Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKUP HTP ,,ULCINJSKA RIVIJERA”: Nada veća od sumnje

Objavljeno prije

na

Novinari koji su u aprilu ove godine posjetili meksičku Rivijeru Maja kazali su da bi sa takvim konceptom ponude ulcinjska rivijera postala ubrzo brend za Evropljane. ,,Dobrostojeći i izbirljivi evropski turisti ne bi morali provesti desetak sati u avionu da bi potrošili svoje eure i funte i uživali u spoju nenametljive gostoljubivosti i elegantnog luksuza, odlične i raznovrsne hrane, cjelodnevne zabave, avanturističkih aktivnosti i očaravajuće prirode”, zapisao je kolega iz Vijesti Mihailo Jovović.

Luksuzni hoteli grupacije Karisma Resort International smješteni su širom svijeta – u Meksiku, Jamajki, Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, te Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, što se desilo nakon preuzimanja upravljanjem u rizortu Ruža vjetrova, u Dobrim Vodama, naselju između Ulcinja i Bara. Ugovor je potpisan na 10 godina, odnosno važiće do 2027.

Ako se zna da je u čitavu ovu priču, kao partner, uključen njemački turoperator TUI, jedan od lidera u svjetskom turizmu, onda bi trebalo očekivati da konačno, nakon tri pune decenije, krene povratak ulcinjskog turizma na stare staze. A on je, svi se barem u tome slažu, nemoguć bez renomiranih kompanija u hotelskom menadžmentu, velikih turoperatora i gostiju iz Zapadne Evrope.

TUI je prisutan u 180 zemalja svijeta i sa 30 miliona zadovoljnih putnika svake godine, što je garancija da će ulcinjskom i crnogorskom turizmu donijeti novi segment gostiju i produžetak sezone.

Iz tih razloga je gotovo bez primjedbe poslovično sumnjičavih Ulcinjana, koji su se prethodnih godina sa zvaničnih adresa nagledali kompjuterskih animacija i naslušali raznih obećanja, prošla tenderska procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača za zakup preko 122.000 metara kvadratnih Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina. Riječ je o prostoru na početku Velike plaže, ,,srcu” te prirodne atrakcije, duge 12 kilometara, na kojem se nalaze hoteli Bellevue i Olimpik. To su svojevrsni simboli ulcinjskog turizma, sagrađeni prije 50, odnosno 46 godina, u kojima su do 1990. Njemci činili preko 95 odsto od ukupnog broja turista.

Nakon što je poslovodstvo Karisme odlučilo da dio svog biznisa prebaci u Evropu, saopštili su da su im najzanimljiviji hoteli udaljeni ne više od 1,5 sati od aerodroma i koji imaju potencijala da lokacijom, sadržajem i kvalitetom mogu zadovoljiti stroge zahtjeve TUI-ja. Dešavanja na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku uticali su da i Njemci brže donose odluke. Posebno nakon više posjeta Ulcinju kada su se čelnici tog turoperatora ponovo uvjerili u njegove jedinstvene prirodne ljepote.

,,Naš investicioni plan obuhvaća tri razvojne faze. U naredne dvije godine investiraćemo 16,7 miliona eura u prve dvije faze, koje uključuju adaptaciju hotela Bellevue i izgradnju dodatnih kapaciteta. Treća faza investicije je rekonstrukcija hotela Olympic i izgradnja dodatnih kapaciteta i sadržaja. Kapitalno ulaganje u treću fazu je 15,6 miliona eura, sa ciljem da se postojeći objekti podignu do nivoa četiri zvjezdice”, kažu u Karismi.

Stoga je već pripremljen projekat adaptacije i rekonstrukcije tih objekata u kojima će biti oko 2.500 ležaja ili tri puta više nego što su sadašnji kapaciteti. Značajno je takođe što svi drugi planirani objekti treba da se uklope u prirodni ambijent.

Ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Pavle Radulović uvjeren je da je investitor spreman da realizuje projekat. ,,Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou”, rekao je on.

Vijesti su objavile da je Karisma prije tendera izdavala apartmane Ulcinjske rivijere. Ministar je na te optužbe odgovorio da smatar da je Tenderska komisija, čiji je on predsjednik, Savjet za privatizaciju i u konačnom Vlada ispunili svoj zadatak.

Vlada je, inače, realizovala zahtjeve koji su iskazali ovi investitori u pogledu smanjivanja poreza na dodatu vrijednost na turističke usluge, ali sa drugim ide znatno teže. Naime, još nije počela konkretna realizacija projekta uređenja vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koji je, samo u prvoj fazi, vrijedan preko 20 miliona eura, a koji finansiraju njemačke institucije. Kao rezultanta tog projekta bio bi mnogo čistiji kanal Port Milena, koji je sada prava ekološka bomba i koji se nalazi tik do prostora koji je Karisma zakupila. Tako nešto probirljivi zapadni gosti teško da će oprostiti.

Iz Demokratske partije Fatmira Đeke optužili su trenutnog gradonačelnika Nazifa Cungua da opstruira tu investiciju. ,,Eto, ovih dana je sličan projekat čiji je kreditor njemačka KfW banka, a garant Ministarstvo finansija, odnosno Vlada krenuo i u Podgorici. Ovakvim nerazumnim opstrukcijama nanosi se ogromna šteta lokalnom razvoju i zaostajanju za drugim primorskim opštinama na tom polju”, navode iz te stranke.

To je tim važnije ako se zna da je ključni cilj Karisme da ,,osvoji” ostrvo Adu, na išću rijeke Bojane u more. Već je saopšteno da se tamo planira uložiti 200 miliona eura i izgraditi 1.500 soba, sportski tereni i kongresne dvorane. Ističe se da će 20 do 25 odsto kapaciteta biti otvoreno tokom cijele godine za pripreme vrhunskih sportista, što znači da Ada, nakon 4,5 decenije, neće više biti samo prostor za naturiste.

Iz te kompanije je takođe najavljeno da imaju ambiciju da u Crnoj Gori upravljaju sa 5.000 soba. Princip Karisme je da imaju prosječno dva zapošljena po sobi.

Nezadovoljstvo manjinskih akcionara

Oduševljenje odlukama Vlade Crne Gore ne dijele manjinski akcionari, koji imaju oko 37 odsto akcija u državnom preduzeću HTP Ulcinjska rivijera. Oni su kazali da su nezadovoljni davanjem u zakup dijela njihove imovine.”Na taj način preduzeće gubi smisao poslovanja, odnosno svodi se na ubiranje rente”, navode akcionari. Oni su tražili privatizaciju kroz prodaju akcija ili dokapitalizaciju, a ne kroz model „tihe prodaje” kroz dugoročni zakup. Iz Vlade je objavljeno da minimalna zakupnina za period trajanja zakupa od 30 godina iznosi 450.000 eura godišnje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTESTI RADNIKA U SVIJETU, KOD NAS MUK: Kad nam (ne) živi rad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je tokom pandemije izgubila preko 30.000 radnika, a najviše u trgovini, ugostiteljstvu i administrativnim uslužnim djelatnostima

 

„Drugarska se pjesma ori, pjesma koja slavi rad, srce gromko nek nam zbori, da nam živi, živi rad“, stihovi su koje su širom bivše Jugoslavije pjevali tokom praznika rada. Velikim radničkim paradama nekada je obilježavan 1. maj, dok su građani sa porodicama piknikovali na izletištima. Bilo nekad.

Tokom ovogodišnjeg praznika rada, obilježenog nakon teške zdravstvene i ekonomske krize, radnici u Crnoj Gori, ali i cijelom svijetu nijesu imali mnogo razloga za slavlje. U razvijenim zapadnim zemljama (poput Belgije, Francuske, Njemačke, Švedske, Engleske) i onim manje razvijenim (Turska, Indonezija, Kuba, Filipini) radnici su masovno izašli na ulice uprkos COVID-19 krizi i protestovali zbog izgubljenih radnih mjesta. Policija je gotovo u svim zemljama reagovala zbog kršenja zdravstvenih mjera, a najbrutalnije su scene viđene u Turskoj, gdje je na stotine građana uhapšeno u nasilnim demonstracijama.

Za to vrijeme situacija u Crnoj Gori je, stiče se utisak, prilično relaksirana kada je riječ o radnicima. Sindikati su otkazali tradicionalnu radničku paradu zbog zdravstvenih mjera, dok su se njihovi predstavnici oglasili sa nekoliko komentara. Međutim, uprkos zdravstvenim mjerama tokom cijele godine svjedoci smo brojnih auto-kolona, političkih i vjerskih okupljanja, kojima su se takođe branila (i brane) neka prava i uvjerenja. Radničke organizacije su, ipak, odlučile da ostanu pasivne iako je za godinu dana posao izgubilo preko 30.000 radnika.

„I ove, kao i prošle godine, aktivisti i članovi Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) prinuđeni su da Međunarodni praznik rada obilježe bez tradicionalne prvomajske protestne šetnje, poštujući mjere za sprečavanje širenja koronavirusa i štiteći na taj način prvenstveno one svoje kolege koji su od marta 2020. godine, na prvoj liniji odbrane od ove pošasti… Uz želju da što prije dobijemo borbu sa nevidljivim neprijateljem i što prije pažnju sa dnevnopolitičkih previranja usmjerimo na očuvanje radnih mjesta, ekonomsku stabilnost i dostizanje socijalne pravde, Unija slobodnih sindikata Crne Gore svim radnicima čestita Prvi maj – Međunarodni praznik rada“, navodi se u prvomajskom proglasu USSCG-a.

Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT) na kraju 2020. godine bilo je blizu 28.000 manje zaposlenih (ukupno 176.693), u odnosu na 2019. godinu, kada je bilo zaposleno 203.545 radnika. Prema istim podacima do marta 2021. bez posla je ostalo još 6.000 radnika. Samo u Podgorici je za godinu dana bez posla ostalo više od 10.000 stanovnika. Najviše otpuštanja, prema statistici MONSTAT-a bilo je u trgovinama, uslugama smještaja i ishrane i preduzećima koja su pružala administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Trgovina je privredna grana u Crnoj Gori koja, pored državne uprave, zapošljava najviše ljudi. Najviše radnika je otpušteno u tom sektoru, iako su, tokom cijele pandemije, prodavnice radile svakog dana. Naravno, radno vrijeme je bilo skraćeno, ali neke druge privredne grane, poput ugostiteljstva, nijesu radile uopšte po nekoliko sedmica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NEMA KRAJA REKONSTRUKCIJI PUTA BERANE – KOLAŠIN: Tunel potopljen, sumnje isplivale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Završetak radova na putu preko Bjelasice kasniće godinu i koštaće nekoliko miliona više. U međuvremenu, jačaju sumnje da se u taj posao ušlo zbog privatnih interesa kompanija čiji su vlasnici bliski partijama iz prethodne Vlade

 

Tunel Vranjak na regionalnom putu između Berana i Kolašina, kroz planinu Bjelasicu, konačno je probijen, ali su probijeni i svi rokovi za završetak puta. Iako je trebalo da bude izgrađen prošle godine, dionica puta Lubnice – Jezerine, kako je najavljeno, biće završena tek krajem ove godine.

Prolongiranje roka za završetak radova uslovile su podzemne vode koje su se pojavljivale nekoliko puta tokom izgradnje tunela. U Upravi za saobraćaj tvrde da je taj problem trajno saniran nakon proboja tunela kroz Bjelasicu, ali ostaje nejasno zašto se u tako složen projekat ušlo bez adekvatnih priprema i istraživanja. Pa su  nepredviđene okolnosti i dodatni radovi povećali cijenu za čak tri miliona.

Radovi na putu Jezerine – Lubnice izvode se na ukupnoj dužini 14,44 kilometra i podijeljeni su na četiri dionice. Iz Direkcije javnih radova kažu da na prvoj dionici Lubnice rade rekonstrukciju puta u dužini od 6,61 kilometar i izgradnju galerije duge 80 metara. Na drugoj dionici Jelovica rekonstruisaće put od oko tri kilometra, a na četvrtoj put dužine manje od jednog kilometra. Najkompleksnija je treća dionica Klisura, na kojoj se rekonstruiše put od 3,87 kilometara i gradi tunel Vranjak dužine 2.814 metara.

Radovi na izgradnji tunela nedavno su opet bili zaustavljeni usljed pojave obimne količine podzemne vode, dotoka i do 200 litara u sekundi. Fotografije koje svjedoče o tome, tačnije o još jednoj poplavi u tunelu, objavio je nedavno na svom fejsbuk-profilu Boris Raonić iz Građanske alijanse. „Radovi je trebalo da budu završeni prije pola godine, a da se potom, sa završetkom puta, gradi žičara koja povezuje ski-centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Ali, niko se nije sjetio da ispita teren. Kada su počeli da rade, vidjeli su da ima podzemnih voda dotoka 200 litara u sekundi“, napisao je Raonić.

On tvrdi da je pad tunela promijenjen da bi išao prema planiranoj mHE, a da će čitav projekat stajati više od 50 miliona. Raonić ističe da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera SDA. U Crnoj Gori se šuška da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Duška Markovića, u čijem mandatu je Euro asfalt u Crnoj Gori dobio poslove vrijedne čak 60 miliona evra.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. U Upravi za saobraćaj kažu da je za sada za rekonstrukcije ove dionice  potrošeno 32 miliona, a da je u ovogodišnjem budžetu planirano još 13. Međutim, nepredviđene okolnosti uslovile su povećanje troškova. ,,Cjelokupna vrijednost ugovora će biti negdje oko 48 miliona. Znači, biće tri miliona eura više nego što je planirano u početku. Sljedeće godine, nakon završenog tehničkog pregleda i dobijanja upotrebne dozvole platićemo izvođaču još tri miliona”, kazao je Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj.

Monitor je odavno postavio pitanje zašto se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i zašto je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro.

Valjalo bi podsjetiti da je prvu dionicu puta, od Berana do Lubnica, u dužini od trinaest kilometara, gradila kompanija Bemax. Ta kompanija je istovremeno na istoj trasi gradila male hidroelektrane, otkupivši većinski paket akcija firme Hidroenergija Montenegro od Olega Obradovića. Bemax je taj posao iskoristio da o državnom trošku u trup puta ugradi cijevi za mHE.

Za taj poduhvat trebale su im velike količine eksploziva, posebno na dionici preko krševitog prevoja Zdravac. Nevolja je bila u tome što su istom trasom prolazile cijevi gradskog vodovoda, a Bemax ih je eksplozivom oštetio čak jedanaest puta. Računajući i onda kada je, eksplozivnom šalitrom zamućena voda, stigla do slavina u gradu, gdje je (prema zvaničnim podacima) otrovano oko dvije i po hiljade stanovnika Berana, a pretpostavlja se da je još toliko prebolovalo trovanje ne potražeći ljekarsku pomoć.

Bemaxu je zbog toga i suđeno ali su, u nedostatku dokaza, kompanija i njen izvršni direktor Veselin Kovačević, oslobođeni optužbi. Bemax je nesmetano nastavio da gradi državni put i svoje male hidroelektrane. Sve njihove hidroelektrane nalaze se sa strane Bjelasice koja pripada Beranama, odnosno slivu rijeke Lim. Počevši od one najveće, Jezerine, pa nizvodno rijekom Bistricom, prema Limu. Njihov prvobitni plan je bio na na tom potezu izgrade čak osam hidroelektrana, ali su ih na dionici bližoj gradu, mještani sela Buče omeli u tome, organizujući, prvi u Crnoj Gori, žestoke proteste.

Put Berane – Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širine je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na toj saobraćajnici, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvišim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato u NVO Akcija za socijalnu pravdu sumnjaju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemax i vlasnika malih elektrana.

A onda su se još isprepletali partijski interesi, kada je posao povjeren Euroasfaltu. Šira javnost se sa njenim poslovanjem upoznala prošle godine, kada im se krajem prošle godine urušio veliki most u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja. Iz Uprave za saobraćaj tvrde da će nastalu štetu, mjerenu milionima, snositi ,,Euroasfalt, njegovi podizvođači i firme koje su vršile nadzor”.

Sada iz NVO Akcija za socijalnu pravdu traže i reviziju posla oko puta Berane – Kolašin i tunela Vranjak. I da se potom  kompletna dokumentacija dostavi nadležnom tužilaštvu.

                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo