Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKUP HTP ,,ULCINJSKA RIVIJERA”: Nada veća od sumnje

Objavljeno prije

na

Novinari koji su u aprilu ove godine posjetili meksičku Rivijeru Maja kazali su da bi sa takvim konceptom ponude ulcinjska rivijera postala ubrzo brend za Evropljane. ,,Dobrostojeći i izbirljivi evropski turisti ne bi morali provesti desetak sati u avionu da bi potrošili svoje eure i funte i uživali u spoju nenametljive gostoljubivosti i elegantnog luksuza, odlične i raznovrsne hrane, cjelodnevne zabave, avanturističkih aktivnosti i očaravajuće prirode”, zapisao je kolega iz Vijesti Mihailo Jovović.

Luksuzni hoteli grupacije Karisma Resort International smješteni su širom svijeta – u Meksiku, Jamajki, Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, te Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, što se desilo nakon preuzimanja upravljanjem u rizortu Ruža vjetrova, u Dobrim Vodama, naselju između Ulcinja i Bara. Ugovor je potpisan na 10 godina, odnosno važiće do 2027.

Ako se zna da je u čitavu ovu priču, kao partner, uključen njemački turoperator TUI, jedan od lidera u svjetskom turizmu, onda bi trebalo očekivati da konačno, nakon tri pune decenije, krene povratak ulcinjskog turizma na stare staze. A on je, svi se barem u tome slažu, nemoguć bez renomiranih kompanija u hotelskom menadžmentu, velikih turoperatora i gostiju iz Zapadne Evrope.

TUI je prisutan u 180 zemalja svijeta i sa 30 miliona zadovoljnih putnika svake godine, što je garancija da će ulcinjskom i crnogorskom turizmu donijeti novi segment gostiju i produžetak sezone.

Iz tih razloga je gotovo bez primjedbe poslovično sumnjičavih Ulcinjana, koji su se prethodnih godina sa zvaničnih adresa nagledali kompjuterskih animacija i naslušali raznih obećanja, prošla tenderska procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača za zakup preko 122.000 metara kvadratnih Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina. Riječ je o prostoru na početku Velike plaže, ,,srcu” te prirodne atrakcije, duge 12 kilometara, na kojem se nalaze hoteli Bellevue i Olimpik. To su svojevrsni simboli ulcinjskog turizma, sagrađeni prije 50, odnosno 46 godina, u kojima su do 1990. Njemci činili preko 95 odsto od ukupnog broja turista.

Nakon što je poslovodstvo Karisme odlučilo da dio svog biznisa prebaci u Evropu, saopštili su da su im najzanimljiviji hoteli udaljeni ne više od 1,5 sati od aerodroma i koji imaju potencijala da lokacijom, sadržajem i kvalitetom mogu zadovoljiti stroge zahtjeve TUI-ja. Dešavanja na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku uticali su da i Njemci brže donose odluke. Posebno nakon više posjeta Ulcinju kada su se čelnici tog turoperatora ponovo uvjerili u njegove jedinstvene prirodne ljepote.

,,Naš investicioni plan obuhvaća tri razvojne faze. U naredne dvije godine investiraćemo 16,7 miliona eura u prve dvije faze, koje uključuju adaptaciju hotela Bellevue i izgradnju dodatnih kapaciteta. Treća faza investicije je rekonstrukcija hotela Olympic i izgradnja dodatnih kapaciteta i sadržaja. Kapitalno ulaganje u treću fazu je 15,6 miliona eura, sa ciljem da se postojeći objekti podignu do nivoa četiri zvjezdice”, kažu u Karismi.

Stoga je već pripremljen projekat adaptacije i rekonstrukcije tih objekata u kojima će biti oko 2.500 ležaja ili tri puta više nego što su sadašnji kapaciteti. Značajno je takođe što svi drugi planirani objekti treba da se uklope u prirodni ambijent.

Ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Pavle Radulović uvjeren je da je investitor spreman da realizuje projekat. ,,Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je on.

Vijesti su objavile da je Karisma prije tendera izdavala apartmane Ulcinjske rivijere. Ministar je na te optužbe odgovorio da smatar da je Tenderska komisija, čiji je on predsjednik, Savjet za privatizaciju i u konačnom Vlada ispunili svoj zadatak.

Vlada je, inače, realizovala zahtjeve koji su iskazali ovi investitori u pogledu smanjivanja poreza na dodatu vrijednost na turističke usluge, ali sa drugim ide znatno teže. Naime, još nije počela konkretna realizacija projekta uređenja vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koji je, samo u prvoj fazi, vrijedan preko 20 miliona eura, a koji finansiraju njemačke institucije. Kao rezultanta tog projekta bio bi mnogo čistiji kanal Port Milena, koji je sada prava ekološka bomba i koji se nalazi tik do prostora koji je Karisma zakupila. Tako nešto probirljivi zapadni gosti teško da će oprostiti.

Iz Demokratske partije Fatmira Đeke optužili su trenutnog gradonačelnika Nazifa Cungua da opstruira tu investiciju. ,,Eto, ovih dana je sličan projekat čiji je kreditor njemačka KfW banka, a garant Ministarstvo finansija, odnosno Vlada krenuo i u Podgorici. Ovakvim nerazumnim opstrukcijama nanosi se ogromna šteta lokalnom razvoju i zaostajanju za drugim primorskim opštinama na tom polju”, navode iz te stranke.

To je tim važnije ako se zna da je ključni cilj Karisme da ,,osvoji” ostrvo Adu, na išću rijeke Bojane u more. Već je saopšteno da se tamo planira uložiti 200 miliona eura i izgraditi 1.500 soba, sportski tereni i kongresne dvorane. Ističe se da će 20 do 25 odsto kapaciteta biti otvoreno tokom cijele godine za pripreme vrhunskih sportista, što znači da Ada, nakon 4,5 decenije, neće više biti samo prostor za naturiste.

Iz te kompanije je takođe najavljeno da imaju ambiciju da u Crnoj Gori upravljaju sa 5.000 soba. Princip Karisme je da imaju prosječno dva zapošljena po sobi.

Nezadovoljstvo manjinskih akcionara

Oduševljenje odlukama Vlade Crne Gore ne dijele manjinski akcionari, koji imaju oko 37 odsto akcija u državnom preduzeću HTP Ulcinjska rivijera. Oni su kazali da su nezadovoljni davanjem u zakup dijela njihove imovine.”Na taj način preduzeće gubi smisao poslovanja, odnosno svodi se na ubiranje rente”, navode akcionari. Oni su tražili privatizaciju kroz prodaju akcija ili dokapitalizaciju, a ne kroz model „tihe prodaje” kroz dugoročni zakup. Iz Vlade je objavljeno da minimalna zakupnina za period trajanja zakupa od 30 godina iznosi 450.000 eura godišnje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo