Povežite se sa nama

OKO NAS

ALARM NA MORU: Dinamitaš po milji

Objavljeno prije

na

,,Ovakvi prizori su katastrofalni. Od Ulcinja do Herceg Novog nema mjesta na kojem se ne baca dinamit”, kaže poznati sportski podvodni ribolovac Andrija Gazivoda.

Ovaj reprezentativac Crne Gore u tom sportu je ovih dana objavio snimke ubijene ribe koja leži na morskom dnu u ulcinjskoj uvali Valdanos i budvanskoj plaži Jaz, navodeći da ga, kada je i ranije isto to činio, nikad niko nije pozvao da ga pita o tome.

Na pitanje da li je moguće da se ne zna ko su ti ljudi, Gazivoda kaže da policija to sigurno zna. ,,Znaju se tačno ljudi koji se time bave, ali nekome nije u interesu da se problemi riješe. Radije uživa u toj ribi”, dodaje on.

Slično kažu i ribari u Ulcinju, gdje ima, kako je zvanično objavljeno, oko 30 osoba koje se bave izlovom ribe pomoću eksploziva. U udruženjima ribara su izračunali da praktično na svaku nautičku milju našeg mora ima po jedan dinamitaš!?

„Eksploziv se baca sa obale, sa stijena, mi ih vidimo dok pored njih prolazimo barkama. To su sve naši poznanici. Obično operišu u duetu. Utisak je da ih je sve više”, pričaju ribari.

A ovakav lov je ne samo nelegalan, nego i veoma destruktivan. Uništava stanište, mlađ, morsku sredinu i tako sprječava mriještenje sljedeće generacije riba. Šteta je trajna po čitav ekosistem.

Vrlo često stradaju i sami dinamitaši uslijed nestručnog baratanja eksplozivom. Tačnije, više je zabilježeno povreda na taj način nego što je protiv njih podnijeto krivičnih prijava. Tako je, na primjer, u Ulcinju u protekle dvije godine jedna osoba procesiurana zbog bavljenja ovom nelegalnom aktivnošću. Ona je prihvatila krivicu i kažnjena je uplatom od 300 eura u dobrotvorne svrhe.

U toj opštini je u ovom periodu Kancelarija za međunarodnu saradnju i projekte lokalne uprave, uz podršku Kraljevine Norveške, sprovodila projekat „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune”.

Konstatujući da se taj projekat pokazao neefikasnim, jer nije došlo do rješenja problema, izvršni direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić kaže da su snimci koje je javnosti prezentovao Gazivoda „žalosna stvarnost”, koje su jednako svjesni nadležni organi i građani.

„To je znak privitimizma i necivilizacije. Znaju se imena ljudi koji to rade. Opština i MUP zvanično kažu da se radi o tridesetak krivolovaca. Ja sam čak i razgovarao sa jednim i pitao ga zašto to radi. Odgovorio je da je prinuđen jer nema posla, da mora da prehrani porodicu i da je bolje da se bavi tim nego da krade, švercuje drogu ili oružje. Dakle, u nekim slučajevima i socijalna komponenta je uticala da se taj problem proširi”, kazao je Hodžić.

Prema njegovim riječima, krivolovu eksplozivom treba posvetiti posebnu pažnju, a u rješavanje problema moraju se uključiti nadležni organi, civilni sektor i građani.

Iz NVO Green home iz koje su na osnovu video zapisa koje je napravio Gazivoda, podnijeli Upravi za inspekcijske poslove zahtjev za inspekcijski nadzor i krivičnu prijavu protiv NN lica, smatraju da rješenje postoji.

„Uprava Pomorske sigurnosti Crne Gore preko VTMIS sistema za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskog saobraćaja te institucije snima u realnom vremenu plovila do veličine skutera. Dakle, sistem može da uoči i osobe u vršenju krivičnog djela u obalnom području, te da pamti i čuva snimke 120 dana unazad u memorijskim bazama sva dešavanja u obalnom području u teritorijalnom moru”, kazala je izvršna direktorka te ekološke organizacije Nataša Kovačević naglašavajući da je možda dovoljno angažovati i tržišnu inspekciju i spriječiti dostavljanje ribe koja je lovljena dinamitom restoranima.

,,Ovakva riba je prepoznatljiva po povredama koje nastaju od dinamita, a one se mogu utvrditi dodatno u Forenzičkom centru u Danilovgradu”, rekla je ona.

Kovačević dodaje da stanovnici u svakom obalnom naselju znaju ko iz njihove okoline krivolovi dinamitom. “Vrijeme je da i oni počnu odgovorno da se ponašaju na način što će prijaviti krivolovce i pomoći očuvanju ribljeg fonda od kojeg i sami često žive”, kazala je ona.

I dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora smatra da je ulov ribe dinamitom jedan od najvećih problema na moru. „Za sada mogu reći da mi samo izgleda da nadležne inspekcijske službe nijesu voljne da riješe taj problem i onda se tu dodatno postavlja pitanje zašto je to tako”, rekla je ona.

Gazivoda kaže da se svaki pojedinac koji se bavi krivolovom zna, ali da je stvar volje podvodnih ribolovaca, ali i policije i institucija da stanu u kraj problemu.

,,Ja sam podvodni ribolovac, nijesam istražni organ da istražujem ko baca dinamit. Kada bi uhvatili jednog ili dva krivolovca, ovi bi to prestali da rade”, kaže on.

Građanski pokret URA pozvao je Vladu da se ozbiljnije uključi u svoj posao i da prestane da se oglušuje na pojave koje se tiču bezbjednosti i građana i turista.

„Turistička sezona počinje i opet smo svjedoci korišćenja nedozvoljenih sredstava u ribolovu, kako na Primorju, tako i u vodama u unutrašnjosti, ali inspekcija, tužilaštvo i policija ne reaguju adekvatno. Premda u našem Krivičnom zakoniku postoji više osnova da se ovakva krivična djela sankcionišu, u svim do sada prijavljenim slučajevima došlo je do neadekvatne reakcije državnih organa “, tvrde u URI.

Prema riječima stručnjaka Instituta za biologiju mora Aleksandra Joksimovića, treba brzo raditi. „Moramo modernizovati i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj”, ističe ovaj šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 13 (Ribarstvo) sa EU.

„Dakle, moramo jačati svijest o potrebi zaštite ribljeg fonda i sprovoditi mjere zaštite. Malo svojom voljom, a nešto pod pritiskom EU. Sve drugo bi značilo da sječemo granu na kojoj sjedimo”, kaže Dželal Hodžić i tvrdi da se bez represivnih mjera, za samo nekoliko godina, ova vrsta krivolova može smanjiti bar za 90 odsto.

On zaključuje da se i ribarima, mjerama ekonomske i socijalne politike, odnosno podsticajima, treba pomoći kako bi se sačuvalo njihovo tradicionalno zanimanje koje je uvijek bilo izuzetno teško.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo