Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA DEPEŠA: Da li je otkrivena državna šifra

Objavljeno prije

na

Ni nakon desetak dana od objavljivanja dvije diplomatske depeše povjerljive sadržine u dnevniku Dan zvanično se ne zna ko je i sa kakvim ciljem omogućio da se one plasiraju crnogorskoj javnosti. Pri tom, kako tvrde naši sagovornici, niko se ne osvrće na suštinsko bezbjednosno pitanje – da li je na osnovu objavljenih depeša otkrivena i tajna šifra diplomatske pošte. (Detaljnije u antrfileu).

Sadržaj dviju depeša, čija autentičnost nije osporena, odnosi se na razgovore crnogorskog šefa diplomatije Igora Lukšića sa njemačkim i američkim zvaničnicima. Tema jedne je ulazak Crne Gore u NATO, a druge ruski pritisak na Crnu Goru da ne uđe u NATO.

U depeši iz Berlina piše da je Lukšić njemačkim zvaničnicima prenio da se pritisak Ruske Federacije na Crnu Goru, koji je na nivou propaganda, realizuje preko opozicionih partija, dijela nevla-dinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve. To je 24. marta šef crnogorske diplomatije prenio njemačkom ministru spoljnih poslova Franku Valteru Štajnmajeru. U depeši se navodi da je Štajnmajer svjestan činjenice da je i Crna Gora izložena pritiscima spolja i da je Rusija vrlo aktivna u pokušajima da poveća svoj uticaj na sve balkanske zemlje.

Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kaže, u izjavi za Monitor, da taj pritisak nikada nije prestajao od strane Ruske Federacije, odnosno određenih krugova njoj bliskih. ,,Sve je to poznato, samo je pitanje da li će briselska ili vašingtonska administracija konačno shvatiti ko u Crnoj Gori igra koju igru”, kaže Grahovac.

U drugoj depeši, koja se bavi Lukšićevom posjetom Americi, navodi se da je predsjedavajući Komiteta za oružane snage sena-tor Džon Mekejn šefu crnogorske diplomatije rekao da će Crna Gora morati da sačeka sljedećeg predsjednika SAD da bi ušla u NATO.

Ministar Lukšić kazao je da je problematično ocijeniti curenje diplomatskih depeša aferom, jer ,,u sadržaju objavljenih depeša nema ničeg spektakularno novog”.

Opozicija se sa tim ne slaže. Sporni sadržaji depeša objavljenih u medijima već nanose posljedice državi, smatraju u opoziciji. Zato su pozvali Lukšića da podnese ostavku, tvrdeći da Crna Gora vodi lažnu i skandaloznu spoljnu politiku.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je curenje povjerljivih podataka još jedan dokaz da je bezbjednosni sistem države razoren djelovanjem raznih stranih obavještajnih službi. ,,Plasiranje državnih dokumenata, koja su klasifikovana kao povjerljiva, snažan je dokaz da su službe bezbjednosti izbušene i da državna tajna kao važan temelj sistema nacionalne bezbjednosti ne postoji”.

Medojević ocjenjuje da Crna Gora zbog toga neće ove godine do-biti pozivnicu za NATO: ,,Ovaj skandal će, sasvim sigurno, direktno uticati da Crna Gora ni ove godine ne dobije pozivnicu za NATO, jer se pokazuje kao neozbiljna država koja ne može da obezbijedi zaštitu povjerljivih informacija”.

I bivši ministar spoljnih poslova Branko Lukovac izjavio je da obja-vljivanje povjerljivih depeša može da ugrozi reputaciju Crne Gore u međunarodnoj zajednici.

U Ministarstvu priznaju da se ,,curenje” informacija ,,nije smjelo dogoditi”, da je riječ o ,,veoma teškom prekršaju” i najavljuju da će krivci odgovarati.

Za sada je, koliko znamo, pokrenuta interna istraga u Ministarstvu vanjskih poslova. Istraga je pokazala da to ministarstvo ne mora biti jedino odgovorno za curenje povjerljivih diplomatskih dokumenata u javnost. Za ovu vrstu komunikacije je zadužena Agencija za nacionalnu bezbjednost i dokumenti su i mimo Ministarstva mogli doći do medija i preko velikog broja državnih funkcionera koji su imali mogućnost da ih vide, kao što su na primjer članovi Savjeta za članstvo u NATO, kojih ima 17, i službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost.

U istragu se uključila i Agencija za nacionalnu bezbjednost, a Lukšić je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović.

U traženju odgovora na pitanje ko je i sa kakvim ciljem plasirao javnosti sadržine depeša preovlađuje stav da je nalogodavac vrh Demokratske partije socijalista da bi iskompromitovao Igora Lukšića.

Blagoje Grahovac tvrdi da je za curenje depeša odgovoran centar moći u vrhu DPS-a grupisan oko Mila Đukanovića i Milana Roćena. ,,Njima se ne ide u NATO, a usput žele i da se obračunaju sa šefom diplomatije Lukšićem.”

Jedan od naših sagovornika, sa bogatim iskustvom obavještajca, kaže da nije isključeno da su u ovo umiješani ruski agenti preko nekog proruskog klana iz vlasti s ciljem da se spriječi Crnoj Gori ulazak u NATO. Po njegovim riječima, to istovremeno dovoljno govori o niskoj bezbjednosnoj kulturi u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i u policiji. Uz to, on kaže da je ovo i obračun klanova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvu vanjskih poslova i DPS-u s ciljem da se sa političke scene eliminiše Igor Lukšić.

Podsjetimo da je prije četiri godine Dan objavio listing u kome je navedeno da su tadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić i ministar inostranih poslova Milan Roćen tokom 2008. godine kontaktirali sa narko bosom Darkom Šarićem. Lukšić i Roćen su demantovali te navode tvrdeći da se radi o falsifikatima i podmetačinama.

Lukšić je tvrdio da je afera konstruisana da bi se on diskreditovao, a u parlamentu je kazao da ne vjeruje da će istraga oko pozadine tog slučaja dati rezultate. Njegova izjava pokazala se kao proročka.

Jeste li primijetili da i aferu depeša više niko i ne pominje?

MIODRAG ILIČKOVIĆ, BIVŠI DIPLOMATA
Kako se štite depeše

,,Tekst depeša pisan je u originalnom stilu, kao što smo ih nekad pisali i u vrijeme bivše Jugoslavije. Neki sadašnji diplomate, oni stariji, bili su pripravnici kod nas i oni to dobro znaju. Depeše shodno sadržaju nose oznaku povjerljivo i strogo povjerljivo, često uz naznaku ‘za ograničenu upotrebu’. Ima ih i koje su adresirane na određene rukovodioce, a ima i obavještajnih. Ove koje je objavio Dan ja bih naznačio Strogo pov. Depeša se obično naslovi na matičnu upravu, tj. onu koja vodi tu vrstu posla. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je malo, pa ne znam da li oni to praktikuju”, objašnjava u razgovoru za Monitor Miodrag Iličković, nekadašnji specijalni savjetnik Saveznog sekretarijata za inostrane poslove u Beogradu i savjetnik u Ambasadi SFRJ u Australiji.

MONITOR: Da li je tada bilo slučajeva da neko diplomatske depeše da novinarima?
ILIČKOVIĆ: Režim čuvanja depeša kod nas je bio jako strog, a u MIP-ovima drugih država još stroži. Svako ko bi pročitao depešu morao je da se potpiše i da je vrati načelniku službe. Depeše su se zaključavale u kase, a ključevi posebno čuvali. Depeše nikad nisu ostavljane u kancelariji u kojoj nije bilo nekoga da na njih pazi. Depeše smo kucali na pisaćoj mašini, koja je imala prigušivač da tekst ne bi ‘uhvatile’ okolne strane ambasade i agenti. Depeše, bilo iz zemlje ili ambasade, slali smo šifrovano i to su radili oficiri za vezu – specijalno provjerene osobe. Eto, i oni su potpadali pod sumnju i bili su kontrolisani. I svaki od nas diplomata u Beogradu bio je pod kontrolom – provjeravano je sa kim razgovaramo, sa kim se srijećemo, družimo… Sve se provjeravalo i svako je provjeravan. Dakle, jasno je da ovakvih slučajeva davanja depeša novinarima nije bilo. Svako od nas znao je da mu zbog špijunaže ne bi ginuo vojni sud.

MONITOR: Ukoliko, kao što kaže ministar Lukšić, sadržaj objavljenih depeša i nije neka posebna novost, da li ovo može imati neke druge posljedice?
ILIČKOVIĆ: Nije ovdje samo u pitanju sadržaj depeša. Opasnije i mnogo štetnije je to što po tekstu strane službe mogu otkriti državnu šifru! Kao što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata. Po mom mišljenju, sada bi Ministarstvo vanjskih poslova i policija morali da koriste novu šifru, inače ništa više neće biti povjerljivo! Zbog ovog što se desilo sa ovim dvjema depešama pitam se koji su to neprofesionalci u tom ministarstvu i to opasni po državu? No, čudno je da ovaj problem šifre niko ne pominje. Uz to, strogo je zabranjeno kopirati i prepisivati depeše, jer ako se ugrozi šifra ugrozi se državna tajna. Dakle, ako se poštuju ova pravila, onda nije moguće da depeše izađu u javnost. Osim ako je to namjerno urađeno, a to se lako može utvrditi na osnovu liste korisnika.

MONITOR: I šta se na osnovu svega toga može zaključiti?
ILIČKOVIĆ: Meni sve ovo liči na to da Crna Gora nema svoju strategiju spoljne politike, samo se improvizuje, pa i kad je riječ o ulasku u EU i NATO. To građani dobro osjećaju. Dovoljno je samo pratiti kako se vlast hvata za svaku povoljnu izjavu iz inostranstva. Izgleda da se i MVP vodi neprofesionalno.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo