Povežite se sa nama

OKO NAS

SUMORAN SOCIJALNI KARTON SJEVERA CRNE GORE: Kad je država maćeha

Objavljeno prije

na

,,Skoro osma godina sam na Birou rada. U kasnim sam pedesetim, prije toga sam radio više od tri decenije. Od kako je privatizovana Impregnacija i od kada sam zajedno s još mnogo kolega proglašen tehnološkim viškom, uzalud pokušavam da pred sudovima dobijem bar otpremninu. Nema adrese u Crnoj Gori, na koju nismo pisali, molili za intervenciju i podršku. Bez rezultata. Naravno, posla za mene nema i ne nadam mu se više”, to su riječi jednog od mnogih Kolašinca koji su krajem devedesetih ili koju godinu kasnije ostali bez posla.

Na desetine preduzeća, uglavnom prerađivačkih kapaciteta, u toj varoši netragom su nestala pred kraj prošlog i početkom ovog vijeka. Sva su, kaže dugogodišnji direktor Šumsko industrijskog kombinata ŠIK Tara Dragiša Dožić, ugašena ,,neuspješnim i kriminalnim” privatizacijama. Sličnih primjera, tvrdi on, ima mnogo na sjeveru i to je razlog za prilično sumoran ,,socijalni karton” tog dijela Crne Gore. Ne ohrabruju ni dešavanja u preduzećima, koja su do skoro bila aktivna, smatra Dožić.

,,Prema onome što su objavljivali mediji, tokom 2016. godine, stečaj je uveden u 339 preduzeća. Tokom prva dva mjeseca ove godine u čak 92 firme uveden je stečaj. Za isti period prošle godine stečajni postupak otvoren je nad 132 privredna društva. Ti zabrinjavajući podaci bude sumnju da se radi o zloupotrebama. Nažalost, Kolašin nije usamljen primjer sumnjivih privatizacija preduzeća. Nema opštine u Crnoj Gori koja nije privredno devastirana pri privatizacionim procesima, pa su izvještaji u kojima su nezadovoljni radnici na magistralama, trgovima i ulicama svakodnevica. Sjever naravno prednjači po vidljivim poraznim rezulatima”, trvrdi on.

Stopa nezaposlenosti na sjeveru znatno je veća od crnogorskog prosjeka. Broj nezaposlenih naročito se dramatično povećao minulih godina u Bijelom Polju, Rožajama i Beranama, a stopa nezaposlenosti je i do desetak procenata pznad prosječne u Crnoj Gori, koja prema Monstatu iznosi oko 22 odsto.

Kako je nedavno saopštio načelnik Područne jedinice Zavoda za zapošljavanje Žarko Šebek, stopa nezaposlenosti u Bijelom Polju je 32,02 odsto, a lani je bila 29,89. On je precizirao da je na evidenciji 4.717 nezaposlenih, 314 više nego prošle, odnosno 676 nego pretprošle godine. Bez posla je i oko 850 visokoškolaca.

U nekad industrijskim Beranama, sada je 109 posto više nezaposlenih nego prošle godine. Više od 5.940 Baranaca i Petnjičana su na evidenciji ZZZ, što je za 3.100 više nego u istom periodu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Pljevljima je 27,79 posto, pa je na evidenciji blizu 3.000 ljudi, odnosno svaki četvrti radno aktivan stanovnik. Krajem prošle godine bilo ih je 62 manje, a broj nezaposlenih u minule tri godine povećao se za 600. Skoro šestina nezaposlenih Pljevljaka ima fakultetske diplome.

,,Broj nezaposlenih u Rožajama povećao se više od dva puta u posljednje dvije godine. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, 2015. godine na evidenciji se nalazilo 1.280 ljudi, lani 1.765, da bi ih 1. marta ove godine bilo 3.117. Stopa nezaposlenosti je 26,82 odsto”, saopštili su prije mjesec dana iz ZZZ novinarima.

Prema zvaničnim podacima, u Mojkovcu nezaposleno je 828 ljudi, 61 više nego prije dvije godine. Bez posla je i više od 150 svršenih visokoškolaca. Stopa nezaposlenosti je 28,96, a 2015. bila je 26,83 odsto. Na Žabljaku je krajem februara evidentirano 230 nezaposlenih, što je 17,1 odsto ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Na Birou je 56 visokoškolaca.

Iz biroa rada Bijelog Polja, Berana i Mojkovca istakli su da se broj nezaposlenih u posljednje dvije godine povećao zbog primjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i profesionalnoj rehibilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom.

Među nezaposlenim na sjeveru najviše je onih koji su zakoračili u petu deceniju i još starijih, takozvanih ,,teško zapošljivih lica”.

U Bijelom Polju takvih je 855, u Pljvljima 784. U Beranama je gotovo 28 odsto nezaposlenih starije od 50 godina. I u Kolašinu je među nazaposlenima najviše ljudi u šestoj deceniji života – 211, a posao čeka i 189 onih između 40 i 50 godina. U susjednom Mojkovcu 247 lica s evidencije ZZZ stariji su od 50 godina i 129 u petoj deceniji.

,,Ne čude ti podaci. Očekivani su s obzirom na sve što je sjevernu regiju zadesilo. Dosadašnja podrška Vlade prema sjeveru bila je verbalna, tempirana u određenom momentu , prema potrebi i svodila se, uglavnom, na konstataciju da sjever zaostaje u razvoju u odnosu na jug države. Potencirali su razvojene mogućnosti, bez konkretnih podsticajnih mjera “, tvrdi Dožić.

On podsjeća da je za podsticaj manje razvijenih područja u bivšoj Jugoslaviji postojao fond iz kojeg su sredstva e dijeljena prema utvrđenim kriterijumima i to bespovratno. Slične incijative, smatra dugogodišnji rukovodilac uspješnih drvoprerađivački preduzeća, trebalo bi i sada pokrenuti.

,,Pored Razvojno investicionog fonda (RIF) i sredstava iz Abu Dabi banke iz Saudijske Arabije, koja se opredjeljuju po vrlo povoljnim uslovima prvenstveno za razvoj agrara, trebalo bi posebnu stavku u budžetu države namijeniti nerazvijenom sjeveru Crne Gore. Punu kontrolu plasmana tih sredstava, prema usvojenim kriterijumima, imala bi Vlada. Pod hitno bi trebalo donijeti i novu strategiju razvoja za sjeverno područje i nosioce privrednih aktivnosti po selektivno odabranim atraktivnim projektima”, predlaže on.

Uz podsticajne mjere nerazvijenom sjeveru, naglašava Dožić, treba uraditi i izmjene zakonskih odredbi, pa i donijeti nove zakone, posebno o lokalnoj samoupravi i predvidjeti daleko veća ovlaštenja u upravljanju prirodnim resursima, koji se nalaze na njenoj teritoriji.

,,Neodrživo je i neshvatljivo sadašnje upravljanje pojedinim resursima kao što su šumarstvo, mineralne sirovine i hidropotencijali, gdje je lokalna uprava nijemi i nemoćni posmatrač devastacije i zloupotrebe tih dobara”, zaključuje on.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo