Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Boj s vetrenjačama

Objavljeno prije

na

boj_1

boj_2Udruženje štediša Jugoskandik iz Herceg Novog od 1993. bije bitke za svoju imovinu. Na tom putu, u brojnim parnicama, štediše doživljavaju mnoge opstrukcije države i njenog zakonodavstva. Konačno, obratili su se sudu u Strazburu. Ali o predmetima iz Crne Gore ovaj sud može odlučivati tek kada bude imeno van državni agent (zastupnik tužene države), što Crna Gora do danas nije uradila. 
LOŠA PRAKSA: Iako su državni organi znali da se nekoliko stotina šte diša iz Herceg Novog obratilo Evrop skom sudu u proljeće 2008. godine, u Skupštini Crne Gore većinom glasova donesen je Zakon o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD iz Podgorice, po loženih preko preduzeća Jugoskandik DD Beograd. Štediše hercegnovskog Udruženja tvrde da su njihov slučaj i ovaj zakon primjer loše prakse u zaštiti ljudskih prava suprotno duhu evropske 
prakse i regulative. Zakon diskriminiše štediše i na osnovu prebivališta, jer nerezidentima ne daje nikakva prava, a rezidentima vraća uloge na neade kvatan način i bez kamate.
Štediše iz Herceg Novog podsjećaju i na to da je do dana današnjeg ostalo nepoznato kako su poslije gašenja Banke privatne privrede iz Podgorice, preko koje je prikupljana Jugoskandik štednja, štediše nekih crnogorskih gradova dobile svoje uloge, a štediše primorskih opština ne. Među njima, posebno u Herceg Novom, bilo je puno izbjeglica.
Kako objasniti iznenadnu zain teresovanost države da se tek 2008. godine dosjeti odgovornosti po pitanju nestale Jugoskandik štednje? Otkud odjednom riješenost države da se umiješa u privatni spor između novskih štediša i privatne firmeJugoskandik Sv.Stefan? Ovaj spor prije nekoliko godina okončan je rješenjem ,,o izvršenju putem pljenidbe i sudske prodaje imovi ne dužnika’’ Jugoskandika Sveti Stefan u korist novskih štediša. ,,Rješenje o izvršenju’’ odnosilo se na oko 10 miliona litara motor nog goriva, koje je Jugoskandik Sv. Stefan spremio u skladištimaJugopetrola u Lipcima i Baru.
Prodajom ovog goriva bile bi namirene ugovorene obaveze prema štedišama Udruženja. Me đutim, suprotno zakonu, postupak sudskog izvršenja obustavljen je zbog toga što je Jugopetrol AD Kotor ustao tužbom protiv Udruženja, iako za to nije imao nikakvog pravnog osnova.
PRODAVAC TUĐE ROBE: Kakva je uloga Jugopetrola u ovom sporu, ko i zašto štiti ko torski Jugopetrol? boj_3
Jugopetrol je trebalo da bude samo savjesni čuvar tuđe robe, ali se umjesto toga pretvorio u prodavca tuđe robe. Iako Jugo petrol AD Kotor nije bio strana u sporu, već čuvar tuđe stvari (goriva), tužio je Udruženje iz Herceg Novog, zahtijevajući „založno pravo“ na gorivo radi nadoknade troškova ležarine, odnosno „savjesnog čuvanja“. Šte diše skreću pažnju da Jugopetrol nikada nije tražio naknadu za čuvanje spornog goriva. Kao razlog navode da u Jugopetrolu ni sami nijesu bili svjesni da za naknadu postoji bilo kakva osnova. Gorivo, nabavljeno u vrijeme sankcija 1993. godine, odmah je prodavano kao deficitarna roba uz enormnu zaradu.
Paradoksalno je da su štediše, umje sto svojih uloga s kamatama, dobile odJugopetrola tužbu. 
Tužene štediše radi zaštite zakoni tosti obraćale su se i državnom tužiocu Vesni Medenici, ali uzalud.
OBEŠTEĆENJE NA RATE: Nejasno je, kažu predstavnici ošteće nih štediša, na osnovu čega umjesto realnog obeštećenja – vraćanja glav nice, ugovorene i zakonske kamate iz vrijednosti prodanog goriva – država Crna Gora nudi štedišama za početak po 380 eura, a ostatak u ratama i obveznicama do 2017. godine bez ikakve kamate.
Slučaj kršenja prava na mirno uživanje imovine i prava na pra vično suđenje u razumnom roku za novsku štednju prijavljen je i Kancelariji omdusmana u Podgorici još 2005. godine. Zaštitnik ljudskih prava odgovorio je da je pribavio navode iz pritužbe iz kojih se vidi da je punomoćnik Jugopetrola Ana Kolarević, smatrajući da tužilac Jugopetrol ima zakonsko pravo na gorivo, dostavila Sudu podnesak kojim predlaže da Sud prekine ovaj postupak.
Zamjenik zaštitnika ljudskih prava i sloboda Budimir Šćepano vić novskim štedišama utješnim je dopisom poručio: ,,Ukoliko dođe do odugovlačenja nastavljenog postupka izvršenja, možete nam se ponovo obratiti pritužbom’’. 
Shvatajući da u Crnoj Gori ne mogu ostvariti svoja prava, nekoliko stotina štediša iz Herceg Novog, preko svog advokata, proslijedilo je predmet u Strazbur. Oni očekuju da će ishod tužbe pred Evropskim sudom biti pozitivan. Na to upućiju dvije presude tog Suda, donesene za predmete stare devizne štednje u BiH.

 

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJEN ŠESTOGODIŠNJI RAT KOTORSKIH KLANOVA: Nove žrtve starog sukoba

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija i tužilaštvo ispituju mogućnost da je ubistvo Saše Klikovca osveta za pokušaj likvidacije Podgoričanina Igora Krstovića, 28. januara u Zeti

 

Taman kad se pomislilo da između zaraćenih kotorskih kriminalnih grupa kavčana i škaljaraca vlada primirje, hicima u Podgoričanina Sašu Klikovca (38), poslata je poruka da kraja rata nema na vidiku. Klikovac je likvidiran u subotu, nešto prije 10 sati, ispred porodičnog restorana Kod Crnogorca u naselju Cijevna, nadomak Podgorice. I dalje nepoznata osoba u njega je, u trenutku kad je ulazio u automobil, ispalila pet hitaca kalibra 9 milimetara, ne ostavljajući mu šansu da preživi.

Kako to obično slijedi u ovakvim slučajevima, osim pretrage mjesta zločina i obližnjih naselja, pripadnici policije obavili su i razgovor sa desetak osoba koje se u njihovim evidencijama vode kao članovi škaljarskog kriminalnog klana. Od pomoći im nijesu bili ni snimci sa kamera postavljenh na obližnjim objektima, na kojima su, za sada, uočili samo vozilo (golf) za koje sumnjaju da ima veze sa ovom likvidacijom, jer je njegovo kretanje primijećeno i nekoliko dana prije zločina.

,,Za sada nema ništa novo u tom pravcu, provjeravamo da li to vozilo ima ikakve veze sa zločinom, odnosno da li su ga možda koristile ubice kako bi sa sigurnošću utvrdili navike ubijenog“, objašnjava naš sagovornik iz policije. Sumnje da je Klikovac žrtva krvavog rata koji već šest godina traje između kavčana i škaljaraca potvrđuje uključenost u istragu i  pripadnika Specijalnog policijskog tima za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Naši sagovornici dodaju da se ispituje mogućnost da je ubistvo Klikovca osveta za pokušaj likvidacije Podgoričanina Igora Krstovića (35) 28. januara u Zeti. Krstović, prema operativnim podacima policije, važi za osobu blisku škaljarcima čije su vođe, Igor Dedović i Stevan Stamatović, ubijene 19. januara u Atini.

Desetak dana kasnije napadači su sačekali Krstovića u blizini njegove kuće u mjestu Balijače i ispalile više od 20 hitaca u njega, dok je bio u vozilu. Krstović je uspio da preživi kišu metaka, a istražitelji za pokušaj njegove likvidacije terete braću StanišićVidoja i Radoslava, te Dragišu Bulatovića sa kojima je ubijeni Klikovac bio blizak.

Istražitelji vjeruju da je Vidoje Stranišić 28. januara 2020. godine u Podgorici pomogao u napadu na Krstovića koji je zadobio teške povrede. Kako pokazuju nalazi istrage, Vidoje Stanišić je NN osobama obećao prikrivanje krivičnog djela i tragova. „Za sada dva NN lica su vozilom golf  koje je prethodno ukradeno i na kojem su bile postavljene ukradene registarske oznake, pratili I. K. i iz vozila u pokretu ispalili su najmanje 15 metaka u njegovom pravcu, nakon čega su napadači pobjegli“, piše u odluci Apelacionog suda kojom se Stanišiću produžava pritvor.

Napadači su dovezli vozilo na Kakaricku goru gdje su ih po prethodnom obećanju sačekali okrivljeni Bulatović i Vidoje Stanišić koji su zapalili vozilo u kojem se nalazila i automatska puška. „Iz priloženih dokaza proizilazi da je vozilo golf  koji je pronađen zapaljen u mjestu Kakaricka gora ukraden u avgustu 2018. godine u Srbiji. Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra proizilazi da je na plastičnoj boci koja je pronađena na mjestu paljenja vozila utvrđeno prisustvo biološkog materijala koji potiče od D. B. i okrivljenog V. S.“, stoji u citiranom rješenju sudija Apelacionog suda.

Klikovac je prema operativnim podacima policije godinama važio za bezbjednosno interesantnu osobu. On se najprije vodio kao pripadnik lokalne kriminalne grupe Zagoričani, koja je ime dobila po podgoričkom naselju u kome živi većina članova te grupe. Većina njih je, zbog raznih krivičnih djela, boravila iza spuških bedema. Osuđivani su zbog napada na službeno lice, nedozvoljenog držanja oružja, posjedovanja i trgovine drogom, iznude, računarske prevare. Iza brave su se sprijateljili sa pripadnicima kavačkog klana i na taj način podigli svoju kriminalnu grupu na veći nivo.

Da je poznanstvo stečeno iza brave dovelo do toga da ova lokalna kriminalna organizacija bude naslonjena direktno na kavački klan, neka vrsta njihove ekspoziture u Podgorici, potvrđeno je i fotografijama koje su objavile Vijesti, a na kojima se vidi da su upravo vođe „zagoričke“ grupe dočekale, po izlasku iz zatvora, vođu kavačkog klana Slobodana Kašćelana.

Lokalna zagorička grupa nije jedina koja se u Spužu priklonila moćnim kotorskim narkoklanovima. Dobro upućeni sagovornici tvrde da je upravo Uprava za izvršenje krivičnih sankcija  (doskorašnji ZIKS) mjesto gdje su mnogi manje poznati kriminalci dobili svoje mjesto u mnogo poznatijim i opasnijim grupama uključenim u međunarodnu trgovinu narkoticima.

Rat kotorskih klanova počeo je zbog nestanka velikog tovara droge u Valensiji. Zbog skupocjenog bijelog praha od tada je ubijeno blizu 50 ljudi, a policijski podaci govore kako većina ubijenih nije direktno učestvovala u nabavci, niti u nestanku te droge.

Crnogorska policija zvanično je saopštila da su ubistva posljedica sukoba između dvije jake kriminalne grupe iz Kotora. Indirektno su saopštavali da je krađa vrijednog tovara uzrok krvavog, uličnog rata između klanova koji su svojevremeno bili jedna ekipa poznata kao škaljarska grupa. Odmah nakon nestanka droge u novembru 2014. godine i zvanično je započeo rat.

Prvi hici ispaljeni su upravo u Valensiji, kada je ranjen kasnije ubijeni Budvanin Goran Đuričković (48). Par mjeseci nakon pucnjave u Valensiji 19. februara 2015. godine u Podgorici je dignut u vazduh blindirani audi Podgoričanina Milana Vujotića, bliskog Slobodanu Kašćelanu (55) i Radoju Zviceru, navodnim vođama kavačkog klana.

Dan kasnije pala je prva žrtva krvavog rata – Goran Radoman. On je ubijen u Beogradu 20. februara 2015. godine. Ubica je u njega, iz kalašnjikova, ispalio najmanje 25 hitaca. Srpski istražitelji još su bez pomaka u toj istrazi. Njegov egzekutor nikada nije identifikovan, mada bezbjednosne službe, prema nezvaničnim informacijama, imaju operativne podatke o mogućem počiniocu ovog zločina.

Nakon Radomanovog ubistva, uslijedile su mafijaške likvidacije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj, izvedene na način koji smo do tada mogli vidjeti samo na filmovima. Među mnogobrojnim žrtvama tih obračuna našlo se i nekoliko osoba koje nemaju nikakve veze sa kriminalom i kriminalnim klanovima, već su imale tu nesreću da se nađu na liniji vatre raspomamljenih ubica. Tako je dva mjeseca nakon ubistva Gorana Radomana, 17. aprila 2015, u Budvi ubijen Saša Marković, prva slučajna žrtva kokainskog rata. Navodno je i tada meta egzekutora bio njegov kum Goran Đuričković. Ubistvo Markovića, budvanskog biznismena i nekadašnjeg poslanika u Skupštini Crne Gore do danas nije rasvijetljeno. A kriminalci su proširili front, sa mjesta u kojima su živjeli, praktično na cio Balkan i dobar dio Evrope.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRAH TURISTIČKE SEZONE: Hotelijeri očekuju spas od domaćih turista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

 

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE PRTISCI NA AUTORE IRONIČNIH TEKSTOVA NA FB: Kada država izgubi smisao za humor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Sada policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast

 

Građanski aktivista Omer Šarkić često kroz ironiju kritikuje ružnu stvarnost u našoj državi. Nije pretpostavljao da će mu policija zakucati na vrata zbog ironičnog statusa na društvenoj mreži fejsbuk.

Nakon što su pojedini poslanici Demokratskog fronta (DF) opravdavali reakcije policije tokom protesta u Beogradu, on je objavio satirični status na svom FB profilu kako će ta partija organizovati protest ispred Ambasade Srbije i javno osuditi tamošnju policijsku brutalnost.

„Napisao sam ironični post. Došla su dva policajca sa nalogom da budem saslušan u MUP-u (policiji) jer sam pozvao na protest ispred ambasade Republike Srbije. Inspektoru koji me saslušao je bilo jako neprijatno, shvata da je to ironično, ali mora da uradi sve procesne radnje, da uzme izjavu, kao da sam ozbiljan kriminalac, da obavijesti tužioca. Zadržao sam se tamo sat i po vremena“, objasnio  je Šarkić na svom fejsbuk profilu.

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Danas policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da je hapšenje ljudi zbog objava na društvenim mrežama, u svim njima poznatim slučajevima, bilo neopravdano treniranje strogoće protivno evropskim standardima. Primjećuje da pozivanje na informativni razgovor Šarkića pokazuje i zabrinjavajući nedostatak smisla za humor.

„Sve se to dešava uprkos brojnim obukama koje su do sada organizovane za državne službenike. Nema nikakvog opravdanja da se vlasti zemlje, višegodišnjeg kandidata za članstvo u EU, ponašaju kao da su iz doba jednopartijskog jednoumlja. A to policija i tužilaštvo demonstriraju u redovnim vremenskim intervalima“, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Najdrastičniji primjer progona satiričara je slučaj Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja, koji je pritvoren a zatim prvostepeno osuđen na dva mjeseca zatvora zbog satirične obrade državne himne Crne Gore.

HRA je tada upozorila da se time nastavlja represija nad slobodom izražavanja u Crnoj Gori. Apelovali su na tužilaštvo da prestane sa krivičnim gonjenjem i zatvaranjem ljudi zbog izražavanja koje ne predstavlja ni poziv na nasilje ni govor mržnje.

Evropski sud za ljudska prava, podsjećaju iz HRA, u više presuda naglašava da je satira „oblik umjetničkog izražavanja i socijalnog komentara koji je, pretjerivanjem i krivljenjem stvarnosti, namjerno provokativan i političke prirode i da svako njegovo ograničenje treba razmatrati krajnje oprezno“.

Barani Miloš Pečurica i Strahinja Đorđević od lokalne policije trpe neprijatnosti zbog fejsbuk stranica.

Pečurica tvrdi da su četiri policajca kucala na njegova vrata kako bi ga pozvali na hitan informativan razgovor. Nije mu objašnjen osnov zbog kojeg ga pozivaju, odnosno sumnja u izvršenje kojeg krivičnog djela ili prekršaja.

„Policijski službenici su bili jako korektni prema meni, ali nije prijatno kada vam na vratima banu njih četvorica. Iako su me zvali samo informativno, u barski CB sam otišao sa advokatom, možda bi se policija drugačije ophodila da sam bio sam“, kaže Pečurica za Monitor.

On tvrdi da ga je policija ispitivala samo o objavama na određenim fejsbuk stranicama (popularno nazvanim „mim stranice“). Zanimalo ih je ko stoji iza stranica i da li je on pisao određene objave, kritički nastrojene prema djelovanju policije tokom budvanskih protesta. „Nijesam pisao nijednu od tih objava koje su mi pokazali u policiji, ali sam lajkovao te objave i veliki broj komentara na njima. Ne vidim razlog zašto bi se policija bavila ovim objavama, jer time nije počinjeno nijedno krivično djelo“ objašnjava Pečurica.

Njegov sugrađanin Strahinja Đorđević više je puta maltretiran od strane policijskih službenika. Tvrdi da policija djeluje na  osnovu „kafanskih priča“.

„Zvali su me na informativne razgovore, upadali su mi na posao, pretresali mi stan, upućeno mi je na ulici par ozbiljnih prijetnji od strane policajaca. Nijesam ih prijavio, jer sam siguran da je riječ o pokušaju da me zastraše“, kaže Đorđević u izjavi za Monitor.

Tražili su ga na poslu, ali nijesu imali pisani nalog, na šta ih je upozorio. „Radim ozbiljan posao. Bilo mi je jako neprijatno to što me izvode iz kancelarije pred kolegama i klijentima kao najvećeg kriminalca“, kaže Đorđević.

S nalogom su ga potražili na kućnoj adresi. Desetak policajaca je dva dana kasnije kod njega došlo sa nalogom za pretres stana. Stan mu je pretresan zbog sumnje u nedozvoljeno držanje vatrenog oružja i eksplozivnih naprava, kojima je planirano izvršenje nekog krivičnog djela. Bili su korektni tokom pretresa. „Svjestan sam da po nečijem nalogu obavljaju prljav posao i izlažu neprijatnosti familiju. Nikada u životu nijesam imao veze sa oružjem, niti imam nešto od toga u stanu“, kaže on.

Obojica su, neposredno prije ovih aktivnosti, prinudno dovođeni na suđenje zbog ranijih prekršaja, iako nikada nijesu dobili sudski poziv.

„Na istoj adresi u Baru živim 26 godine, na tom mjestu sam uredno primao svu poštu, i poštar navodno nije mogao da me nađe za taj poziv. Međutim, vrlo ažurno su me našli za prinudno dovođenje“, kaže Pečurica.

Osim njih, tvrde Đorđević i Pečurica, policija je pozivala još nekoliko građana na informativne razgovore. S jednim ciljem – da saznaju ko stoji iza određenih fejsbuk stranica. Oni a smatraju „smiješnim“ to što policija tolike kapacitete troši za „lov na mim stranice“ u gradu u kojem svako malo neko biva ubijen u obračunu klanova.

Uprava policije i dalje ne odgovara zbog čega su privođeni na hitne informativne razgovore i na druge načine maltretirani građani za koje se sumnja da stoje iza određenih satiričnih fejsbuk stranica, niti koliko je ljudi ove godine privedeno zbog objava na društvenim mrežama. Monitor je prvi put pitanja na zvanične mejl adrese Upravi policije uputio 28. juna, a ponovio ih je u ponedjeljak. Policijski zvaničnici ćute.

 

Tea Gorjanc, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
Policija protivpravno prekidala mirna okupljanja

Tea Gorjanc Prelević osvrnula se i na mirna spontana okupljanja građana širom Crne Gore, koja su razbijana akcijama policije. Tvrdi da su službenici Uprave policije u tim slučajevima nezakonito postupili.

„Prekidi spontanih mirnih okupljanja koja nisu najavljena, maltretiranje i procesuiranje ljudi zbog učestvovanja u takvim okupljanjima i privođenja zbog pozivanja na takva okupljanja na fejsbuku, sve je to protivno ljudskom pravu na slobodu mirnog okupljanja i to bi i policija i tužioci odavno morali da znaju“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona ukazuje da i neki pozitivni primjeri u policiji i tužilaštvima pokazuju da nije tačno da svi ne znaju kako treba da se ponašaju.

„Na primjer, o tome da li je čovjek koji je prenio na fejsbuku vijest s nekog portala da je predsjednik zaražen koronom izvršio krivično djelo ili ne, imali ste sasvim suprotstavljene stavove i policajaca i tužilaca. Prevagnuo je, nažalost, stav protivan ljudskom pravu na slobodu izražavanja i čovjek je uhapšen i optužen i suđenje mu je u toku“, objašnjava Gorjanc Prelević

Ona upozorava da u ovakvoj klimi oni koji su profesionalni ne mogu da napreduju i da to ozbiljno koči neophodne reforme u Crnoj Gori.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo