Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Djeca protiv đece

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Sreten Škuletić javio je uoči Nove godine da će od naredne školske godi ne svi školski udžbenici biti štampani na crnogorskom jeziku. Rekao je da bi već u februaru trebalo da budu gotovi novi pra vopis, rječnik i gramatika crnogorskog jezika. 

Kako Monitor saznaje, Škuletić je članove Sa vjeta za standardizaciju crnogorskog jezika po zvao na sastanak koji će biti održan u petak, 16. januara. Savjet je Vlada formirala u januaru prošle godine. Zadatak mu je bio da do septembra usvoji pravopis, gramatiku i rječ nik crnogorskog jezika. Pored toga, trebalo je da se bavi i ,,pitanjima jezič ke politike i planiranja”. Sredinom avgusta 2008. objavljeno je da će Savjet do početka školske godine predati pravopis crnogorskog jezika i pravopisni rječnik. Kad je školska godina počinjala, ispostavilo se da se Savjet posvađao i da sagla snost oko jezičkih pravila ne postoji. Trinaestočlani Savjet održao je trinaest sjednica – pravopis nijesmo dobili. Baš baksuzno.

 

 

 

Šta će na sastanku kod ministra biti, naravno da se ne zna. Podjela među članovima Savjeta je, kažu, gotovo nepremostiva. Jedni su za to da, ,,bez velikih rezova”, bude standardizovan jezik koji je sada u upotrebi, drugi bi pravili ,,krupnije promjene”. Mada, možda je Vlada odlučila da Savjet postane jedinstven. 
Sve i da se ispuni prognoza ministra Škuletića i u februaru osvanu novi pravopis, rječnik i gramatika, drugi dio ministrovih predviđanja – nema šanse. Upućeni objašnjavaju da bi prevođenje udžbenika, njihovo lektori sanje, priprema za štampu, štampanje i distribucija, bio ogroman posao koji nikako ne bi mogao biti urađen do naredne školske godine. O tenderima da se i ne govori. Rad na izda vanju domaćih udžbenika počeo je 2004. i nedavno je završen. 
U međuvremenu je na ministrova ple ća pao još jedan teret. Srpski nacionalni savjet ocijenio je da će od sljedeće školske godine biti potrebno razdvaja nje odjeljenja i nastave ,,na jezičkoj osnovi” i da „srpska djeca u Cr noj Gori ne moraju da se školuju po crnogorskim udžbenicima”.
Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović za Monitor je objasnio da njihova ideja nije da budu formirana posebna odjeljenja za srpsku djecu već da bi đaci odvojeno išli samo na časove maternjeg jezika i nacionalne istorije. Pozivajući se na petnaestogodišnje iskustvo prosvjet nog radnika, kaže da to ne bi bilo teško organizovati – kao kad je neko u istom odjeljenju učio ruski, a neko francuski. 
„Novi Ustav nam pruža tu moguć nost i mi ćemo je iskoristiti. Ustav nam omogućava korišćenje srpskog jezika i gramatike. Ne uzurpiramao ničije, tražimo svoje ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Oni koji se protive tome nijesu savladali osnove demo kratije“, tvrdi Vuksanović. On kaže da su predstavnici Srpskog savjeta tražili prijem kod ministra Škuletića i dobili odgovor da će se sa njim sresti, samo se još ne zna kad. Tražiće ,,povratak srpskog jezika u škole i procentualnu zastupljenost nastavnika i profesora u skladu sa popisom stanovništva”. 
Srpski nacionalni savjet zahtijevaće da se srpski jezik uči po starom progra mu. Uz napomenu da njihova priča nije retrogradna, Vuksanović objašnjava da je poseban program nacionalne istorije za srpsku djecu potreban ,,kako Srbi u Crnoj Gori ne bi bili predstavljeni kao okupatori i zlikovci, što se sada može naći u udžbenicima“. 
„Mi samo želimo ono što nam po Ustavu pripada. Imamo pravo da sugerišemo rješenja koja su u skla du sa interesima srpskog naroda. Srbi su izloženi nemilosrdnom procesu asimilacije“, kaže Vuksanović. Prema njegovoj ocjeni, priča da Srpski savjet svodi Srbe na nacionalu manjinu je terminološka manipulacija i politikantstvo: „U Crnoj Gori nema većine“.
Ustavom Crne Gore je, kao posebno manjinsko pravo, definisana zaštita identiteta. Pored ostalog, jemči se pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. 
Miodrag Vuković, šef poslaničkog kluba DPS-a, tvrdi da je pravo nespor no, ali da se njegova materijalizacija ne može izvući iz samog Ustava, već je to stvar organa koji sprovodi Zakon o obrazovanju.
,,Iz Ustava se nikako ne može izvući da se stvaraju posebna odjeljenja na nekom od jezika u službenoj upotrebi”, smatra Vuković. djeca_2
On objašnjava da je ,,u nekoj vari janti” moguće odvojeno izučavanje srp skog i crnogorskog jezika, što se vidi i po tome da na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postoje obje katedre. 
,,Svi treba da izučavaju crnogorski jezik kao službeni, a jezici u službenoj upotrebi mogu se izučavati fakultativ no”, kaže Vuković.
Što se tiče istorije, on tumači da norma u Ustavu znači da se u okvi ru nastavnog programa mogu, kao posebne nastavne jedinice, izučavati bitni djelovi iz istorije manjinskih zajednica.
Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić kaže za Monitor da u toj stranci smatraju da je veoma bitno da se pronađe modalitet po kome srpska, ili bilo koja djeca u Crnoj Gori, neće u školskom pro gramu biti diskriminisana u odnosu na crnogorsku. „Najvažnije je da sve što crnogorska djeca budu imala u identitetskom smislu imaju i srpska. Pretpostavljam da će ova priča biti ozbiljnio razmatrana od strane srpske političke elite i ukupnih političkih krugova u Crnoj Gori”. 
U Narodnoj stranci ocjenjuju da „upornost i način kojim vlast insistira na stvaranju neposto jećeg jezika spada u domen političke patologije” i pitaju se da li ima „iko razuman u vlasti da se suprotstavi ova kvoj vrsti egzibicionizma nekolicine neostvarenih intelektualaca“.
„S obzirom na to da se radi o iden titetskom pitanju od velikog značaja mi ga ne možemo ignorisati s obzirom na posljedice koje može proizvesti. Mi ćemo se prema njemu politički odrediti na predstojećoj redovnoj stranačkoj skupštini”, kaže Slaviša Guberinić, portparol Narodne stranke.
Guberinić kaže da je reakcija “po jedinih subjekata” koji se predstavljaju kao predstavnici “pojedinih naroda”, koji traže posebna odjeljenja na svom jeziku – očekivana stvar. ,,To je čak neka vrsta brenda ove vlasti koji se ogleda u sljedećoj zakonitosti: količina političke ludosti koju sadrži određena šovinistička politička akcija, izaziva reakciju ekvivalentnu toj ludosti. Time vlast skreće pažnju javnosti sa nagomi lanih ekonomskih, socijalnih i drugih životnih problema koji su Crnu Goru kao državu doveli na ivicu održivosti, a običan puk na izvicu izdržljivosti.”
Teorijski, možda je slučajno: ra sprave o tome koliko će nam azbuka imati slova pašće taman nekako pred izbore. „Činjenica je da je riječ o veoma važnom pitanju, ali, sa druge strane, DPS nameće priče oko kojih će se opozicija podijeliti“, primjećuje Dobrilo Dedeić. Svaki put je funkci onisalo savršeno.
Djeca i đeca u cijeloj priči mogu biti tek usputna šteta. Kad porastu, a sva prilika i prije, naučiće šta su diskriminacija i asimilacija. Odva janje, izdvajanje iz cjeline zove se – segregacija.
 

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo