Povežite se sa nama

OKO NAS

ALARM NA MORU: Dinamitaš po milji

Objavljeno prije

na

,,Ovakvi prizori su katastrofalni. Od Ulcinja do Herceg Novog nema mjesta na kojem se ne baca dinamit”, kaže poznati sportski podvodni ribolovac Andrija Gazivoda.

Ovaj reprezentativac Crne Gore u tom sportu je ovih dana objavio snimke ubijene ribe koja leži na morskom dnu u ulcinjskoj uvali Valdanos i budvanskoj plaži Jaz, navodeći da ga, kada je i ranije isto to činio, nikad niko nije pozvao da ga pita o tome.

Na pitanje da li je moguće da se ne zna ko su ti ljudi, Gazivoda kaže da policija to sigurno zna. ,,Znaju se tačno ljudi koji se time bave, ali nekome nije u interesu da se problemi riješe. Radije uživa u toj ribi”, dodaje on.

Slično kažu i ribari u Ulcinju, gdje ima, kako je zvanično objavljeno, oko 30 osoba koje se bave izlovom ribe pomoću eksploziva. U udruženjima ribara su izračunali da praktično na svaku nautičku milju našeg mora ima po jedan dinamitaš!?

„Eksploziv se baca sa obale, sa stijena, mi ih vidimo dok pored njih prolazimo barkama. To su sve naši poznanici. Obično operišu u duetu. Utisak je da ih je sve više”, pričaju ribari.

A ovakav lov je ne samo nelegalan, nego i veoma destruktivan. Uništava stanište, mlađ, morsku sredinu i tako sprječava mriještenje sljedeće generacije riba. Šteta je trajna po čitav ekosistem.

Vrlo često stradaju i sami dinamitaši uslijed nestručnog baratanja eksplozivom. Tačnije, više je zabilježeno povreda na taj način nego što je protiv njih podnijeto krivičnih prijava. Tako je, na primjer, u Ulcinju u protekle dvije godine jedna osoba procesiurana zbog bavljenja ovom nelegalnom aktivnošću. Ona je prihvatila krivicu i kažnjena je uplatom od 300 eura u dobrotvorne svrhe.

U toj opštini je u ovom periodu Kancelarija za međunarodnu saradnju i projekte lokalne uprave, uz podršku Kraljevine Norveške, sprovodila projekat „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune”.

Konstatujući da se taj projekat pokazao neefikasnim, jer nije došlo do rješenja problema, izvršni direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić kaže da su snimci koje je javnosti prezentovao Gazivoda „žalosna stvarnost”, koje su jednako svjesni nadležni organi i građani.

„To je znak privitimizma i necivilizacije. Znaju se imena ljudi koji to rade. Opština i MUP zvanično kažu da se radi o tridesetak krivolovaca. Ja sam čak i razgovarao sa jednim i pitao ga zašto to radi. Odgovorio je da je prinuđen jer nema posla, da mora da prehrani porodicu i da je bolje da se bavi tim nego da krade, švercuje drogu ili oružje. Dakle, u nekim slučajevima i socijalna komponenta je uticala da se taj problem proširi”, kazao je Hodžić.

Prema njegovim riječima, krivolovu eksplozivom treba posvetiti posebnu pažnju, a u rješavanje problema moraju se uključiti nadležni organi, civilni sektor i građani.

Iz NVO Green home iz koje su na osnovu video zapisa koje je napravio Gazivoda, podnijeli Upravi za inspekcijske poslove zahtjev za inspekcijski nadzor i krivičnu prijavu protiv NN lica, smatraju da rješenje postoji.

„Uprava Pomorske sigurnosti Crne Gore preko VTMIS sistema za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskog saobraćaja te institucije snima u realnom vremenu plovila do veličine skutera. Dakle, sistem može da uoči i osobe u vršenju krivičnog djela u obalnom području, te da pamti i čuva snimke 120 dana unazad u memorijskim bazama sva dešavanja u obalnom području u teritorijalnom moru”, kazala je izvršna direktorka te ekološke organizacije Nataša Kovačević naglašavajući da je možda dovoljno angažovati i tržišnu inspekciju i spriječiti dostavljanje ribe koja je lovljena dinamitom restoranima.

,,Ovakva riba je prepoznatljiva po povredama koje nastaju od dinamita, a one se mogu utvrditi dodatno u Forenzičkom centru u Danilovgradu”, rekla je ona.

Kovačević dodaje da stanovnici u svakom obalnom naselju znaju ko iz njihove okoline krivolovi dinamitom. “Vrijeme je da i oni počnu odgovorno da se ponašaju na način što će prijaviti krivolovce i pomoći očuvanju ribljeg fonda od kojeg i sami često žive”, kazala je ona.

I dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora smatra da je ulov ribe dinamitom jedan od najvećih problema na moru. „Za sada mogu reći da mi samo izgleda da nadležne inspekcijske službe nijesu voljne da riješe taj problem i onda se tu dodatno postavlja pitanje zašto je to tako”, rekla je ona.

Gazivoda kaže da se svaki pojedinac koji se bavi krivolovom zna, ali da je stvar volje podvodnih ribolovaca, ali i policije i institucija da stanu u kraj problemu.

,,Ja sam podvodni ribolovac, nijesam istražni organ da istražujem ko baca dinamit. Kada bi uhvatili jednog ili dva krivolovca, ovi bi to prestali da rade”, kaže on.

Građanski pokret URA pozvao je Vladu da se ozbiljnije uključi u svoj posao i da prestane da se oglušuje na pojave koje se tiču bezbjednosti i građana i turista.

„Turistička sezona počinje i opet smo svjedoci korišćenja nedozvoljenih sredstava u ribolovu, kako na Primorju, tako i u vodama u unutrašnjosti, ali inspekcija, tužilaštvo i policija ne reaguju adekvatno. Premda u našem Krivičnom zakoniku postoji više osnova da se ovakva krivična djela sankcionišu, u svim do sada prijavljenim slučajevima došlo je do neadekvatne reakcije državnih organa “, tvrde u URI.

Prema riječima stručnjaka Instituta za biologiju mora Aleksandra Joksimovića, treba brzo raditi. „Moramo modernizovati i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj”, ističe ovaj šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 13 (Ribarstvo) sa EU.

„Dakle, moramo jačati svijest o potrebi zaštite ribljeg fonda i sprovoditi mjere zaštite. Malo svojom voljom, a nešto pod pritiskom EU. Sve drugo bi značilo da sječemo granu na kojoj sjedimo”, kaže Dželal Hodžić i tvrdi da se bez represivnih mjera, za samo nekoliko godina, ova vrsta krivolova može smanjiti bar za 90 odsto.

On zaključuje da se i ribarima, mjerama ekonomske i socijalne politike, odnosno podsticajima, treba pomoći kako bi se sačuvalo njihovo tradicionalno zanimanje koje je uvijek bilo izuzetno teško.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo