupcionaška afera u Budvi u kojoj su umiješani funkcioneri iz redova SDP-a, kako bi se prekinuo monopol zloupotreba istaknutih članova DPS-a.

Barović tvrdi da su navodi Informera netačni. ,,U pitanju je špijuniranje predsjednika parlamenta i zloupotreba službenih podataka koji nose oznaku tajnosti. Kada sam ja od tužilaštva zatražio transkripte tih razgovora na uvid, nisu mi dali”. On smatra da mu je ovakvim tendencioznim pisanjem lična bezbjednost ozbiljno ugrožena, zbog čega je od Specijalnog tužioca zatražio zaštitu za sebe i porodicu.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo