Povežite se sa nama

MONITORING

ŠPIJUNSKA AFERA MORSKO DOBRO: Tarifa političkog pritiska

Objavljeno prije

na

Direktor JP Morsko dobro Rajko Barović, prihvatio je predlog Specijalnog tužilaštva u Podgorici da uplati u humanitarne svrhe iznos od 7.000 eura u zamjenu za odustajanje od krivičnog gonjena zbog nezakonitog izdavanja plaža u zakup.

Krivičnu prijavu protiv Barovića podnijeli su policijski inspektori Centra bezbijednosti iz Podgorice, zbog zloupotrebe funkcije direktora javnog preduzeća, odnosno vršenja uticaja na tendersku komisiju Morskog dobra, koja je odlučivala o zakupu.

,,Specijalno državno tužilaštvo je u sporazumu sa osumnjičenim primijenilo institut odloženog krivičnog gonjenja, tj. donijelo rješenje kojim se nalaže osumnjičenom da u korist humanitarnih organizacija u roku od tri dana uplati novčani iznos i to – Javnoj ustanovi Dječiji dom Mladost Bijela iznos od 3.000, Javnoj ustanovi Resursni centar za djecu i mlade Podgorica Podgorica iznos od 3.000 i Javnoj ustanovi Dom starih Grabovac Risan iznos od 1.000 eura, u roku od tri dana”, navodi se u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva.

Ova odluka naišla je na burnu reakciju javnosti i pojedinih nevladinih organizacija, zahvaljujući prije svega istaknutoj javnoj funkciji koju Barović pokriva. On je dugogodišnji direktor Vladinog preduzeća koje samostalno upravlja atraktivnim područjem crnogorske obale u dužini od 300 km, koje na moru i kopnu zahvata prostor od 18,50 procenata teritorije Crne Gore, koja predstavlja najatraktivniji i ekonomski najznačajniji resurs u državi.

Iako je glavna djelatnost javnog preduzeća upravljanje morskim dobrom, zaštita i unapređenje korišćenja obalnog pojasa, Morsko dobro se u javnosti prepoznaje kao firma koja gazduje obalom izdajući kilometre pješčanog žala pod zakup. Djelovi plaža sa privremenim objektima na njima, sa izgledima na laku i brzu zaradu tokom turističke sezone, predmet su želja mnogih biznismena, ali i izvor konflikata koji se ponavljaju iz godine u godinu. Česti su bili sukobi zainteresovanih zakupaca oko boljih lokacija, bilo je fizičkih obračuna, pa čak i vatrenih okršaja među rivalima na javnim tenderima, na kojima su cijene zakupa dostizale vrtoglave, nerealne cifre. Kupališta i privremeni objekti duž obale izdaju se uz cjenjkanje kao na pijaci, onome ko da više. Zato vlada uvjerenje da zakup plaža nekima služi za pranje sumnjivo stečenog kapitala. Mnogi povlašćeni crnogorski biznismeni, uticajni političari i njihovi sinovi dobili su svoje parče mora, atraktivne lokacije na obali. Na osvojenim posjedima zakupci uspostavljaju svoja pravila korišćenja i cijenovnike plažnih usluga i mobilijara, razne ograde i zabrane. Zato crnogorske plaže više nisu mjesta odmora i zadovoljstva, već priličnog nezadovoljstva.

Zbog navedenih situacija i sumnji u nezakonito sprovođenje procedure javnih tendera u Morskom dobru, direktor Barović bio je pod mjerama tajnog nadzora tokom 2013. godine. Prisluškivani su njegovi službeni i privatni telefoni po nalogu Specijalnog tužilaštva. Policijski inspektori odnosili su u više navrata poslovnu dokumentaciju iz sjedišta preduzeća u Budvi, u kome navode da im je arhiva ostala gotovo prazna. Na osnovu informacija iz transkripta prisluškivanih razgovora podnijeta je krivična prijava protiv Barovića koji se sumnjiči da je izvršio protivzakonit uticaj na Dragana Markovića, pomoćnika direktora i predsjednika tenderske komisije, oko zakupa dijela plaže sa ugostiteljskim objektom u Čanju. Nakon ovoga je odlukom komisije odabrana ponuda drugorangiranog ponuđača Radoja Šćepanovića , dok ponuda Slavke Lačević iz Bara nije ni razmatrana, jer se protiv nje, navodno, u to vrijeme vodio neki sudski postupak.

Tako je malo parče pješčanog žala u Čanju, pored niza incidenata u zoni morskog dobra, brojnih uzurpacija obale, betoniranja plaža i mora, raspisivanja tendera za povlaštene, planiranja i izgradnje građevinskih kompleksa u zabranjenoj zoni bez adekvatnih reagovanja, direktora Barovića koštalo krivične prijave i troška od par hiljada eura. Aktiviranje ove afere u nedostatku „jačih” dokaza protiv Barovića ukazuje na specifičan vid političkog pritiska od strane DPS-a na kadar SDP-a koji je lojalan Ranku Krivokapiću.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić potvrdio je u izjavi za Dnevne novine „da je bilo negodovanja sa određenih adresa zbog nagodbe sa Barovićem” i pojasnio da se „odloženo krivično gonjenje iz čl. 272 Zakonika o krivičnom postupku može primijeniti za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina i to u slučajevima kada tužilac smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivični postupak, ako osumnjičeni prihvati da ispuni obaveze koje mu tužilac odredi”.

U izjavi za Monitor, direktor Barović navodi da je krivična prijava protiv njega odbačena. „Sadržaj prijave je takav da isključuje cjelishodnost vođenja postupka, pa je samim tim jasno da moja službena odgovornost ne podrazumijeva bilo kakvo krivično procesuiranje… Dao sam pristanak na dogovor o plaćanju da bih izbjegao vođenje dugotrajnog sudskog postupka. Kao građanin i savjestan direktor državnog preduzeća koji nikada nije procesurian i koji se ne može pomiriti sa krivičnim gonjenjem, prihvatio sam, da na svoju štetu prekinemo započeti postupak”. Slučaj ne ulazi u kaznenu evidenciju, odnosno nema otvaranja policijskog dosijea za direktora Morskog dobra.

Početkom avgusta Rajku Baroviću ističe direktorski mandat. Riješio je da nakon dva mandata okonča angažman u ovoj profitablilnoj firmi, koja od rentiranja obale prihoduje milione eura, u kojoj zaposleni, većinom članovi SDP-a, imaju visoke i redovne plate, te da u avgustu pospremi svoj pisaći sto. Nije poznato ko je viđen za nasljednika u fotelji prvog čovjeka Morskog dobra.

Pokušali smo dobiti informaciju da li će novi rukovodilac biti ponovo kadar SDP-a ili će doći do izmjena koalicionog dogovora zbog novih odnosa na relaciji SDP-DPS. Postavili smo pitanje u tom smislu lideru SDP-a, Ranku Krivokapiću, sms porukom, jer se na telefonski poziv nije javljao. Odgovor nije stigao.

Slučaj Barović poprima obrise špijunske afere visokg ranga, čije detalje objavljuje Informer. Plasiraju se djelovi navodnih Barovićevih razgovora sa Krivokapićem u kojima njih dvojica licitiraju koliko novca mogu dobiti za neku lokaciju. Zanimljivo je kako je Informer došao do transkripta prisluškivanih razgovora direktora Morskog dobra dok je ministar policije Raško Konjević, član SDP-a. Podaci su mogli stići iz policijskih službi na koje ministar nema uticaja, ili iz tužilaštva. Procijenjeno je, po svemu sudeći, da je red da se otvori neka korupcionaška afera u Budvi u kojoj su umiješani funkcioneri iz redova SDP-a, kako bi se prekinuo monopol zloupotreba istaknutih članova DPS-a.

Barović tvrdi da su navodi Informera netačni. ,,U pitanju je špijuniranje predsjednika parlamenta i zloupotreba službenih podataka koji nose oznaku tajnosti. Kada sam ja od tužilaštva zatražio transkripte tih razgovora na uvid, nisu mi dali”. On smatra da mu je ovakvim tendencioznim pisanjem lična bezbjednost ozbiljno ugrožena, zbog čega je od Specijalnog tužioca zatražio zaštitu za sebe i porodicu.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo