Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA DEPEŠA: Da li je otkrivena državna šifra

Objavljeno prije

na

igor-luksic-nato

Ni nakon desetak dana od objavljivanja dvije diplomatske depeše povjerljive sadržine u dnevniku Dan zvanično se ne zna ko je i sa kakvim ciljem omogućio da se one plasiraju crnogorskoj javnosti. Pri tom, kako tvrde naši sagovornici, niko se ne osvrće na suštinsko bezbjednosno pitanje – da li je na osnovu objavljenih depeša otkrivena i tajna šifra diplomatske pošte. (Detaljnije u antrfileu).

Sadržaj dviju depeša, čija autentičnost nije osporena, odnosi se na razgovore crnogorskog šefa diplomatije Igora Lukšića sa njemačkim i američkim zvaničnicima. Tema jedne je ulazak Crne Gore u NATO, a druge ruski pritisak na Crnu Goru da ne uđe u NATO.

U depeši iz Berlina piše da je Lukšić njemačkim zvaničnicima prenio da se pritisak Ruske Federacije na Crnu Goru, koji je na nivou propaganda, realizuje preko opozicionih partija, dijela nevla-dinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve. To je 24. marta šef crnogorske diplomatije prenio njemačkom ministru spoljnih poslova Franku Valteru Štajnmajeru. U depeši se navodi da je Štajnmajer svjestan činjenice da je i Crna Gora izložena pritiscima spolja i da je Rusija vrlo aktivna u pokušajima da poveća svoj uticaj na sve balkanske zemlje.

Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kaže, u izjavi za Monitor, da taj pritisak nikada nije prestajao od strane Ruske Federacije, odnosno određenih krugova njoj bliskih. ,,Sve je to poznato, samo je pitanje da li će briselska ili vašingtonska administracija konačno shvatiti ko u Crnoj Gori igra koju igru”, kaže Grahovac.

U drugoj depeši, koja se bavi Lukšićevom posjetom Americi, navodi se da je predsjedavajući Komiteta za oružane snage sena-tor Džon Mekejn šefu crnogorske diplomatije rekao da će Crna Gora morati da sačeka sljedećeg predsjednika SAD da bi ušla u NATO.

Ministar Lukšić kazao je da je problematično ocijeniti curenje diplomatskih depeša aferom, jer ,,u sadržaju objavljenih depeša nema ničeg spektakularno novog”.

Opozicija se sa tim ne slaže. Sporni sadržaji depeša objavljenih u medijima već nanose posljedice državi, smatraju u opoziciji. Zato su pozvali Lukšića da podnese ostavku, tvrdeći da Crna Gora vodi lažnu i skandaloznu spoljnu politiku.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je curenje povjerljivih podataka još jedan dokaz da je bezbjednosni sistem države razoren djelovanjem raznih stranih obavještajnih službi. ,,Plasiranje državnih dokumenata, koja su klasifikovana kao povjerljiva, snažan je dokaz da su službe bezbjednosti izbušene i da državna tajna kao važan temelj sistema nacionalne bezbjednosti ne postoji”.

Medojević ocjenjuje da Crna Gora zbog toga neće ove godine do-biti pozivnicu za NATO: ,,Ovaj skandal će, sasvim sigurno, direktno uticati da Crna Gora ni ove godine ne dobije pozivnicu za NATO, jer se pokazuje kao neozbiljna država koja ne može da obezbijedi zaštitu povjerljivih informacija”.

I bivši ministar spoljnih poslova Branko Lukovac izjavio je da obja-vljivanje povjerljivih depeša može da ugrozi reputaciju Crne Gore u međunarodnoj zajednici.

U Ministarstvu priznaju da se ,,curenje” informacija ,,nije smjelo dogoditi”, da je riječ o ,,veoma teškom prekršaju” i najavljuju da će krivci odgovarati.

Za sada je, koliko znamo, pokrenuta interna istraga u Ministarstvu vanjskih poslova. Istraga je pokazala da to ministarstvo ne mora biti jedino odgovorno za curenje povjerljivih diplomatskih dokumenata u javnost. Za ovu vrstu komunikacije je zadužena Agencija za nacionalnu bezbjednost i dokumenti su i mimo Ministarstva mogli doći do medija i preko velikog broja državnih funkcionera koji su imali mogućnost da ih vide, kao što su na primjer članovi Savjeta za članstvo u NATO, kojih ima 17, i službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost.

U istragu se uključila i Agencija za nacionalnu bezbjednost, a Lukšić je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović.

U traženju odgovora na pitanje ko je i sa kakvim ciljem plasirao javnosti sadržine depeša preovlađuje stav da je nalogodavac vrh Demokratske partije socijalista da bi iskompromitovao Igora Lukšića.

Blagoje Grahovac tvrdi da je za curenje depeša odgovoran centar moći u vrhu DPS-a grupisan oko Mila Đukanovića i Milana Roćena. ,,Njima se ne ide u NATO, a usput žele i da se obračunaju sa šefom diplomatije Lukšićem.”

Jedan od naših sagovornika, sa bogatim iskustvom obavještajca, kaže da nije isključeno da su u ovo umiješani ruski agenti preko nekog proruskog klana iz vlasti s ciljem da se spriječi Crnoj Gori ulazak u NATO. Po njegovim riječima, to istovremeno dovoljno govori o niskoj bezbjednosnoj kulturi u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i u policiji. Uz to, on kaže da je ovo i obračun klanova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvu vanjskih poslova i DPS-u s ciljem da se sa političke scene eliminiše Igor Lukšić.

Podsjetimo da je prije četiri godine Dan objavio listing u kome je navedeno da su tadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić i ministar inostranih poslova Milan Roćen tokom 2008. godine kontaktirali sa narko bosom Darkom Šarićem. Lukšić i Roćen su demantovali te navode tvrdeći da se radi o falsifikatima i podmetačinama.

Lukšić je tvrdio da je afera konstruisana da bi se on diskreditovao, a u parlamentu je kazao da ne vjeruje da će istraga oko pozadine tog slučaja dati rezultate. Njegova izjava pokazala se kao proročka.

Jeste li primijetili da i aferu depeša više niko i ne pominje?

MIODRAG ILIČKOVIĆ, BIVŠI DIPLOMATA
Kako se štite depeše

,,Tekst depeša pisan je u originalnom stilu, kao što smo ih nekad pisali i u vrijeme bivše Jugoslavije. Neki sadašnji diplomate, oni stariji, bili su pripravnici kod nas i oni to dobro znaju. Depeše shodno sadržaju nose oznaku povjerljivo i strogo povjerljivo, često uz naznaku ‘za ograničenu upotrebu’. Ima ih i koje su adresirane na određene rukovodioce, a ima i obavještajnih. Ove koje je objavio Dan ja bih naznačio Strogo pov. Depeša se obično naslovi na matičnu upravu, tj. onu koja vodi tu vrstu posla. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je malo, pa ne znam da li oni to praktikuju”, objašnjava u razgovoru za Monitor Miodrag Iličković, nekadašnji specijalni savjetnik Saveznog sekretarijata za inostrane poslove u Beogradu i savjetnik u Ambasadi SFRJ u Australiji.

MONITOR: Da li je tada bilo slučajeva da neko diplomatske depeše da novinarima?
ILIČKOVIĆ: Režim čuvanja depeša kod nas je bio jako strog, a u MIP-ovima drugih država još stroži. Svako ko bi pročitao depešu morao je da se potpiše i da je vrati načelniku službe. Depeše su se zaključavale u kase, a ključevi posebno čuvali. Depeše nikad nisu ostavljane u kancelariji u kojoj nije bilo nekoga da na njih pazi. Depeše smo kucali na pisaćoj mašini, koja je imala prigušivač da tekst ne bi ‘uhvatile’ okolne strane ambasade i agenti. Depeše, bilo iz zemlje ili ambasade, slali smo šifrovano i to su radili oficiri za vezu – specijalno provjerene osobe. Eto, i oni su potpadali pod sumnju i bili su kontrolisani. I svaki od nas diplomata u Beogradu bio je pod kontrolom – provjeravano je sa kim razgovaramo, sa kim se srijećemo, družimo… Sve se provjeravalo i svako je provjeravan. Dakle, jasno je da ovakvih slučajeva davanja depeša novinarima nije bilo. Svako od nas znao je da mu zbog špijunaže ne bi ginuo vojni sud.

MONITOR: Ukoliko, kao što kaže ministar Lukšić, sadržaj objavljenih depeša i nije neka posebna novost, da li ovo može imati neke druge posljedice?
ILIČKOVIĆ: Nije ovdje samo u pitanju sadržaj depeša. Opasnije i mnogo štetnije je to što po tekstu strane službe mogu otkriti državnu šifru! Kao što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata. Po mom mišljenju, sada bi Ministarstvo vanjskih poslova i policija morali da koriste novu šifru, inače ništa više neće biti povjerljivo! Zbog ovog što se desilo sa ovim dvjema depešama pitam se koji su to neprofesionalci u tom ministarstvu i to opasni po državu? No, čudno je da ovaj problem šifre niko ne pominje. Uz to, strogo je zabranjeno kopirati i prepisivati depeše, jer ako se ugrozi šifra ugrozi se državna tajna. Dakle, ako se poštuju ova pravila, onda nije moguće da depeše izađu u javnost. Osim ako je to namjerno urađeno, a to se lako može utvrditi na osnovu liste korisnika.

MONITOR: I šta se na osnovu svega toga može zaključiti?
ILIČKOVIĆ: Meni sve ovo liči na to da Crna Gora nema svoju strategiju spoljne politike, samo se improvizuje, pa i kad je riječ o ulasku u EU i NATO. To građani dobro osjećaju. Dovoljno je samo pratiti kako se vlast hvata za svaku povoljnu izjavu iz inostranstva. Izgleda da se i MVP vodi neprofesionalno.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo