Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKUP HTP ,,ULCINJSKA RIVIJERA”: Nada veća od sumnje

Objavljeno prije

na

Novinari koji su u aprilu ove godine posjetili meksičku Rivijeru Maja kazali su da bi sa takvim konceptom ponude ulcinjska rivijera postala ubrzo brend za Evropljane. ,,Dobrostojeći i izbirljivi evropski turisti ne bi morali provesti desetak sati u avionu da bi potrošili svoje eure i funte i uživali u spoju nenametljive gostoljubivosti i elegantnog luksuza, odlične i raznovrsne hrane, cjelodnevne zabave, avanturističkih aktivnosti i očaravajuće prirode”, zapisao je kolega iz Vijesti Mihailo Jovović.

Luksuzni hoteli grupacije Karisma Resort International smješteni su širom svijeta – u Meksiku, Jamajki, Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, te Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, što se desilo nakon preuzimanja upravljanjem u rizortu Ruža vjetrova, u Dobrim Vodama, naselju između Ulcinja i Bara. Ugovor je potpisan na 10 godina, odnosno važiće do 2027.

Ako se zna da je u čitavu ovu priču, kao partner, uključen njemački turoperator TUI, jedan od lidera u svjetskom turizmu, onda bi trebalo očekivati da konačno, nakon tri pune decenije, krene povratak ulcinjskog turizma na stare staze. A on je, svi se barem u tome slažu, nemoguć bez renomiranih kompanija u hotelskom menadžmentu, velikih turoperatora i gostiju iz Zapadne Evrope.

TUI je prisutan u 180 zemalja svijeta i sa 30 miliona zadovoljnih putnika svake godine, što je garancija da će ulcinjskom i crnogorskom turizmu donijeti novi segment gostiju i produžetak sezone.

Iz tih razloga je gotovo bez primjedbe poslovično sumnjičavih Ulcinjana, koji su se prethodnih godina sa zvaničnih adresa nagledali kompjuterskih animacija i naslušali raznih obećanja, prošla tenderska procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača za zakup preko 122.000 metara kvadratnih Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina. Riječ je o prostoru na početku Velike plaže, ,,srcu” te prirodne atrakcije, duge 12 kilometara, na kojem se nalaze hoteli Bellevue i Olimpik. To su svojevrsni simboli ulcinjskog turizma, sagrađeni prije 50, odnosno 46 godina, u kojima su do 1990. Njemci činili preko 95 odsto od ukupnog broja turista.

Nakon što je poslovodstvo Karisme odlučilo da dio svog biznisa prebaci u Evropu, saopštili su da su im najzanimljiviji hoteli udaljeni ne više od 1,5 sati od aerodroma i koji imaju potencijala da lokacijom, sadržajem i kvalitetom mogu zadovoljiti stroge zahtjeve TUI-ja. Dešavanja na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku uticali su da i Njemci brže donose odluke. Posebno nakon više posjeta Ulcinju kada su se čelnici tog turoperatora ponovo uvjerili u njegove jedinstvene prirodne ljepote.

,,Naš investicioni plan obuhvaća tri razvojne faze. U naredne dvije godine investiraćemo 16,7 miliona eura u prve dvije faze, koje uključuju adaptaciju hotela Bellevue i izgradnju dodatnih kapaciteta. Treća faza investicije je rekonstrukcija hotela Olympic i izgradnja dodatnih kapaciteta i sadržaja. Kapitalno ulaganje u treću fazu je 15,6 miliona eura, sa ciljem da se postojeći objekti podignu do nivoa četiri zvjezdice”, kažu u Karismi.

Stoga je već pripremljen projekat adaptacije i rekonstrukcije tih objekata u kojima će biti oko 2.500 ležaja ili tri puta više nego što su sadašnji kapaciteti. Značajno je takođe što svi drugi planirani objekti treba da se uklope u prirodni ambijent.

Ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Pavle Radulović uvjeren je da je investitor spreman da realizuje projekat. ,,Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je on.

Vijesti su objavile da je Karisma prije tendera izdavala apartmane Ulcinjske rivijere. Ministar je na te optužbe odgovorio da smatar da je Tenderska komisija, čiji je on predsjednik, Savjet za privatizaciju i u konačnom Vlada ispunili svoj zadatak.

Vlada je, inače, realizovala zahtjeve koji su iskazali ovi investitori u pogledu smanjivanja poreza na dodatu vrijednost na turističke usluge, ali sa drugim ide znatno teže. Naime, još nije počela konkretna realizacija projekta uređenja vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koji je, samo u prvoj fazi, vrijedan preko 20 miliona eura, a koji finansiraju njemačke institucije. Kao rezultanta tog projekta bio bi mnogo čistiji kanal Port Milena, koji je sada prava ekološka bomba i koji se nalazi tik do prostora koji je Karisma zakupila. Tako nešto probirljivi zapadni gosti teško da će oprostiti.

Iz Demokratske partije Fatmira Đeke optužili su trenutnog gradonačelnika Nazifa Cungua da opstruira tu investiciju. ,,Eto, ovih dana je sličan projekat čiji je kreditor njemačka KfW banka, a garant Ministarstvo finansija, odnosno Vlada krenuo i u Podgorici. Ovakvim nerazumnim opstrukcijama nanosi se ogromna šteta lokalnom razvoju i zaostajanju za drugim primorskim opštinama na tom polju”, navode iz te stranke.

To je tim važnije ako se zna da je ključni cilj Karisme da ,,osvoji” ostrvo Adu, na išću rijeke Bojane u more. Već je saopšteno da se tamo planira uložiti 200 miliona eura i izgraditi 1.500 soba, sportski tereni i kongresne dvorane. Ističe se da će 20 do 25 odsto kapaciteta biti otvoreno tokom cijele godine za pripreme vrhunskih sportista, što znači da Ada, nakon 4,5 decenije, neće više biti samo prostor za naturiste.

Iz te kompanije je takođe najavljeno da imaju ambiciju da u Crnoj Gori upravljaju sa 5.000 soba. Princip Karisme je da imaju prosječno dva zapošljena po sobi.

Nezadovoljstvo manjinskih akcionara

Oduševljenje odlukama Vlade Crne Gore ne dijele manjinski akcionari, koji imaju oko 37 odsto akcija u državnom preduzeću HTP Ulcinjska rivijera. Oni su kazali da su nezadovoljni davanjem u zakup dijela njihove imovine.”Na taj način preduzeće gubi smisao poslovanja, odnosno svodi se na ubiranje rente”, navode akcionari. Oni su tražili privatizaciju kroz prodaju akcija ili dokapitalizaciju, a ne kroz model „tihe prodaje” kroz dugoročni zakup. Iz Vlade je objavljeno da minimalna zakupnina za period trajanja zakupa od 30 godina iznosi 450.000 eura godišnje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA: UNIPROM MJERKAO MERMER, BEMAKS ŽELI DROBLJENI KAMEN: Novo vrijeme – stare navike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od koncesionih ugovora na sirovine sjevera: šume, vode i rude, opštine nemaju skoro nikakvu korist. Neka nova Vlada će morati da poradi na tome da se izvrši decentralizacija i da o svojim bogatstvima odlučuju građani regija sa kojih se to bogatstvo eksploatiše. Ako je vrijeme tajkuna prošlo

 

Biznismen Veselin Pejović bacio je oko na nalazište mermera ispod planine Žoljevice u Andrijevici, ali mu nije pošao od ruke da realizuje taj posao. Za nešto manje kvalitetan kamen zainteresovali su se iz kompanije Bemaks. Tako trenutno stoje stvari sa rudnim nalazištima mermera i mineralnog kamena u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, predsjednik BS, zamalo da progura ideju da se posao s mermerom dodijeli Pejoviću. Ponuda je već bila pripremljena. Ministarstvo kapitalnih investicija je prihvatilo, a onda su se usprotivili ministri iz redova SNP, koja je na vlasti u Andrijevici, i na sjednici Vlade nije bio dovoljan broj glasova da ugovoreni posao dobije zeleno svjetlo.

Pejović je sa svojom kompanijom Uniprom metali trebalo da prvih šest mjeseci vrši pripreme, a da narednih 28 godina, nakon što dobije koncesije, eksploatiše mermer. Neko bi rekao – bolje i da ruda stoji netaknuta nego da se dodijeli Pejoviću. Ali, menadžer Opštine Andrijevica,Miloš Čukić ima mnogo konkretnije objašnjenje zašto pripremljena informacija nije prošla na Vladi i zbog čega je nalazište mermera ostalo nevalorizovano.

On kaže da je ponuda Uniprom metala bila loša, odnosno da opština od toga skoro da ne bi imala nikakve koristi, uprkos tvrdnjama koje su se mogle čuti da je, navodno, iz lokalne kase izbijen značajan novčani priliv. „Problematičan je prije svega iznos koncesione naknade koji bi pripao Opštini Andrijevica. To je svega sedam odsto za mineralne sirovine, kao, uostalom i za sva druga bogatstva na sjeveru države: šume, vode, druge rude. To je nešto što hitno treba da se mijenja, prije nego se bilo kome i bilo zašta daju koncesije”, smatra Čukić.

On objašnjava šta je to značilo u ovom slučaju i koliko bi iznosilo na godišnjem nivou prihoda za Opštinu. „To je trebalo da bude svega od 30.000 do 50.000 eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu”.

Za sada se, s druge strane, čini da je prihvatanje ponude koju je dao Bemaks za nalazište mineralnog kamena koji bi drobili i koristili za pravljenje betona, gotova stvar. „To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona”, objašnjava Čukić.

Kompanija Bemaks dostavila je, naime, najpovoljniju ponudu na oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u lokalitetu Piševska rijeka u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na osnovu Zakona o koncesijama i rang liste koju je 24. februara utvrdila Tenderska komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja po tom oglasu, donijelo je odluku o izboru najpovoljnije ponude. Kako se može saznati, rok za žalbe na ovu odluku je istekao, tako da je to, u ovom trenutku, čini se, gotov posao. Koncesioni akt Vlada je usvojila još na sjednici 22. septembra prošle godine.

Kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrednovao se sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.

Tufik SOFTIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom

 

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.

Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite.  Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.

Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.

Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti…  Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PRONAĐENA BERANSKA KUPAČICA: Doplivala poslije dvije decenije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvena skulptura koja je početkom dvijehiljaditih nestala iz hotela Berane, pronađena je nedavno i vraćena u svoj dom. Gdje je bila – to će, možda, ostati tajna

 

Već nekoliko mjeseci Monitor je bio u saznanju da prepoznatljiva skulptura nije otišla iz Berana, kao što se neko vrijeme mislilo, i bilo je pitanje trenutka kada će se pojaviti. Prema pouzdanim saznanjima, neko je tada pokušao da reketira sadašnjeg vlasnika hotela Nebojšu Đekovića, tražeći mu veliki novac za otkup skulpture.

Đeković u razgovoru za Monitor to nije želio da komentariše, ali je rekao da je na potrazi radio pola godine. Navodno mu je sada anonimno dojavljeno gdje bi Kupačica mogla biti, a on je potom otišao i pronašao je. „Kupačica je konačno na svom mjestu. Idemo dalje. Uspio sam da vratim u hotel i stari klavir marke Petrof, koji se nakada nalazio u salonu“, rekao je Đeković, najavljujući da potraga za umjetninama nestalim iz hotela Berane neće stati.

Skulptura Kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel Berane, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.

„Prošle godine, kada je u nevremenu nestala Kupačica sa plaže Mogren, iz Budve su me zvali i ponudili mi izliju nova dva primjerka, i za Budbu i za Berane. Ja sam pristao, ali se nisu više javljali. Sada mi je drago da je prvi primjerak pronađen, a onaj u Budbi je ipak umjetnička replika“, kaže kroz smijeh Đeković.

Predlog da se izliju novi primjerici vjerovatno je podrazumijevao da negdje postoji sačuvan kalup po kojem je čuveni vajar radio ovu skulpturu početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, ali će i to zasada ostati tajna.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.

Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi. Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka 2005. godine zaplijenila hotel Berane.

Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, na tri sprata, sa 17.000 metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700.000 eura a prodala, tek iz trećeg puta, za svega 200.000. Navodno, starim vlasnicima pod novim imenom.

Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je tada da je banka zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar je počeo da nestaje.

„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao nam je pomenuti bankarski službenik.

U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao tadašnji generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, njegova opunomoćenica Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.

Vjeruje se da je upravo u tom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti.

Tada je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika iz tri dijela kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.

Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom Morske dubine, rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.

Jedan od dobrih poznavalaca Monitoru je rekao da je u hotelu bilo mnogo slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, zatim veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.

U potpunosti su uništene dvije drvene zidne instalacije. Lopovi su ih skinuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama. Ukradena je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara, kao i veliki broj pratećih bakroreza. Prema informacijama sa tržišta umjetnina, cijena jednog takvog bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15.000 do 25.000 eura.

Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica. Kupačica je stručno razmontirana, što je ukazivalo na to da je neko radio mirno i bez straha, po čemu se još tada moglo zaključiti da to nisu učinili obični kradljivci radi preprodaje bronze. Po fotografijama koje su se mogle vidjeti ovih dana na društvenim mrežama, Kupačica je sačuvana u potpunosti, i potrebno je samo dobro i stručno očistiti.

Vjerovatno je da neće biti pravljena nova fontana na renoviranoj terasi hotela, već da će Kupačici biti pronađena neko drugo mjesto, gdje će moći da u svakom trenutku bude pristupačna ljubiteljima umjetnosti i turistima.

Sve dobronamjerne stanovnike Berana obradovala je vijest da je skulptura Kupačica pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena negdje u krugu hotela. Kulturni poslenici insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su predstavljala kulturno bogatstvo cijelog grada i države.

                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo