Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA DEPEŠA: Da li je otkrivena državna šifra

Objavljeno prije

na

Ni nakon desetak dana od objavljivanja dvije diplomatske depeše povjerljive sadržine u dnevniku Dan zvanično se ne zna ko je i sa kakvim ciljem omogućio da se one plasiraju crnogorskoj javnosti. Pri tom, kako tvrde naši sagovornici, niko se ne osvrće na suštinsko bezbjednosno pitanje – da li je na osnovu objavljenih depeša otkrivena i tajna šifra diplomatske pošte. (Detaljnije u antrfileu).

Sadržaj dviju depeša, čija autentičnost nije osporena, odnosi se na razgovore crnogorskog šefa diplomatije Igora Lukšića sa njemačkim i američkim zvaničnicima. Tema jedne je ulazak Crne Gore u NATO, a druge ruski pritisak na Crnu Goru da ne uđe u NATO.

U depeši iz Berlina piše da je Lukšić njemačkim zvaničnicima prenio da se pritisak Ruske Federacije na Crnu Goru, koji je na nivou propaganda, realizuje preko opozicionih partija, dijela nevla-dinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve. To je 24. marta šef crnogorske diplomatije prenio njemačkom ministru spoljnih poslova Franku Valteru Štajnmajeru. U depeši se navodi da je Štajnmajer svjestan činjenice da je i Crna Gora izložena pritiscima spolja i da je Rusija vrlo aktivna u pokušajima da poveća svoj uticaj na sve balkanske zemlje.

Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kaže, u izjavi za Monitor, da taj pritisak nikada nije prestajao od strane Ruske Federacije, odnosno određenih krugova njoj bliskih. ,,Sve je to poznato, samo je pitanje da li će briselska ili vašingtonska administracija konačno shvatiti ko u Crnoj Gori igra koju igru”, kaže Grahovac.

U drugoj depeši, koja se bavi Lukšićevom posjetom Americi, navodi se da je predsjedavajući Komiteta za oružane snage sena-tor Džon Mekejn šefu crnogorske diplomatije rekao da će Crna Gora morati da sačeka sljedećeg predsjednika SAD da bi ušla u NATO.

Ministar Lukšić kazao je da je problematično ocijeniti curenje diplomatskih depeša aferom, jer ,,u sadržaju objavljenih depeša nema ničeg spektakularno novog”.

Opozicija se sa tim ne slaže. Sporni sadržaji depeša objavljenih u medijima već nanose posljedice državi, smatraju u opoziciji. Zato su pozvali Lukšića da podnese ostavku, tvrdeći da Crna Gora vodi lažnu i skandaloznu spoljnu politiku.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je curenje povjerljivih podataka još jedan dokaz da je bezbjednosni sistem države razoren djelovanjem raznih stranih obavještajnih službi. ,,Plasiranje državnih dokumenata, koja su klasifikovana kao povjerljiva, snažan je dokaz da su službe bezbjednosti izbušene i da državna tajna kao važan temelj sistema nacionalne bezbjednosti ne postoji”.

Medojević ocjenjuje da Crna Gora zbog toga neće ove godine do-biti pozivnicu za NATO: ,,Ovaj skandal će, sasvim sigurno, direktno uticati da Crna Gora ni ove godine ne dobije pozivnicu za NATO, jer se pokazuje kao neozbiljna država koja ne može da obezbijedi zaštitu povjerljivih informacija”.

I bivši ministar spoljnih poslova Branko Lukovac izjavio je da obja-vljivanje povjerljivih depeša može da ugrozi reputaciju Crne Gore u međunarodnoj zajednici.

U Ministarstvu priznaju da se ,,curenje” informacija ,,nije smjelo dogoditi”, da je riječ o ,,veoma teškom prekršaju” i najavljuju da će krivci odgovarati.

Za sada je, koliko znamo, pokrenuta interna istraga u Ministarstvu vanjskih poslova. Istraga je pokazala da to ministarstvo ne mora biti jedino odgovorno za curenje povjerljivih diplomatskih dokumenata u javnost. Za ovu vrstu komunikacije je zadužena Agencija za nacionalnu bezbjednost i dokumenti su i mimo Ministarstva mogli doći do medija i preko velikog broja državnih funkcionera koji su imali mogućnost da ih vide, kao što su na primjer članovi Savjeta za članstvo u NATO, kojih ima 17, i službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost.

U istragu se uključila i Agencija za nacionalnu bezbjednost, a Lukšić je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović.

U traženju odgovora na pitanje ko je i sa kakvim ciljem plasirao javnosti sadržine depeša preovlađuje stav da je nalogodavac vrh Demokratske partije socijalista da bi iskompromitovao Igora Lukšića.

Blagoje Grahovac tvrdi da je za curenje depeša odgovoran centar moći u vrhu DPS-a grupisan oko Mila Đukanovića i Milana Roćena. ,,Njima se ne ide u NATO, a usput žele i da se obračunaju sa šefom diplomatije Lukšićem.”

Jedan od naših sagovornika, sa bogatim iskustvom obavještajca, kaže da nije isključeno da su u ovo umiješani ruski agenti preko nekog proruskog klana iz vlasti s ciljem da se spriječi Crnoj Gori ulazak u NATO. Po njegovim riječima, to istovremeno dovoljno govori o niskoj bezbjednosnoj kulturi u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i u policiji. Uz to, on kaže da je ovo i obračun klanova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvu vanjskih poslova i DPS-u s ciljem da se sa političke scene eliminiše Igor Lukšić.

Podsjetimo da je prije četiri godine Dan objavio listing u kome je navedeno da su tadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić i ministar inostranih poslova Milan Roćen tokom 2008. godine kontaktirali sa narko bosom Darkom Šarićem. Lukšić i Roćen su demantovali te navode tvrdeći da se radi o falsifikatima i podmetačinama.

Lukšić je tvrdio da je afera konstruisana da bi se on diskreditovao, a u parlamentu je kazao da ne vjeruje da će istraga oko pozadine tog slučaja dati rezultate. Njegova izjava pokazala se kao proročka.

Jeste li primijetili da i aferu depeša više niko i ne pominje?

MIODRAG ILIČKOVIĆ, BIVŠI DIPLOMATA
Kako se štite depeše

,,Tekst depeša pisan je u originalnom stilu, kao što smo ih nekad pisali i u vrijeme bivše Jugoslavije. Neki sadašnji diplomate, oni stariji, bili su pripravnici kod nas i oni to dobro znaju. Depeše shodno sadržaju nose oznaku povjerljivo i strogo povjerljivo, često uz naznaku ‘za ograničenu upotrebu’. Ima ih i koje su adresirane na određene rukovodioce, a ima i obavještajnih. Ove koje je objavio Dan ja bih naznačio Strogo pov. Depeša se obično naslovi na matičnu upravu, tj. onu koja vodi tu vrstu posla. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je malo, pa ne znam da li oni to praktikuju”, objašnjava u razgovoru za Monitor Miodrag Iličković, nekadašnji specijalni savjetnik Saveznog sekretarijata za inostrane poslove u Beogradu i savjetnik u Ambasadi SFRJ u Australiji.

MONITOR: Da li je tada bilo slučajeva da neko diplomatske depeše da novinarima?
ILIČKOVIĆ: Režim čuvanja depeša kod nas je bio jako strog, a u MIP-ovima drugih država još stroži. Svako ko bi pročitao depešu morao je da se potpiše i da je vrati načelniku službe. Depeše su se zaključavale u kase, a ključevi posebno čuvali. Depeše nikad nisu ostavljane u kancelariji u kojoj nije bilo nekoga da na njih pazi. Depeše smo kucali na pisaćoj mašini, koja je imala prigušivač da tekst ne bi ‘uhvatile’ okolne strane ambasade i agenti. Depeše, bilo iz zemlje ili ambasade, slali smo šifrovano i to su radili oficiri za vezu – specijalno provjerene osobe. Eto, i oni su potpadali pod sumnju i bili su kontrolisani. I svaki od nas diplomata u Beogradu bio je pod kontrolom – provjeravano je sa kim razgovaramo, sa kim se srijećemo, družimo… Sve se provjeravalo i svako je provjeravan. Dakle, jasno je da ovakvih slučajeva davanja depeša novinarima nije bilo. Svako od nas znao je da mu zbog špijunaže ne bi ginuo vojni sud.

MONITOR: Ukoliko, kao što kaže ministar Lukšić, sadržaj objavljenih depeša i nije neka posebna novost, da li ovo može imati neke druge posljedice?
ILIČKOVIĆ: Nije ovdje samo u pitanju sadržaj depeša. Opasnije i mnogo štetnije je to što po tekstu strane službe mogu otkriti državnu šifru! Kao što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata. Po mom mišljenju, sada bi Ministarstvo vanjskih poslova i policija morali da koriste novu šifru, inače ništa više neće biti povjerljivo! Zbog ovog što se desilo sa ovim dvjema depešama pitam se koji su to neprofesionalci u tom ministarstvu i to opasni po državu? No, čudno je da ovaj problem šifre niko ne pominje. Uz to, strogo je zabranjeno kopirati i prepisivati depeše, jer ako se ugrozi šifra ugrozi se državna tajna. Dakle, ako se poštuju ova pravila, onda nije moguće da depeše izađu u javnost. Osim ako je to namjerno urađeno, a to se lako može utvrditi na osnovu liste korisnika.

MONITOR: I šta se na osnovu svega toga može zaključiti?
ILIČKOVIĆ: Meni sve ovo liči na to da Crna Gora nema svoju strategiju spoljne politike, samo se improvizuje, pa i kad je riječ o ulasku u EU i NATO. To građani dobro osjećaju. Dovoljno je samo pratiti kako se vlast hvata za svaku povoljnu izjavu iz inostranstva. Izgleda da se i MVP vodi neprofesionalno.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo