Povežite se sa nama

OKO NAS

AFIRMATIVNA AKCIJA ZA ROMSKE UČENIKE SAMO NA PAPIRU: Dočekali neočekivano

Objavljeno prije

na

Iako je počela četvrta nedelja školske godine, dvoje mladih učenika romske i egipćanske nacionalnosti nakon završene osnovne škole ostala su neupisana u srednju školu. Njima nije omogućen upis na željene smjerove, iako je zakonima predviđena afirmativna akcija, odnosno olakšice za upis u škole Romima i Egipćanima.

Erdi Beriša završio je OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” sa dobrim uspjehom. Živi u sedmočlanoj porodici na Koniku i naglašava da se u njihovoj kući, kao i kod većine njihovih sunarodnika, priča romskim jezikom.

,,S obzirom da mi je maternji jezik romski, na početku školovanja nijesam dovoljno dobro poznavao crnogorski jezik pa mi je to otežavalo da savladam gradivo. Ali, zahvaljujući porodici koja me je podržavala, poslednja tri razreda završio sam sa dobrim uspjehom”, priča petnaestogodišnji Erdi.

Nakon završene osnovne škole javila se, kaže, želja da nastavi školovanje te se prijavljuje u Srednju trgovinsku školu ,,Sergije Stanić”.

,,Vidim sebe kao tehničara prodaje i iz tog razloga sam se prijavio za ovaj smjer kako bih se u budućnosti bavio tim poslom. Kada sam vidio da me nema na spisku, nijesam gubio nadu. Očekivao sam da ću na osnovu afirmativne akcije ipak biti primljen u školu, iako moj uspjeh u osnovnoj nije bio dovoljno dobar za ovaj smjer”, priča Erdi.

Javljao se Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Međunarodnoj nevladinoj organizaciji Romski edukativni fond kao i Zavodu za školstvo za pomoć oko upisa, ali kako kaže, ni oni nijesu uspjeli da mu pomognu.

,,Predložili su mi da upišem jedan od trogodišnjih smjerova, za konobara ili kuvara. Ja, međutim, ne želim da se bavim tim poslovima, jer se ne pronalazim u tome”, priča ovaj mladić.

,,Volio bih da, ukoliko mi se omogući, upišem smjer koji volim. Ukoliko mi se ta mogućnost ne ostvari, biću prinuđen da upišem neki drugi smjer samo da ne izgubim godinu”, ističe Beriša ne krijući razočaranje.

Erdi nije jedini Rom koji je ostao neupisan. Propisi o afirmativnoj akciji nisu pomogli ni Sebastijanu Baftijariju koji se u istoj školi prijavio na smjer za turističkog tehničara, gdje je dva puta odbijen.

,,I prije nego što sam završio osnovnu školu, planirao sam da upišem smjer za turističkog tehničara. Trudio sam se tokom školovanja da postignem što bolji uspjeh, baš zbog te moje želje da nastavim sa školom koju volim. Nije bilo lako, imao sam dosta problema jer je moj maternji jezik romski, na kraju smatram da sam uspio, bio sam vrlodobar đak”, kaže Baftijari i nastavlja sa pričom:

,,U osnovnoj školi, nažalost, nisam postigao odličan uspjeh. Kazali su mi u školi da sa vrlo dobrom uspjehom ne mogu da upišem smjer turističkog tehničara”, priča razočarano.

Sebastijan ima 16 godina, završio je OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” i jedan je od aktivnih mladih Roma. Živi u osmočlanoj porodici u Kampu na Koniku. Želja za dalje školovanje se, kaže, pojavila kako bi bio i primjer svojim vršnjacima u zajednici.

I Sebastijan smatra da bi po afirmativnoj akciji škola trebala da ga upiše na smjer koji želi, jer im je tako ranije objašnjeno od strane različitih nevladinih organizacija i državnih institucija. On smatra da bi bio izvanredan za posao u turizmu, zna više jezika, a engleski mu je među omiljenima.

I Sebastijanu je predloženo da upiše trogodišnji smjer, ali njemu to ne odgovara. Hoće da kroz četvorogodišnji smjer stekne bolje znanje, koje će mu pomoći kasnije na studijama.

,,Teče četvrta nedelja od kako je škola počela, a ja sam još uvijek neupisan”, žali se Baftijari.

Ako već nije mogao da se upiše na smjer turističkog tehničara, Sebastijan kaže da je njegov drugi izbor medicinska škola, smjer za farmaceuta.

,,Iz Ministarstva prosvjete, međutim rečeno mi je da ne mogu da upišem ni taj smjer, već samo hemijsku školu i to da učim za tehničara metalurgije, hemijskog laboranta, poljoprivrednog tehničara ili smjer šumarstvo”, priča nezadovoljan i obeshrabren.

Iz Romskog edukativnog fonda (REF) saopšteno je da je u ovoj školskoj godini upisano 132 učenika i učenica iz romske i egipćanske populacije u srednje škole u Crnoj Gori. Od tog broja u prvi razred srednjih škola krenulo je njih 62, dok je 70 učenika i učenica koji su nastavili sa obrazovanjem i upisani su u drugi, treći i četvrti razred.

,,Konačan broj učenika će se znati krajem septembra mjeseca, ali prema iskustvima iz prethodnih godina pomjeranja nijesu veća od pet odsto”, priča koordinator REF-a Andrija Đukanović.

Prema njegovim riječima u akademskoj 2017-2018. godini ukupno ima 27 studenata i studentkinja romske i egipćanske populacije, od kojih je sedam novoupisanih u prvu godinu studija.

Na pitanje, koliko je romskih i egipćanskih srednjoškolaca upisano na osnovu afirmativne akcije i koliki je broj onih koji su morali da izaberu alternativne opcije, odnosno smjerove zbog nemogućnosti primjene afirmativne akcije, koordinator REF-ovog programa odgovara da su gotovo svi upisani srednjoškolci i studenti primljeni na osnovu afirmativne akcije.

Đukanović je ranije u emisiji o obrazovanju Roma na televiziji Vijesti kazao da je broj učenika koji se upisuju na osnovu afirmativne akcije sve manji i manji.

No, iako u srednjim školama još uvijek ne postoji jasno propisana kvota odnosno broj učenika, učenica iz romske i egipćanske populacije koji se mogu upisati, Đukanović ističe da se svim učenicima izlazi u susret i u većini slučajeva ostvare upis na smjerove koje žele da pohađaju.

,,U slučajevima kada upis nije moguć na smjerove koje su učenici željeli da pohađaju, sa školom i porodicama učenika ili učenica se traži alternativno rješenje i razmatraju mogućnosti upisa na neki drugi smjer”, priča Đukanović za CIN-CG.

U samo nekoliko slučajeva morali su, kaže Đukanović, da izaberu alternativna rješenja odnosno smjerove. Navodi i da trenutno pokušavaju da riješe problem pet neupisanih učenika.

,,Ti učenici nijesu bili zainteresovani da se upišu na smjerove koji su im ponuđeni, shodno procedurama, već samo na one za koje su konkurisali”, ističe Đukanović, navodeći da oni nijesu upisani samo zato što njihov uspjeh tokom školovanaj u osnovnoj školi nije bio na onom nivou koji se zahtijeva.

Đukanović kaže da je tim učenicima i njihovim roditeljima ponuđeno da se upišu na neki od smjerova na kojima ima mjesta ili da se upišu u neku drugu školu.

Serđan Baftijari, bivši obrazovni medijator i aktivista za prava Roma smatra da se afirmativna akcija ne primjenjuje u praksi i da ona stoji samo na papiru.

,,Upravo u ovim slučajevima kada romski učenici ne mogu da upišu željene smjerove zbog slabog uspjeha u osnovnoj školi, treba uzeti u obzir afirmativnu akciju i omogućiti im upis. U suprotnom desiće se ono što se desilo. Imamo dvoje neupisanih u srednju školu i veliki broj onih koji su morali da upišu smjerove gdje će steći manji nivo znanja”, priča Baftijari i dodaje da se time povećava mogućnost odustajanja ove djece od škole zbog manje motivisanosti.

Vlada je još prošle godine usvojila Strategiju prema kojoj je trebalo da se uvedu kvote za upis romskih učenika u srednje škole.

,,Da su uvedene kvote i da se poštuje princip afirmativne akcije ne bismo imali neupisanu djecu u srednje škole i imali bismo veći broj onih sa završenom četvorogišnjom srednjom školom, a samim tim i novoupisanih na fakultetima”, kaže Baftijari za naš list.

Ministarstvo prosvjete i srednja stručna škola ,,Sergije Stanić” nijesu odgovorili na naša pitanja vezana za neupisanu djecu i primjenu afirmativne akcije u pomenutim slučajevima.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTRAJK U SUDSTVU: Vlada ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta

 

Nakon skoro dvije sedmice štrajka,  zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.

Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.

„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz  hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.

On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i  zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.

U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.

On objašnjava  da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.

„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.

Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava  da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.

“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.

I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme:  “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.

Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u  državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne

 

Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.

Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz  “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.

Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.

Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.

Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su  za Monitor u državnoj kompaniji.

Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBOĐENI SVI OSUMNJIČENI ZA SLUČAJ TUNEL: Zatrpana sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

U obrazloženju presude sudije Borka Lončara, kojom su oslobođeni svi osmoro osumnjičeni za ovaj slučaj,  navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela prokopanog u Višem sudu, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih

 

 

Tunel ostaje sramota za one koji su radili na njemu zbog štete koji je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju. Za optužene nema dokaza da su izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret”. Tako je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar  obrazložio oslobađajuću presudu grupi kojoj se sudilo zbog prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u Podgorici. Slučaj je  razobličio sve manjakovasti i amaterizam javne i tajne službe bezbjednosti.

Prokopani tunel u Višem sudu nije otkriven radom bezbjednosnih organa, već igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11.septembra 2023. iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina.

U depou se čuva oko 100.000 predmeta: dokaza, droga, oružje… Do danas nije utvrđeno šta je sve ukradeno iz njega. Viši sud se nalazi u samom centru Podgorice, u blizini najviših državnih institucija – Skupštine, Vlade, Centralne banke i zgrade Predsjednika države.

„Investitor akcije je  ozbiljna kriminalna grupa iz Crne Gore“ „Riječ je o jednoj od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Vi procijenite o kojoj je riječ“„Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, ubjeđivao je crnogorsku javnost tadašnji vrh Uprave policije, Ministrastva Unutrašnjih poslova i odlazeće vlade, nakon što je 11.septembra otrkiven tunel u depou podgoričkog Višeg suda.  Ministar policije u to vrijeme bio je Filip Adžić, premijer Dritan Abazović, a vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić.

Prvi čovjek policije Nikola Terzić tada je, odgovarajući na novinarsko pitanje – što nedostaje iz depoa, kazao da nedostaju određena vatrena oružja iz određenih predmeta, ali i da je njegovo lično mišljenje da je cilj bio da se dođe u posjed određenih predmeta koji potencijalno sjutra mogu baciti na koljena čitave  istrage protiv jedne kriminalne grupe potvrđujući da govori o „kavčanima“.

„Na korak smo bliže motivu kopanja tunela. Većina identifikovanih ima kriminalnu prošlost“, samo je jedna od izjava koju je medijima nakon otvaranja istrage dao ministar Adžić.

Šta je bio motiv prokopavanja tunela nije poznato ni nakon okončanja sudskog postupka.

Premijer u tehničkom mandatu, njegovi saradnici, pojedini ministri i viskorangirani policajci, tih dana su za račun lične promocije, šetkajući  po tunelu – mjestu „zločina“,  kontaminirali tragove. Na kraju su donijeli odluku da se rupa zakopa. Odluka o zakopavanju tunela,  sudeći prema obrazloženju sudije Lončara, već tada je oslobodila krivice grupu protiv koje je kasnije vođen i okončan sudski postupak. Prošlog petka sudija je bio precizno jasan – tunel nije trebalo zatvoriti.

Vlada je 28. septembra 2023. donijela odluku da se tunel zatrpa, što je i učinjeno početkom oktobra, čime su, kako je konstatovao sud, onemogućene dalja istražna postupanja i analiza.

Podsjetio je da je odluka tadašnje izvršne vlasti bila da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma, te da usljed takve odluke vještak građevinske struke nije mogao obaviti svoj zadatak.

“Sud zaključuje da bezbjednosni sektor ne samo da nije spriječio kopanje tunela i ne samo da ga nije otkrio nego je i dozvolio da se prokopani tunel prije okončanja sudskog postupka zatvori i zatrpa i da se neke istražne radnje ne preduzmu kvalitetno. Niz propusta dovodi do zaključka o ozbiljnoj nestručnosti osoba u toj oblasti”- kazao je sudija Lončar.

U obrazloženju presude navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih.

U presudi sudije Lončara navodi se da je jedan od osumnjičenih, Vladimir Erić bio u policijskoj stanici u Loznici 8. septembra 2023., tri dana prije otkrivanja tunela, u vrijeme kada mu je optužnicom stavljeno na teret da je kopao.

Za Predraga Mirotića, optuženog da je upravljao jednim od vozila korišćenih u izvršenju krivičnog djela, utvrđeno je da video-snimci zbog lošeg kvaliteta ne omogućavaju identifikaciju osobe, vozila ili registarskih oznaka. Ni za Nikolu Milačića nije utvrđeno učešće, osim tvrdnje Katarine Baćović da joj je pomogao da iznajmi stan u Njegoševoj ulici. Sud je ocijenio da na osnovu tog iskaza nije moguće zasnovati krivičnu odgovornost.

Sud je takođe oslobodio Marijana Vuljaja, jer nije bilo dokaza da je znao za bilo kakvo krivično djelo Baćović. Za Veljka Markovića, Milana Markovića i Dejana Jovanovića sud je utvrdio da su boravili u Crnoj Gori, ali dokazima nije utvrđeno njihovo prisustvo u tunelu, iznajmljenom stanu, depou.

Ostaju brojna pitanja na koja ni nakon više od dvije godine nema odgovora. Jedno od njih je svakako motiv, koji ni do danas nije utvrđen. Isključen je onaj u koji je mjesecima javnost uvjeravao tadašnji premijer tehničke Vlade Dritan Abazović,  koji je u medijima tvrdio da je iz Depoa ukradena puška iz sudskog postupka koji se vodio zbog ubistva direktora i glavnog i odgovorog urednika Dana Duška Jovanovića.

Sudija Lončar naveo je u obrazloženju presude da  ni droga niti drugi predmeti iz spisa nijesu dokazano bili cilj, a oni koji su kopali, da su željeli, mogli su da saznaju gdje se nalaze predmeti većeg značaja.

Zbog svojih javno iznijetih tvrdnji četiri mjeseca od otkrivanja tunela, Abazović se pojavio i  kao svjedok u istrazi. Međutim,  pozvao se na obavezu čuvanja službene tajne jer je riječ o operativnim informacijama koje su saopštene na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Tužilaštvo je najavilo da će se žaliti na odluku suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo