Povežite se sa nama

DRUŠTVO

,,Aman’’ otkrio porušenu crkvu

Objavljeno prije

na

Nakon pola vijeka tamnovanja dijelovi porušene i zazidane srednjovjekovne crkve Sv.Gospe u gradu-hotelu Sveti Stefan ugledali su nedavno svjetlo dana. Tokom rekonstrukcije i adaptacije Svetog Stefana, koju izvodi zakupac Aman rizorts, upornost i posvećenost mještanina, arhitekte Željka Mitrovića da pronađe ostatke nasilno zazidane bogomolje, okončana je uspjehom. Firma Pastro vecchio, čiji je Mitrović vlasnik, učestvuje u pripremnim radovima za rekonstrukciju oronulih kuća najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta kojim, već drugu godinu zaredom, gazduje singapurska kompanija Aman rizorts.

Pastro vecchio izvodi ogledne radove na jednoj cjelini od dvije stare kuće na samom ulazu u Sveti Stefan, sa ciljem da investitoru iz Singapura sugeriše kako bi ta sveobuhvatna izmjena unutrašnjeg izgleda naselja trebalo da bude urađena. Uporedo sa tim, Mitrović je inicirao i o svom trošku obavio radove rušenja zidova i raščišćavanja prostora oko mjesta gdje se po sjećanju mještana drevna crkva nlazila.

RUŠENJE UZ DOZVOLU ZAVODA: Stara crkva izgrađena u petnaestom vijeku, posvećena rođenju presvete Bogorodice, po želji kraljice Marije Karađorđević, preimenovana 1937. u hram Sv. Aleksandra Nevskog, podijelila je nevjerovatnu, tužnu sudbinu stanovnika Svetog Stefana. Kada je voljom komunističkih vlasti 1955. godine prisilno iseljeno stanovništvo sa tog malog ostrva, a njihove kuće pretvorene u turističke apartmane, pored zatiranja administrativnog, kulturnog i trgovačkog središta Paštrovića, što je Sveti Stefan u tom vremenu predstavljao, porušena je i jedna od četiri ostrvske crkve, crkva Sv.Gospe. Rušenje zvonika i oltara crkve, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja, izvršeno je u avgustu 1959. godine, kako bi se na istom mjestu dogradio hotelski restoran i kockarnica. Ostaci crkve su zatrpani i zazidani ispod restoranske terase u nivou noćnog bara i kazina tako da su nestali tragovi njenog postojanja. Osim starih fotografija Svetog Stefana i usmenih predanja, te starih austrijskih mapa, nije bilo pisanih podataka o izgledu i veličini te male crkve. Otkopavanje crkve na pragu nove turističke ere na Svetom Stefanu ocjenjuje se kao veliki događaj za Paštroviće. Sa svom simbolikom koju ovaj događaj pobuđuje. „Poslije 50 godina mraka ponovo se pokazala Sv. Gospa. Bez zasvođenogkrova, ulaznih vrata, portala i zvonika, ali sa zdravim zidovima, izvanrednim mermerom na podu, omalterisana i okrečena iznutra! Sačuvan je i urušeni kamen koji je pripadao crkvi,“ kaže za Monitor Željko Mitrović.

aman_2AMANOVI STANDARDI: Krajem januara navršavaju se dvije godine od kako je Vlada Crne Gore dala u zakup na 30 godina najvredniji dio crnogor ske obale. Otuđena su na duži period dva najpoznatija hotela, Sveti Stefan i Miločer, zatim hotel Kraljičina pla ža, uz tri najljepše plaže na Jadranu pride, okružene velikim imanjem sa gajenim vrtovima, borovim šumama i maslinjacima. Čitav taj kompleks, koji je činio okosnicu crnogorskog turizma višeg nivoa, zatvoren je za posjetioce i visokom žičanom ogradom izolovan od ljudi i života stanovnika ovoga kraja. Radovi na adaptaciji Svetog Ste fana u ekskluzivno turističko mjesto ztvorenog tipa sa vrhunskim uslugama smještaja, kakve nudi hotelska grupa Aman rizorts u svojim hotelima po egzotičnim destinacijama širom svijeta, još nisu počeli. U planu je temeljno renoviranje grada-hotela, ali duša Svetog Stefana ostaće ista, čuju se uvjeravanja arhte kata. Planira se i gradnja malog muzeja sa lokalnim eksponatima koji ukazuju na bogatu istoriju Paštrovića. U skladu sa tim opredjeljenjem, Željko Mitrović predlaže investitoru da se i crkva Sv. Gospe konzervira, zaštiti i prezentuje u novom enterijeru. Mitrović će takođe, kao jedan od saradnika na rekonstrukciji, insistirati da se poštuju tradicionalni materijali unu trašnje obrade svetostefanskih kuća. Da se otkriju i ponovo istaknu auten tični detalji nekadašnje gradnje – drvo, gvožđe, pergole, niše u zidovima, plafoni sa drvenim gredama, puškarnice, mali prozori, koji su vremenom zazidani i sada se ponovo otvaraju. STARO, A NOVO: Nedavno je otvoren renovirani hotel Miločer. Nakon dvije godine pauze primio je i prve goste. Enterijer nekadašnjeg let njikovca Karađorđevića u potpunosti je izmijenjen. Unutrašnjost hotela nekako nije u skladu sa njegovom netaknutom spoljašnošću. Sve je novo, jednostavno i udobno, bez pretencioznosti bilo koje vrste. Zastupljen je posve moderan stil obrade i opreme prostora u kome se više ne osjeća duh prohujalih vremena. Nije korišćen ni namještaj klasičnog stila koji bi podsjećao da su tu živjele i odmarale krunisane glave nekadašnje Jugoslavije. Umjesto kraljevskog, auten tičnog, zastupljeni su Amanovi standardi uređenja smještaja. Kako u Kuala Lum puru, Maleziji, tako i u Miločeru! U ponudi od šest apartmana posebno je naglašen apartman kraljice Marije, iako ni jednim detaljem ne podsjeća da je ona zaista tu u svom letnjikovcu i boravila. Apartman u kojem je odsjedao Josip Broz Tito, pretvoren je u biblioteku i radni salon, čime je propuštena prilika da se ova atraktivna okolnost turistički vrednuje. Tim prije što se taj podatak izdašno koristi u propagandnom opisu uzbudljive prošlosti i turizma ovog dijela Crnogorskog primorja. Čak je i ime hotela izmijenjeno, pa obnovljeni Miločer na turističko tržište startuje pod imenom – Villa Miločer. Renoviranje Svetog Stefana i Mi ločera proteći će po svemu sudeći bezbolno uz poštovanje autentične ahitekture spolja. Kada je međutim, hotel Kraljičina plaža u pitanju, tu stvaristoje sasvim drugačije.

KRALJIČINA PLAŽA-DRUGA FIRMA: Ne treba zaboraviti da su ugovor o zakupu elitnog hotelsko-turi stičkog kompleksa Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža u ime zakupca potpisali predstavnici dvije firme. Pored Aman rizortsa i javnosti poznatogAdrijana Zeke, drugi zakupac je investitorska gru pa Eidvej investment limited, registrovana na britanskim Djevičanskim ostrvima i to nakon raspisivanja tendera o zakupu. Kompaniju Eidvej osnivaju Silve ring Holding, suvlasnik Amana i nova of-šor firmaPacifik Asec, registrovana takođe na Djevičanskim ostrvima. Te ekspres osnovane firme uče stvuju u tridesetogodišnjem zakupu miločerske regije što svojim potpisom na ugovoru stoljeća ovjerava izvjesni Greg Sirois. Javna je tajna da su interesi između dva zakupca strogo podijeljeni. Aman kontroliše Sveti Stefan i Mi ločer, dok Kraljičina plaža i imanje koje je okružuje, te mala miločerska plaža, pripadaju kompaniji Eidvej. Pored rekonstrukcije i dogradnje hotela Kraljičina plaža, novi investitori planiraju velika ulaganja u gradnju turi stičkih apartmana namijenjih tržištu. Ne bi bilo veliko iznenađenje da je ova investitorska grupa osnovana kapitalom nekih od domaćih oligarha. Samo se na taj način može opravdati saglasnost sa najvišeg državnog nivoa koju je zakupac dobio na gradnju u zaštićenoj zoni miločerskog parka. Gradnja novog kompleksa zgrada u parku između hotela Kraljičina plaža i naselja Pržno, bila je uslov potpisivanja osnovnog ugovora o zakupu. Apartmansko naselje u Miločeru, podzemne i nadzemne garaže, bazeni, SPA centri, turistički stanovi, predviđeni su i novim planskim dokumentima koje je uslužno pripremila lokalna uprava u Opštini Budva, pa samim tim nisu više nikakva tajna. Betoniranje Miločera može da spri ječi samo produbljivanje ekonomske krize i bankrot potencijalnih of-šor investitora. To je za očuvane prirodne resurse na primorju trenutno jedina efikasna mjera zaštite.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo