Vijest je nepotpuna, a glasi ovako: zvaničnici Albanije i Kosova najavili su stvaranje ,,balkanske Šengen liste”, odnosno bezviznog režima za te dvije države, a taj paket namjeravaju da ponude i Crnoj Gori i Makedoniji. Vlasti u Prištini i Tirani, kako prenose mediji, saopštile su da će sporazum potpisati najkasnije za dva mjeseca, kada će inicijativu uputiti i vladama u Podgorici i Skoplju.
Osnovna ideja, koju su prezentovali albanski i kosovski zvaničnici, temelji se na modelu zemalja Beneluksa – na režimu za putovanje bez ograničenja preko granice u četiri pomenute zemlje. Šta je srž toga plana ostalo je nejasno, jer i sada državljani te četiri zemlje u svaku od članica potencijalnog saveza putuju bez viza, isključivo sa pasošem.
DISKUTABILAN MODEL: Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Jusuf Kalamperović kaže da Podgorica nije upućena u detalje tog plana koji mu je, za sada, nejasan.
Potpredsjednik makedonske Vlade Zoran Petrov bio je takođe suzdržan i poručio je da će Makedonija, kada dobije zvaničan prijedlog, vidjeti o čemu se radi i da li na putu tom projektu stoje neke zakonske ili prepreke druge vrste.
,,Bezvizni režim između pomenutih zemalja već postoji tako da mi nije jasno o čemu se zapravo radi. Ovako, iz prve ruke, mogu da primijetim samo da se predlaže model po kome bi bilo koja osoba koja uđe u neku od tri zemlje ovog potencijalnog saveza mogla ne smetano da krstari kroz Crnu Goru, što bi moglo biti prilično diskutabilno. Ali, vidjećemo o čemu se radi kada nam se predoči više detalja”, objašnjava Jusuf Kalamperović.
Ideja o ,,balkanskoj Šengen listi”, pišu mediji na Kosovu i Albaniji, može poslužiti kao odskočna daska za član stvo u EU, za svaku od zemalja koje se saglase sa iniciranim prijedlogom.
Zoran Dragišić, političko-bezbjed nosni analitičar iz Beograda nije baš siguran da je tako:
PREKOGRANIČNI KRIMI NAL: ,,Na prvi pogled nema ništa loše u dobroj susjedskoj saradnji i otvorenim granicama, ali bezvizni režim već postoji u jugoistočnoj Evropi – on već funkci oniše. Dodatna liberalizacija graničnog režima, međutim, mogla bi biti problem s obzirom na to da prekogranični kriminal predstavlja najveći bezbjednosni problem u regionu. Naravno, mora se omogućiti što slobodniji protok ljudi i roba, ali se mora voditi i računa o činjenici da su se kriminalne grupe u regionu zloćudno uvezale. Zato i mislim da Evropska unija, koja je davno detektovala taj problem, ne bi bila previše oduševljena najnovijom inicijativom”, kaže Dragišić.
Dobra regionalna saradnja kriminal nih gangova i mafijaških bosova nije nova tema. Gotova da nema ozbiljnijeg krivičnog djela u koje prste nijesu umi ješali pojedinci iz država jugoistočne Evrope. Na uigranost regionalnih ekipa ukazuje i istraga o nedavnom ubistvu Iva Pukanića, vlasnika hrvatskog Na cionala.
Ti klanovi počeli su da se uvezuju još devedesetih. Zemlja razbijena ratom i izolovana sankcijama bila je idealna za nelegalne operacije. Unosni poslovi samo su se smjenjivali. Mnogi tvrde da je nakon ere šverca nafte, cigareta, oružja, ukradenih vozila opstala naji splativija roba – narkotici. Prema ranije procurjelom tajnom dokumentu domaće Agencije za nacionalnu bezbjednost i Crna Gora je našla svoje mjesto u me đunarodnom lancu šverca droge.
Dva putna pravca, takozvani sje verni i južni koridor, su od strane ANB identifikovani kaopravci od posebnog značaja. Frekventnosti „južnog korido ra”, navedeno je u dokumentu ANB, posebno pogoduje pomorska poveza nost luke Bar sa albanskom lukom Drač i italijanskom Bari.
NAJFREKVENTNIJE TRASE: U ovom dokumentu kao najfrekventni je narko trase navode se kanali i rute u blizini graničnih prelaza sa Albanijom, a posebno se navodi „koridor” Briđa-Tamara-Seace-Ješnica-Rikavačko jezero, odakle se, prema saznanjima ANB, droga distribuira dalje prema Podgorici. Skadarsko jezero takođe predstavlja raj za švercere, koji za obavljanje nelegalnih aktivnosti naj češće koriste pravce Gostiljska rijeka – Balabani, Šarova topola – Mataguži, Žbelj -Nizamski most, te Ponari – desna obala Morače.
Na švercerskoj ruti nezaobilazni su i granični prelazi u nikšićkoj opštini, Vraćenovići i Vilusi kojima se, prema informacijama ANB, roba transportuje prema Sarajevu, Banjaluci i Zagrebu, odakle putuje za Italiju i Švajcarsku. Na sjeveru države se za ilegalni transport narkotika najviše koriste putni pravci prema tromeđi Crne Gore, Kosova i Albanije.
Prekogranični kriminal je jedna od glavnih zamjerki u svim međunarod nim izvještajima vezanim za Balkan, a tijesnu povezanost kriminalnih grupa uočili su i mnogi nezavisni istraživači. Britanski novinar i publicista Miša Gleni Balkan označava kao tranzitnu zonu za ilegalnu robu i usluge iz čitavog svijeta. U svojoj najnovijoj knjizi on tvrdi da su uvezani kriminalni gangovi postali ključna karika u snabdijevanju najtraženijeg tržišta Evropske unije.
,,Droga, trafikovane žene, ilegalna radna snaga, cigarete – sve to prelazi preko Balkana”, navodi Gleni u svojoj knjizi.
Nelegalne supstance i aktivnosti, naravno, nijesu i ne smiju biti jedina spona između zemalja regiona. Ali presijecanje tih kanala neophodan je preduslov za uspostavljanje normalne ekonomske i kulturne saradnje. Možda bi to trebalo da bude prioritet svih ze malja susjeda u jugoistočnoj Evropi.
Petar KOMNENIĆ