Povežite se sa nama

OKO NAS

HTP BERANE: DECENIJA SUDSKIH SPOROVA BEZ EPILOGA: Dobro osmišljena pljačka

Objavljeno prije

na

„Već nekoliko godina niko nas nije obavještavao o tome šta je s tim sporom. Mi mislimo da je neko ovaj postupak negdje zaturio i čeka da ga pokrije prašina”, – kaže predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac i upozorava da manjinski akcionari ne zaboravljaju, iako firma faktički postoji još samo u papirima.

„Udruženje manjinskih akcionara nije ugašeno jer nikada u privrednom registru nije ukinuto AD HTP Berane. Nije vođen stečaj niti proces likvidacije. Zato mi i dalje vjerujemo da će pljačka jednom biti raskrinkana”, priča Ćorac za Monitor.

On podsjeća da je spor oko Gradske kafane samo jedan koji su manjinski akcionari poveli protiv tadašnjeg poslovodstva HTP-a, odnosno firme Euroturist GMBH.

Ovim sporom manjinski akcionari su zatražili i naplatu akcija na vrijednosnu cijenu objekta. Spor se u Privrednom sudu u Podgorici vodio pod rednim brojem k. br 42/05.

„ Stvarna cijena gradske kafane svakako nije ona po kojoj je navodno objekat prodat. Zamislite strogi centar grada gdje cijena poslovnog prostora po kvadratu iznosi svega 115 eura. Tu brat bratu kvadrat ne bi dao ispod dvije do pet hiljada eura. To znači da je ovo društvo okupljeno oko Euroturista GMBH samo od prodaje gradske kafane bilo u plusu makar milion eura”, tvrdi predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.

Kafana Korzo, jedan od najatraktivnijih objekata HTP Berane, predstavlja početak veoma dobro osmišljene i organizovane privredne pljačke za koju do danas niko nije odgovarao.

HTP Berane, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće Euroturist GMBH.

Oni su u prvom trenutku imali 36 odsto akcija, ali im je Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto. Ispričano je mnogo puta kako je Euroturist GMBH vrlo brzo kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, „otimajući po ulicama”, vaučere i akcije od građana i radnika, postao vlasnik preko pedeset odsto HTP-a, i više im državni fondovi nijesu bili potrebni.

Na meti se najprije našla Gradska kafana ili kafana Korzo, na najatraktivnijoj lokaciji. U centru, s pogledom na glavnu ulicu. Oduvijek popularno mjesto, još iz vremena kada nije bilo kafića, prodato je već sljedeće godine pod više nego sumnjivim okolnostima.

Euroturist GMBH prethodno je podigao namjenski kredit od Atlasmont banke od 120 hiljada eura za njenu rekonstrukciju. Rekonstrukcije nikada nije bilo.

„Ono što je vrlo važno reći je to da potrebe za tim kreditom uopšte nije bilo. Naša kompanija je u to vrijeme dobijala velike novce od komesarijata za izbjeglice, na ime zakupljenih hotela na Lokvama i u Andrijevici, i od toga smo mogli lijepo da živimo. Bilo nas je oko stotinu radnika, i taj novac koji smo dobijali mogao je da pokriva sve plate i sve obrtne troškove preduzeća”, kaže predsjednik Udruženja manjinskih akcionara.

Kredit od stotinu dvadeset hiljada eura kod Atlasmont banke ipak je uzet samo tri mjeseca nakon privatizacije. Privatizacija i promjena strukture vlasništva obavljena je u martu 2006. godine, a kredit je, prema zapisniku finansijke policije, u koji je Monitor imao uvid, odobren i isplaćen prema ugovoru broj F2/03 od 17. juna 2003. godine.

Prenos sredstava izvršen je izvodom broj 13 od 23. 06 2003. i to tako što je polovina sredstava, odnosno šezdeset hiljada prebačeno na žiro račun kod Atlasmont banke Berane br. 55600-601-3-2007587, dok je druga polovina ili drugih šezdeset hiljada prebačeno na račun broj 55600-601-9-4007587 kod Crnogorske komercijalne banke Berane.

„Uvidom u izvod CKB Berane br. 4 od 28. 06. 2003. godine utvrđeno je da je Slomont turistu’ DOO Podgorica na ime avansa, po predračunu br. 101/03, uplaćen iznos od 117 hiljada eura, za izvođenje radova i rekonstrukciju i adaptaciju kafane Korzo u Beranama. U knjigovodstvu pravnog lica (HTP Berane) nema dokaza da li su ova sredstva vraćena pošto radovi na adaptaciji i rekonstrukciji nijesu izvedeni”, zapisala je finansijka policija nakon kontrole koju je obavila dvije godine nakon toga, ili preciznije 29. marta 2005. godine. Prije čak jedanaest godina.

Predsjednik manjinskih akcionara tvrdi da ta sredstva nikada nijesu vraćena i da su pare nestale. Iako je kredit za rekonstrukciju bio namjenski, kafana Korzo je prodata.

„U poslovnoj dokumentaciji stoji da je kafana Korzo prodata navodno Milonji Ivanoviću za 115 hiljada eura, na licitaciji održanoj 5. juna 2004. godine, istog dana kada je Odbor direktora nezakonito donio odluku o njenoj prodaji. Zašto kažem nezakonito? Zato što ni jedna odluka o prodaji nekog dijela hotelsko-turističkog preduzeća nije mogla da se donese bez dvotrećinske većine na skupštini akcionara. Bord nije imao zakonska ovlašćenja da donosi takve odluke, a sve što je prodato, prodato je samo uz saglasnost borda direktora”, objašnjava Ćorac.

Tragovi novca govore da je navodni kupac kafane Korzo Milonja Ivanović samo deset dana prije kupovine, poslovodstvu HTP-a pozajmio dvadeset pet hiljada eura. Taj pozajmljeni novac kasnije je uračunat u cijenu.

Ostatak je, prema nalazu finansijske policije, uplaćen direktno u blagajnu preduzeća. Najprije pet hiljada na dan prodaje, i još osamdeset pet hiljada desetak dana kasnije. Sve u svemu, ukupno 115 hiljada eura.

„Odlukom borda direktora br. 493/1 od 26. 06. 2004. godine, dio para od prodaje kafane Korzo, u iznosu od 43 hiljade eura, deponovan je na čuvanje kod jednog člana odbora direktora, zbog čestih blokada žiro računa. Ta će sredstva biti korišćena prema potrebama iz tekućeg poslovanja”, zapisala je finansijska policija.

Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Miomir Ćorac tvrdi čak da kupac kafane uopšte nije bio Milonja Ivanović, već da se radilo o fiktivnoj prodaji.

„Dokaz za to je posjedovni list broj 111-956-1-1152-2005, izdat godinu dana poslije prodaje, odnosno 26. maja 2005. Na tom listu se kao vlasnik nigdje ne pominje Ivanović, već se svi lokali vode na članove tadašnjeg poslovodstva HTP-a, njihove advokate i viđenije ljude. Ivanović se kao vlasnik tri lokala pominje tek u posjedovnom listu izdatom šest godina nakon prodaje, 2010.”, kaže Ćorac, pokazujući dokumenta koja govore u prilog tome.

Monitor je u više navrata pisao o pljačkaškoj privatizaciji hotelsko-turističkog preduzeća Berane. Kapital akcionarskog društva u osnivanju procijenjen je na 5,2 miliona eura koliko bi bila nominalna vrijednost pljačke, koja je počela s kafanom Korzo prije deceniju. Do danas bez sudskog epiloga.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo