Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Djeca protiv đece

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Sreten Škuletić javio je uoči Nove godine da će od naredne školske godi ne svi školski udžbenici biti štampani na crnogorskom jeziku. Rekao je da bi već u februaru trebalo da budu gotovi novi pra vopis, rječnik i gramatika crnogorskog jezika. 

Kako Monitor saznaje, Škuletić je članove Sa vjeta za standardizaciju crnogorskog jezika po zvao na sastanak koji će biti održan u petak, 16. januara. Savjet je Vlada formirala u januaru prošle godine. Zadatak mu je bio da do septembra usvoji pravopis, gramatiku i rječ nik crnogorskog jezika. Pored toga, trebalo je da se bavi i ,,pitanjima jezič ke politike i planiranja”. Sredinom avgusta 2008. objavljeno je da će Savjet do početka školske godine predati pravopis crnogorskog jezika i pravopisni rječnik. Kad je školska godina počinjala, ispostavilo se da se Savjet posvađao i da sagla snost oko jezičkih pravila ne postoji. Trinaestočlani Savjet održao je trinaest sjednica – pravopis nijesmo dobili. Baš baksuzno.

 

 

 

Šta će na sastanku kod ministra biti, naravno da se ne zna. Podjela među članovima Savjeta je, kažu, gotovo nepremostiva. Jedni su za to da, ,,bez velikih rezova”, bude standardizovan jezik koji je sada u upotrebi, drugi bi pravili ,,krupnije promjene”. Mada, možda je Vlada odlučila da Savjet postane jedinstven. 
Sve i da se ispuni prognoza ministra Škuletića i u februaru osvanu novi pravopis, rječnik i gramatika, drugi dio ministrovih predviđanja – nema šanse. Upućeni objašnjavaju da bi prevođenje udžbenika, njihovo lektori sanje, priprema za štampu, štampanje i distribucija, bio ogroman posao koji nikako ne bi mogao biti urađen do naredne školske godine. O tenderima da se i ne govori. Rad na izda vanju domaćih udžbenika počeo je 2004. i nedavno je završen. 
U međuvremenu je na ministrova ple ća pao još jedan teret. Srpski nacionalni savjet ocijenio je da će od sljedeće školske godine biti potrebno razdvaja nje odjeljenja i nastave ,,na jezičkoj osnovi” i da „srpska djeca u Cr noj Gori ne moraju da se školuju po crnogorskim udžbenicima”.
Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović za Monitor je objasnio da njihova ideja nije da budu formirana posebna odjeljenja za srpsku djecu već da bi đaci odvojeno išli samo na časove maternjeg jezika i nacionalne istorije. Pozivajući se na petnaestogodišnje iskustvo prosvjet nog radnika, kaže da to ne bi bilo teško organizovati – kao kad je neko u istom odjeljenju učio ruski, a neko francuski. 
„Novi Ustav nam pruža tu moguć nost i mi ćemo je iskoristiti. Ustav nam omogućava korišćenje srpskog jezika i gramatike. Ne uzurpiramao ničije, tražimo svoje ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Oni koji se protive tome nijesu savladali osnove demo kratije“, tvrdi Vuksanović. On kaže da su predstavnici Srpskog savjeta tražili prijem kod ministra Škuletića i dobili odgovor da će se sa njim sresti, samo se još ne zna kad. Tražiće ,,povratak srpskog jezika u škole i procentualnu zastupljenost nastavnika i profesora u skladu sa popisom stanovništva”. 
Srpski nacionalni savjet zahtijevaće da se srpski jezik uči po starom progra mu. Uz napomenu da njihova priča nije retrogradna, Vuksanović objašnjava da je poseban program nacionalne istorije za srpsku djecu potreban ,,kako Srbi u Crnoj Gori ne bi bili predstavljeni kao okupatori i zlikovci, što se sada može naći u udžbenicima“. 
„Mi samo želimo ono što nam po Ustavu pripada. Imamo pravo da sugerišemo rješenja koja su u skla du sa interesima srpskog naroda. Srbi su izloženi nemilosrdnom procesu asimilacije“, kaže Vuksanović. Prema njegovoj ocjeni, priča da Srpski savjet svodi Srbe na nacionalu manjinu je terminološka manipulacija i politikantstvo: „U Crnoj Gori nema većine“.
Ustavom Crne Gore je, kao posebno manjinsko pravo, definisana zaštita identiteta. Pored ostalog, jemči se pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. 
Miodrag Vuković, šef poslaničkog kluba DPS-a, tvrdi da je pravo nespor no, ali da se njegova materijalizacija ne može izvući iz samog Ustava, već je to stvar organa koji sprovodi Zakon o obrazovanju.
,,Iz Ustava se nikako ne može izvući da se stvaraju posebna odjeljenja na nekom od jezika u službenoj upotrebi”, smatra Vuković. djeca_2
On objašnjava da je ,,u nekoj vari janti” moguće odvojeno izučavanje srp skog i crnogorskog jezika, što se vidi i po tome da na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postoje obje katedre. 
,,Svi treba da izučavaju crnogorski jezik kao službeni, a jezici u službenoj upotrebi mogu se izučavati fakultativ no”, kaže Vuković.
Što se tiče istorije, on tumači da norma u Ustavu znači da se u okvi ru nastavnog programa mogu, kao posebne nastavne jedinice, izučavati bitni djelovi iz istorije manjinskih zajednica.
Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić kaže za Monitor da u toj stranci smatraju da je veoma bitno da se pronađe modalitet po kome srpska, ili bilo koja djeca u Crnoj Gori, neće u školskom pro gramu biti diskriminisana u odnosu na crnogorsku. „Najvažnije je da sve što crnogorska djeca budu imala u identitetskom smislu imaju i srpska. Pretpostavljam da će ova priča biti ozbiljnio razmatrana od strane srpske političke elite i ukupnih političkih krugova u Crnoj Gori”. 
U Narodnoj stranci ocjenjuju da „upornost i način kojim vlast insistira na stvaranju neposto jećeg jezika spada u domen političke patologije” i pitaju se da li ima „iko razuman u vlasti da se suprotstavi ova kvoj vrsti egzibicionizma nekolicine neostvarenih intelektualaca“.
„S obzirom na to da se radi o iden titetskom pitanju od velikog značaja mi ga ne možemo ignorisati s obzirom na posljedice koje može proizvesti. Mi ćemo se prema njemu politički odrediti na predstojećoj redovnoj stranačkoj skupštini”, kaže Slaviša Guberinić, portparol Narodne stranke.
Guberinić kaže da je reakcija “po jedinih subjekata” koji se predstavljaju kao predstavnici “pojedinih naroda”, koji traže posebna odjeljenja na svom jeziku – očekivana stvar. ,,To je čak neka vrsta brenda ove vlasti koji se ogleda u sljedećoj zakonitosti: količina političke ludosti koju sadrži određena šovinistička politička akcija, izaziva reakciju ekvivalentnu toj ludosti. Time vlast skreće pažnju javnosti sa nagomi lanih ekonomskih, socijalnih i drugih životnih problema koji su Crnu Goru kao državu doveli na ivicu održivosti, a običan puk na izvicu izdržljivosti.”
Teorijski, možda je slučajno: ra sprave o tome koliko će nam azbuka imati slova pašće taman nekako pred izbore. „Činjenica je da je riječ o veoma važnom pitanju, ali, sa druge strane, DPS nameće priče oko kojih će se opozicija podijeliti“, primjećuje Dobrilo Dedeić. Svaki put je funkci onisalo savršeno.
Djeca i đeca u cijeloj priči mogu biti tek usputna šteta. Kad porastu, a sva prilika i prije, naučiće šta su diskriminacija i asimilacija. Odva janje, izdvajanje iz cjeline zove se – segregacija.
 

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo