OKO NAS
KOLAŠIN VEĆ TRIDESET GODINA BEZ KLANICE: Propast stočarstva

Ni aktuelna kolašinska vlast, iako već u posljednjoj trećini mandata, nije uspjela da kolašinskim stočarima obezbijedi bar malo bolje uslove kada je riječ o otkupu stoke. Sigurniji otkup i klanicu pominjali su mnogi tokom predizborne kampanje, ali stočari i dalje troše silno vrijeme ne bi li sami našli kupca za ono što uzgoje. Lokalna uprava je tri i po godine potrošila, uglavnom, na saniranju štete koju su napravili prethodnici, pa očigledno nije bilo ni novca ni vremana da se pozabave jednom od najvećih muka stočara. Za investicije te vrste, očigledno, neće uskoro biti mogućnosti. Biće potrebna i pomoć države ili ozbiljan investitor. Do sada je sve to izostajalo.
U Kolašinu već skoro 30 godina nema ni klanice, čak ni uslužne, tzv. ,,komunalne” pa se stoka i dalje kolje po potocima, dvorištima i ostalim higijenski neuslovnim mjestima. Veterinari nerado daju ocjene uslova pod kojima se kolje stoka.
,,Savakako nijesu adekvatni uslovi, ali ljudi se snalaze kako mogu i vode računa koliko mogu. Nemaju mjesto gdje bi se to obavljalo po višim standardima, pa ne znam šta im drugo preostaje”, objašnjavaju u jednoj od veterinarskih ambulanti.
Stočari kažu da im je minulih godina mukotrpan posao nalaženja nakupaca i cjenkanja s njima, olakšalo to što trguju s nekoliko bjelopoljskih, odnosno podgoričkih preduzeća. Cijena je, kažu, fiksna za kilogram mesa ,,žive vage”, a isplata redovana. Ipak, shvataju, da su, i pored toga, na velikoj šteti jer na njihovoj stoci u marketima višestruko zarađuju.
,,Nema tu mnogo cjenjakanja, Zna se koliko nude, pa uzmi ili ostavi. Nema nam druge nego da damo, iako znamo da će oni višestruko skuplje prodavati meso. Ipak, obaveza klanja i prevoza grla je njihova, pa je i to olakšica. Ko ne uspije da se dogovori s tim firmama, preostaju mu nakupci, koji vrlo često uslovljavaju, a mnogi stočari su ostali uskraćeni za isplatu. Jednostavno, kad uzme stoku, nakupac se više ne javlja”, kažu u domaćinstvu Asanovića.
Najbolje bi bilo, kažu stočari, kada bi se organizovalo udruženje čija bi djelatnost, između ostalog, bila i organizovanje otkupa, to jest prikupljanje najboljih ponuda i posredovanje između stočara i onih koji kupuju njihove proizvode. To bi olakšalo posao i onima koji kupuju i onima koji prodaju stoku.
Pionirske pokušaje u okupljanju i objedinjavanju poljoprivrednika odnedavno čini NVO Klasterska inicijativa. Ta NVO ideja je Kolašinaca Milovana Vlahovića i Balše Cvetkovića, podržana i od Zavoda za zapošljavanje, koji nastoji da poljoprivrednike objedini i nauči zajedničkom djelovanju prema tržištu. Do sada su, kaže Vlahović, uspjeli da na taj način povežu oko 30 poljoprivrednika.
I u lokalnoj upravi ocjenjuju da bi formiranje udruženja olakšalo posao. Broj grla stoke na području kolašinske opštine, napominju, sada je manji od petine onog s kraja osamdesetih. Stručnjaci za poljoprivredu kažu da je za samo dvije decenije stočarstvo u opštini, koja je ,,bogom data” za tu granu, totalno uništeno.
Oko 33.000 ovaca bilo je, na primjer, osamdesetih na području opštine Kolašin, a sada ih je manje od 6.300. Prema podacima od prije dvije godine stočari koji ljetuju na katunima, imaju 981 grlo goveda, 467 koza i 145 konja”- podaci su kojima raspolažu u opštinskoj savjetodavnoj službi.
Prema nekim procjenama za uslužnu klanicu bilo bi potrebno oko 200.000 eura, a time bi se zaposlilo pet-šest radnika. Bilo je predloga da to bude mjesto gdje bi se klala stoka i iz drugih opština. Oragnizovani otkup mesa i klanica prestali su da postoje u Kolašinu početkom devedesetih, s propašću preduzeća Sinjavina, nekadašnjeg OOUR-a Veletrgovine. Neki od bivših rukovodilaca te firme tvrde da je s propadanjem tog preduzeća propalo i mnogo povoljnosti za stočare.
„Klanica je prvobitno služila za uslužno klanje stoke, da se to ne bi obavljalo kao sada po livadama, šumama i dvorištima. Sve je bilo pod kontrolom veterinarske inspekcije. Kasnije je ta klanica registrovana i za izvoz i pored bjelopoljske bila je jedina u Crnoj Gori. Tada se klalo i po 500 jagnjadi za jednu noć. To sada zvuči kao fantastika. Sve se to dešavalo do 1988. godine. Tada smo za jedan dan na Sinjavini kupovali po 1.700 jagnjadi. Zadnji izvoz s područja naše opštine bio je 12. 000 jagnjadi. Izvozili smo i konjsko meso za Italiju”, sjeća se jedan od direkora Sinjavine.
To preduzeće je obavljalo i otkup životinjskih koža i vune, koje se sada, kako tvrdi, bacaju.
Preduzeće Sinjavina prodato je 2006. godine firmi Beppler end Pratners za svega 120 000 eura. Prethodno je u to preduzeće 1992. godine uveden stečaj. Nijesu rijetki oni koji su tvrdili da je imovina nekadašnje respektabilne kolašinske firme prodata u bescjenje. Sinjavina je posjedovala 300 hektara pašnjaka i livada s pratećim objektima za tov junadi i jagnjadi na istoimenoj planini, 14 hektara obradive površine na Vučju, na kojima je bio izgrađen i sistem za navodnjavanje. Prerađivačke kapacitete sačinjavali su klanica s kožarom, četiri otkupne stanice za mlijeko u Barama Kraljskim, Dragovića Polju, Bistrici i u gradu. Imala je i zavidan broj poljoprivrednih mašina, kao i vozni park. Zapošljavala je više od 60 radnika. Firma je 1986. godine i zvanično bila jedna od najuspješnijih u državi.
„Suština je bila u tome što se od zaklane stoke ništa nije bacalo. Proda se koža junadi i teladi, vuna od ovaca. Meso po dobrim cijenama. Milo se čovjeku baviti stočarstvom, jer je znao da slijedi i poštena nadokanada za teški rad. To su bila neka bolja vremena, koja žive u sjećanjima”, kažu Asanovići.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije