Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN VEĆ TRIDESET GODINA BEZ KLANICE: Propast stočarstva

Objavljeno prije

na

Ni aktuelna kolašinska vlast, iako već u posljednjoj trećini mandata, nije uspjela da kolašinskim stočarima obezbijedi bar malo bolje uslove kada je riječ o otkupu stoke. Sigurniji otkup i klanicu pominjali su mnogi tokom predizborne kampanje, ali stočari i dalje troše silno vrijeme ne bi li sami našli kupca za ono što uzgoje. Lokalna uprava je tri i po godine potrošila, uglavnom, na saniranju štete koju su napravili prethodnici, pa očigledno nije bilo ni novca ni vremana da se pozabave jednom od najvećih muka stočara. Za investicije te vrste, očigledno, neće uskoro biti mogućnosti. Biće potrebna i pomoć države ili ozbiljan investitor. Do sada je sve to izostajalo.

U Kolašinu već skoro 30 godina nema ni klanice, čak ni uslužne, tzv. ,,komunalne” pa se stoka i dalje kolje po potocima, dvorištima i ostalim higijenski neuslovnim mjestima. Veterinari nerado daju ocjene uslova pod kojima se kolje stoka.

,,Savakako nijesu adekvatni uslovi, ali ljudi se snalaze kako mogu i vode računa koliko mogu. Nemaju mjesto gdje bi se to obavljalo po višim standardima, pa ne znam šta im drugo preostaje”, objašnjavaju u jednoj od veterinarskih ambulanti.

Stočari kažu da im je minulih godina mukotrpan posao nalaženja nakupaca i cjenkanja s njima, olakšalo to što trguju s nekoliko bjelopoljskih, odnosno podgoričkih preduzeća. Cijena je, kažu, fiksna za kilogram mesa ,,žive vage”, a isplata redovana. Ipak, shvataju, da su, i pored toga, na velikoj šteti jer na njihovoj stoci u marketima višestruko zarađuju.

,,Nema tu mnogo cjenjakanja, Zna se koliko nude, pa uzmi ili ostavi. Nema nam druge nego da damo, iako znamo da će oni višestruko skuplje prodavati meso. Ipak, obaveza klanja i prevoza grla je njihova, pa je i to olakšica. Ko ne uspije da se dogovori s tim firmama, preostaju mu nakupci, koji vrlo često uslovljavaju, a mnogi stočari su ostali uskraćeni za isplatu. Jednostavno, kad uzme stoku, nakupac se više ne javlja”, kažu u domaćinstvu Asanovića.

Najbolje bi bilo, kažu stočari, kada bi se organizovalo udruženje čija bi djelatnost, između ostalog, bila i organizovanje otkupa, to jest prikupljanje najboljih ponuda i posredovanje između stočara i onih koji kupuju njihove proizvode. To bi olakšalo posao i onima koji kupuju i onima koji prodaju stoku.

Pionirske pokušaje u okupljanju i objedinjavanju poljoprivrednika odnedavno čini NVO Klasterska inicijativa. Ta NVO ideja je Kolašinaca Milovana Vlahovića i Balše Cvetkovića, podržana i od Zavoda za zapošljavanje, koji nastoji da poljoprivrednike objedini i nauči zajedničkom djelovanju prema tržištu. Do sada su, kaže Vlahović, uspjeli da na taj način povežu oko 30 poljoprivrednika.

I u lokalnoj upravi ocjenjuju da bi formiranje udruženja olakšalo posao. Broj grla stoke na području kolašinske opštine, napominju, sada je manji od petine onog s kraja osamdesetih. Stručnjaci za poljoprivredu kažu da je za samo dvije decenije stočarstvo u opštini, koja je ,,bogom data” za tu granu, totalno uništeno.

Oko 33.000 ovaca bilo je, na primjer, osamdesetih na području opštine Kolašin, a sada ih je manje od 6.300. Prema podacima od prije dvije godine stočari koji ljetuju na katunima, imaju 981 grlo goveda, 467 koza i 145 konja”- podaci su kojima raspolažu u opštinskoj savjetodavnoj službi.

Prema nekim procjenama za uslužnu klanicu bilo bi potrebno oko 200.000 eura, a time bi se zaposlilo pet-šest radnika. Bilo je predloga da to bude mjesto gdje bi se klala stoka i iz drugih opština. Oragnizovani otkup mesa i klanica prestali su da postoje u Kolašinu početkom devedesetih, s propašću preduzeća Sinjavina, nekadašnjeg OOUR-a Veletrgovine. Neki od bivših rukovodilaca te firme tvrde da je s propadanjem tog preduzeća propalo i mnogo povoljnosti za stočare.

„Klanica je prvobitno služila za uslužno klanje stoke, da se to ne bi obavljalo kao sada po livadama, šumama i dvorištima. Sve je bilo pod kontrolom veterinarske inspekcije. Kasnije je ta klanica registrovana i za izvoz i pored bjelopoljske bila je jedina u Crnoj Gori. Tada se klalo i po 500 jagnjadi za jednu noć. To sada zvuči kao fantastika. Sve se to dešavalo do 1988. godine. Tada smo za jedan dan na Sinjavini kupovali po 1.700 jagnjadi. Zadnji izvoz s područja naše opštine bio je 12. 000 jagnjadi. Izvozili smo i konjsko meso za Italiju”, sjeća se jedan od direkora Sinjavine.

To preduzeće je obavljalo i otkup životinjskih koža i vune, koje se sada, kako tvrdi, bacaju.

Preduzeće Sinjavina prodato je 2006. godine firmi Beppler end Pratners za svega 120 000 eura. Prethodno je u to preduzeće 1992. godine uveden stečaj. Nijesu rijetki oni koji su tvrdili da je imovina nekadašnje respektabilne kolašinske firme prodata u bescjenje. Sinjavina je posjedovala 300 hektara pašnjaka i livada s pratećim objektima za tov junadi i jagnjadi na istoimenoj planini, 14 hektara obradive površine na Vučju, na kojima je bio izgrađen i sistem za navodnjavanje. Prerađivačke kapacitete sačinjavali su klanica s kožarom, četiri otkupne stanice za mlijeko u Barama Kraljskim, Dragovića Polju, Bistrici i u gradu. Imala je i zavidan broj poljoprivrednih mašina, kao i vozni park. Zapošljavala je više od 60 radnika. Firma je 1986. godine i zvanično bila jedna od najuspješnijih u državi.

„Suština je bila u tome što se od zaklane stoke ništa nije bacalo. Proda se koža junadi i teladi, vuna od ovaca. Meso po dobrim cijenama. Milo se čovjeku baviti stočarstvom, jer je znao da slijedi i poštena nadokanada za teški rad. To su bila neka bolja vremena, koja žive u sjećanjima”, kažu Asanovići.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo