Povežite se sa nama

MONITORING

SMJENE U KC: Kozmetika ili pravi početak

Objavljeno prije

na

Desetak dana nakon što je Vlada – na Tviteru (!) – objavila kako je na mjesto bivšeg direktora KCCG Milana Mijovića došao hirurg ( priznat stručnjak u svojoj profesiji) Ranko Lazović, narečeni je smijenio devet direktora klinika. Kazao je tom prilikom da se vodio stručnim parametrima, zanemarujući privatne i partijske, te kako je odmah nakon sprovedene procedure imenovanja krenuo u formiranje tima koji bi trebalo da ,,zadovolji sve krititerijume”.

Nešto ranije, na višem nivou, nakon infekcije beba i smrti jedne u bjelopoljskoj bolnici, bivši ministar Miodrag Radunović podnio je ostavku, nakon čega ga je zamijenio Budimir Šegrt. On je, opet, prije neki dan kritikovao KCCG i ministarstvo te kazao da nije čudo što postoji nezadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i države. Da li će navedeno – pozitivno, makar u dijelu demonstriranja volje da se nešto mijenja – biti kozmetika, vidjećemo ubrzo. Jedno je hirurgija, sasvim drugo upravljanje resursima i ljudstvom.

Prema informaciji do koje su došle Vijesti promjene će biti sledeće: prvi čovjek Klinike za ortopediju biće Nikola Bulatović, koji će zamijeniti Velišu Aligrudića. Direktor Klinike za onkologiju Nebojša Crnogorac odlazi sa tog mjesta, dolazi Vladimir Todorović. Ni Crnogorčeva supruga Snežana Crnogorac, načelnica Klinike za ginekologiju, neće ostati na toj poziciji, naslijediće je dosadašnja načelnica Klinike za patologiju trudnoće Snežana Raspopović. Zatim, direktoricu Klinike za očne bolesti Biljanu Milojko zamijeniće Haris Kujundžić, a Milena Đurović stupa na mjesto direktorice Klinike za dermatovenerologiju umjesto Ranka Vukašinovića. Prvi čovjek Klinike za anesteziologiju Zoran Jovančević takođe odlazi sa tog mjesta, a na njegovo mjesto dolazi Hasib Lukač. Na čelo Poliklinike, umjesto Vladimira Vujovića, stupa Žana Vujošević. Konačno, prema pisanju medija, funkciju novog medicinskog direktora KCCG umjesto Ljiljane Musić obavljaće dosadašnji direktor Urgentnog centra i predsjednik Sindikata doktora medicine Vladimir Dobričanin.

Izvor Monitora iz KCCG, doktor, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da smjene, same po sebi, ne znače mnogo. ,,Stanje u KCCG je očajno. Slaba organizacija i koordinacija, katastrofalni uslovi na pojedinim klinikama, loši međuljudski odnosi. Posebna je priča GAK, gdje se stanje, maltene, ništa nije promijenilo ni nakon izvještaja UNICEF-a koji je do detalja opisao kako zaista stvari funkcionišu. Ipak smjene su dobrodošle, iako su neke kozmetičke. Vidjećemo kako će se sve odvijati u narednom periodu i da li će promjene donijeti neku suštinisku promjenu.”

Novom direktoru KCCG Lazoviću, prema izvorima našeg lista upućenim u dešavanja u toj ustanovi, jedan od najvećih izazova u narednom periodu biće da popravi sliku koja je u javnost dospjela kroz izvještaj UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. Iako je ministar Šegrt, odmah nakon stupanja na dužnost, među svojim prvim nastupima, pokušao da relativizuje taj dokument – koji na najbrutalniji mogući način prikazuje stanje u porodilištima u Crnoj Gori – jasno je da je riječ o prioritetu u poslu.

Dovoljno je samo podsjetiti na sledeći podatak iz dokumenta, o kojem smo detaljno, u više navrata pisali: oblast ,,bolničke zdravstvene statistike” UNICEF je ocijenio prosječnom ocjenom 1,1! Precizno su zabilježeni glavni problemi bolničke zdravstvene statistike: vođenje kliničkih kartona – ispod standarda, nepostojanje ili nedovoljno korišćenje formulara za praćenje, neprecizno dostavljanje podataka i njihova neprecizna lokalna upotreba.

Piše i da se podaci šalju i sumiraju u Institutu za javno zdravlje, ali da je, međutim, veliki problem, stoji u izvještaju, što se podaci ne koriste za korigovanje nedostataka, već se statistika pravi samo zbog zakonske obaveze. S tim u vezi, notirano je kako je posljednja aktivnost analiziranja podataka, realizovana i podaci prezentovani zdravstvenim radnicima – 2007. godine! I to: bez predloga rješenja za unapređenje kvaliteta njege. No to je tek djelić, sa kojim će, ukoliko zaista želi, morati da se nosi novi načelnik KCCG, ali i njegov nadređeni, ministar, imajući u vidu fakat da je problem sistemske prirode. Na nivou cijele Crne Gore i čitavog zdravstva.

Bez obzira što se ministar Šegrt obrušio na UNICEF-ov izvještaj, tj. na ono kako su ga prenijeli mediji (Monitor ga je prenio detaljno i vjerodostojno), isti čovjek je u nedavnom obraćanju javnosti naveo brojne teze koje korespondiraju sa izvještajem. Šegrt je, recimo, kazao kako KCCG nema kontrolu preko informacionog bolničkog sistema, zbog čega osiguranici imaju problem sa zakazivanjem pregleda, ogromnim gužvama i listama čekanja, dodavši da menadžment u zdravstvenom sistemu nije radio kako treba.

Prvog čovjeka NVO Krug života Dejana Cvijanovića, jednog od rijetkih koji javno i otvoreno priča o problemima u zdravstvenom sistemu, čudi izjava novog ministra koji je rekao kako ga ne čudi što su pacijenti nezadovoljni.

Ministar Šegrt nam je, izgleda, otkrio toplu vodu i otvorio oči. Već više od tri godine smo ukazivali javno i pokušavali bjesomučno da artikulišemo glas građana Crne Gore. Vox popili je, izgleda, do dolaska ministra Šegrta bio samo šapat, kaže Cvijanović za naš nedeljnik.

On kaže da su teze novog ministra da ne postoji dobar informacioni centar i dobra organizacija i domaćinski odnos prema našem zdravstvenom sistemu odavno poznate javnosti, te da to nije ništa novo.

,,Nova kadrovska rješenja u Kliničkom centru Crne Gore nam daju za pravo da sumnjamo da je u velikoj mjeri riječ o kozmetici i zamazivanju javnosti. Pri tom ne mislimo na novoustoličenog direktora Lazovića, već na – ukoliko je to njegov izbor – neke ljude u komandno menadžerskom lancu same ustanove. Povratak doktorice Snežane Raspopović na mjesto direktora GAK-a razlog je zašto smo više nego skeptični da će se nešto značajno promijeniti. Ista osoba je još 2010. godine bila direktor pomenute klinike KCCG. Te godine se desila infekcija u porodilistu koja je odnijela život jedne bebe. Na našu veliku zalost to je bilo uspješno zataškano. Ista priča kao i nedavno u Bijelom Polju samo drugi akteri i druga vremena.”

U NVO-u Krug života se pitaju da li je moguće, kada se već govori o promjeni u GAK-u, da nova uprava nije mogla da pronađe nekoga sa te klinike, nekog kredibilnog i stručnog – sa izraženim menadžerskim spospobnostima, da zamijeni Snežanu Crnogorac, već je odluka pala na gospođu Raspopović koja je već prepoznata po aferama i sumnjama u rad.

Što se doktora Dobričanina tiče, koji će, prema raspoloživim podacima, biti novi medicinski direktor, Cvijanović podsjeća javnost na momenat kada je krajem prošle godine Dobričanin bio organizator podrške optuženim doktorima za infekciju u Bijelom Polju.

,,Kako su građani reagovali sjećamo se. Da li će građani imati razumijevanje za sve ovo, vidjećemo. Kako će se svi postavljeni ljudi odnositi prema civilnom sektoru i to ćemo tek saznati. “

S promjenama je uvijek tako: u principu su dobre, ali im valja gledati u zube.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo