Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prednosti i rizici

Objavljeno prije

na

Vijest je nepotpuna, a glasi ovako: zvaničnici Albanije i Kosova najavili su stvaranje ,,balkanske Šengen liste”, odnosno bezviznog režima za te dvije države, a taj paket namjeravaju da ponude i Crnoj Gori i Makedoniji. Vlasti u Prištini i Tirani, kako prenose mediji, saopštile su da će sporazum potpisati najkasnije za dva mjeseca, kada će inicijativu uputiti i vladama u Podgorici i Skoplju.

Osnovna ideja, koju su prezentovali albanski i kosovski zvaničnici, temelji se na modelu zemalja Beneluksa – na režimu za putovanje bez ograničenja preko granice u četiri pomenute zemlje. Šta je srž toga plana ostalo je nejasno, jer i sada državljani te četiri zemlje u svaku od članica potencijalnog saveza putuju bez viza, isključivo sa pasošem. 
DISKUTABILAN MODEL: Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Jusuf Kalamperović kaže da Podgorica nije upućena u detalje tog plana koji mu je, za sada, nejasan. 
Potpredsjednik makedonske Vlade Zoran Petrov bio je takođe suzdržan i poručio je da će Makedonija, kada dobije zvaničan prijedlog, vidjeti o čemu se radi i da li na putu tom projektu stoje neke zakonske ili prepreke druge vrste. 
,,Bezvizni režim između pomenutih zemalja već postoji tako da mi nije jasno o čemu se zapravo radi. Ovako, iz prve ruke, mogu da primijetim samo da se predlaže model po kome bi bilo koja osoba koja uđe u neku od tri zemlje ovog potencijalnog saveza mogla ne smetano da krstari kroz Crnu Goru, što bi moglo biti prilično diskutabilno. Ali, vidjećemo o čemu se radi kada nam se predoči više detalja”, objašnjava Jusuf Kalamperović. 
Ideja o ,,balkanskoj Šengen listi”, pišu mediji na Kosovu i Albaniji, može poslužiti kao odskočna daska za član stvo u EU, za svaku od zemalja koje se saglase sa iniciranim prijedlogom.

Zoran Dragišić, političko-bezbjed nosni analitičar iz Beograda nije baš siguran da je tako: 
PREKOGRANIČNI KRIMI NAL: ,,Na prvi pogled nema ništa loše u dobroj susjedskoj saradnji i otvorenim granicama, ali bezvizni režim već postoji u jugoistočnoj Evropi – on već funkci oniše. Dodatna liberalizacija graničnog režima, međutim, mogla bi biti problem s obzirom na to da prekogranični kriminal predstavlja najveći bezbjednosni problem u regionu. Naravno, mora se omogućiti što slobodniji protok ljudi i roba, ali se mora voditi i računa o činjenici da su se kriminalne grupe u regionu zloćudno uvezale. Zato i mislim da Evropska unija, koja je davno detektovala taj problem, ne bi bila previše oduševljena najnovijom inicijativom”, kaže Dragišić. prednosti_2
Dobra regionalna saradnja kriminal nih gangova i mafijaških bosova nije nova tema. Gotova da nema ozbiljnijeg krivičnog djela u koje prste nijesu umi ješali pojedinci iz država jugoistočne Evrope. Na uigranost regionalnih ekipa ukazuje i istraga o nedavnom ubistvu Iva Pukanića, vlasnika hrvatskog Na cionala
Ti klanovi počeli su da se uvezuju još devedesetih. Zemlja razbijena ratom i izolovana sankcijama bila je idealna za nelegalne operacije. Unosni poslovi samo su se smjenjivali. Mnogi tvrde da je nakon ere šverca nafte, cigareta, oružja, ukradenih vozila opstala naji splativija roba – narkotici. Prema ranije procurjelom tajnom dokumentu domaće Agencije za nacionalnu bezbjednost i Crna Gora je našla svoje mjesto u me đunarodnom lancu šverca droge.
Dva putna pravca, takozvani sje verni i južni koridor, su od strane ANB identifikovani kaopravci od posebnog značaja. Frekventnosti „južnog korido ra”, navedeno je u dokumentu ANB, posebno pogoduje pomorska poveza nost luke Bar sa albanskom lukom Drač i italijanskom Bari.
NAJFREKVENTNIJE TRASE: U ovom dokumentu kao najfrekventni je narko trase navode se kanali i rute u blizini graničnih prelaza sa Albanijom, a posebno se navodi „koridor” Briđa-Tamara-Seace-Ješnica-Rikavačko jezero, odakle se, prema saznanjima ANB, droga distribuira dalje prema Podgorici. Skadarsko jezero takođe predstavlja raj za švercere, koji za obavljanje nelegalnih aktivnosti naj češće koriste pravce Gostiljska rijeka – Balabani, Šarova topola – Mataguži, Žbelj -Nizamski most, te Ponari – desna obala Morače. 
Na švercerskoj ruti nezaobilazni su i granični prelazi u nikšićkoj opštini, Vraćenovići i Vilusi kojima se, prema informacijama ANB, roba transportuje prema Sarajevu, Banjaluci i Zagrebu, odakle putuje za Italiju i Švajcarsku. Na sjeveru države se za ilegalni transport narkotika najviše koriste putni pravci prema tromeđi Crne Gore, Kosova i Albanije. 
Prekogranični kriminal je jedna od glavnih zamjerki u svim međunarod nim izvještajima vezanim za Balkan, a tijesnu povezanost kriminalnih grupa uočili su i mnogi nezavisni istraživači. Britanski novinar i publicista Miša Gleni Balkan označava kao tranzitnu zonu za ilegalnu robu i usluge iz čitavog svijeta. U svojoj najnovijoj knjizi on tvrdi da su uvezani kriminalni gangovi postali ključna karika u snabdijevanju najtraženijeg tržišta Evropske unije.
,,Droga, trafikovane žene, ilegalna radna snaga, cigarete – sve to prelazi preko Balkana”, navodi Gleni u svojoj knjizi.
Nelegalne supstance i aktivnosti, naravno, nijesu i ne smiju biti jedina spona između zemalja regiona. Ali presijecanje tih kanala neophodan je preduslov za uspostavljanje normalne ekonomske i kulturne saradnje. Možda bi to trebalo da bude prioritet svih ze malja susjeda u jugoistočnoj Evropi.

 

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo