Povežite se sa nama

OKO NAS

ALBANCI PRED IZBORE: Više Milovi nego svoji

Objavljeno prije

na

Dvije su stvari već sada gotovo izvjesne: iz redova albanskih nacionalnih stranaka biće i u narednom sazivu crnogorskog Parlamenta dva predstavnika, dok će DPS dobiti najviše glasova Albanaca. Od 18 hiljada, koliko ih u prosjeku glasa, stranka premijera Mila Đukanovića će imati podršku više od trećine Albanaca. Moguće je da će taj procenat porasti, jer je premijer tokom nedavne posjete Opštini Ulcinj kazao da je u toku velika borba za svakog glasača i da će DPS nastojati da dobije što više glasova pripadnika i te nacionalne zajednice.

Albanskim strankama, koje su se udružile u tri koalicije, i ostalim strankama, preostaje da podijele ostatak. Naravno, dio će dobiti koalicija Ključ, koja ima u svojim redovima popularnog Dritana Abazovića, kao i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, te manji dio stranke koja je iz nje nastala, Socijaldemokrate.

U savezu Albanci odlučni, koji čine Nova demokratska snaga – Forca, Demokratska unija Albanaca i Albanska alternativa, tvrde da mogu imati dva poslanika. No, čini se da su svjesni da se to neće dogoditi, pa su samo pet dana prije predaje izbornih lista čelnici tih stranaka Nazif Cungu, Mehmed Zenka i Đerđ Camaj uputili pismo predsjednicima, premijerima i šefovima parlamenata Albanije i Kosova sa molbom da utiču na lidere ostalih albanskih stranaka u Crnoj Gori da na izborima 16. oktobra nastupe na jednoj listi.

U koaliciji Sa jednim ciljem, koju predvodi Demokratska partija Fatmira Đeke, okupili su se Građanska inicijativa Vaselja Siništaja, Demokratski savez Mehmeta Bardhija i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja. Ovu listu predvodiće povratnik u aktivnu politiku, bivši ministar za manjine u crnogorskoj Vladi i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga. Đeka, čija je baza na Anamalskom području, uz granicu sa Albanijom, je izborom Hajdinage za nosioca liste, uspio da napravi osovinu grad-selo u Ulcinju, a da uključivanjem Siništaja koaliciju učinio faktorom na državnom nivou, odnosno da i ubuduće izvjesno zadrži parlamentarni status.

Đeka kaže da je on prije gotovo godinu dana inicirao pravljenje zajedničke političke platforme Albanaca u Crnoj Gori, a da su to devalvirali upravo oni koji se sada, navodno, zalažu za jedinstvo. ,,Da je ova inicijativa samo formalna pokazuje činjenica da najprije nije nama upućena. Valjda bi to bio red”, kaže on.

,,Kasno je sada za takve inicijative”, rekao je nosilac liste Albanski demokratski savez Nikola Camaj, koji je, inače, čelnik Demokratskog saveza u Malesiji. On je okupio i najveći dio članova odbora te stranke u Plavu i Rožajama, i formirao koaliciju sa Centralnim albanskim pokretom za integracije dr Isata Jakupija u Ulcinju. Camaj je uvjeren u dobar rezultat, jer, ističe, želi faktorizaciju Albanaca u ovoj zemlji, dok su najveće stranke svoju sudbinu vezale za Đukanovićevu partiju koja nije ispunila legitimne zahtjeve ove nacionalne zajednice. ,,Pojavom ove liste građaninu se pruža prilika da bira: želi li da postane faktor ili da ostane dekor”, kaže on.

Ako Camaj ne uspije u namjeri da postane poslanik, uspjeće da homogenizuje pristalice u Malesiji za važne lokalne izbore koji se očekuju naredne godine, ali i pokazati da je veliko nepovjerenje Albanaca u političku elitu. Zapuštenost područja na kojima oni žive, neuspješne lokalne uprave, nepoštovanje ranijih koalicionih dogovora i nastojanja Vlade kojoj su davali bezuslovnu podršku da suprotno interesima i željama građana koristi resurse, ključni su razlozi za nepovjerenje i razočaranje albanskih birača.

Posebno se to odnosi na Ulcinj, što će pokazati manji broj birača koji će izaći na birališta u toj opštini, te broj nevažećih listića. Jer, nacionalne partije su postale praktično interesne skupine, a za programska opredjeljenja malo ko haje.

Zato će rezultati izbora biti veoma indikativni, jer mogu ubrzati promjene na lokalnom nivou, izbori su svakako naredne godine, ali i u Nacionalnom savjetu Albanaca. Čelnik te institucije Genci Nimanbegu je, naime, dosadašnji poslanik Force i prvi na listi koalicije Albanci odlučni.

Da glasači moraju kazniti ovakvu neprepoznatljivu politiku, smatra čelnik Opštinskog odbora SDP-a Skender Elezagić navodeći kao primjer posljednju posjetu premijera Ulcinju. „Poslije ove posjete građani Ulcinja mogu biti sigurni da ukoliko glas daju DPS-u i njegovim satelitima mogu da računaju na kontinuitet njihove politike prema ovom gradu. To je politika uništavanja turizma i ekonomije, infrastrukturnog zapostavljanja i ubrzanog iseljavanja njegovih stanovnika i to svih – i Albanaca i Crnogoraca. I muslimana i katolika i pravoslavaca”, kaže on.

Prema njegovim riječima, Đukanović je polio hladnom vodom sve njegove građane. ,,Prije svega svoje najvjernije koalicione partnere iz Force. Otvoreno im je rekao da on i ne pomišlja da ispoštuje ono što je potpisao u čuvenom Aneksu 2 sporazuma Force i DPS-a”, napominje Elezagić.

U tom sporazumu iz jula 2015. godine bilo je precizno i rokovima definisano gotovo sve što su albanske političke stranke godinama tražile od Vlade u Podgorici. Ni slovo nije realizovano. Naprotiv, Vlada je najavila novi juriš na Valdanos i čini snažan pritisak da se već prije parlamentarnih izbora usvoji Prostorno-urbanistički plan Opštine koji je sama izradila! Na taj način, pred ovo izjašnjavanje, dodatno ponižava svoje vjerne partnere koji su povjerenje kod svojih sunarodnika zadobili ranije upravo na odbrani Valdanosa i interesa Ulcinja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo