Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Boj s vetrenjačama

Objavljeno prije

na

boj_1

boj_2Udruženje štediša Jugoskandik iz Herceg Novog od 1993. bije bitke za svoju imovinu. Na tom putu, u brojnim parnicama, štediše doživljavaju mnoge opstrukcije države i njenog zakonodavstva. Konačno, obratili su se sudu u Strazburu. Ali o predmetima iz Crne Gore ovaj sud može odlučivati tek kada bude imeno van državni agent (zastupnik tužene države), što Crna Gora do danas nije uradila. 
LOŠA PRAKSA: Iako su državni organi znali da se nekoliko stotina šte diša iz Herceg Novog obratilo Evrop skom sudu u proljeće 2008. godine, u Skupštini Crne Gore većinom glasova donesen je Zakon o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD iz Podgorice, po loženih preko preduzeća Jugoskandik DD Beograd. Štediše hercegnovskog Udruženja tvrde da su njihov slučaj i ovaj zakon primjer loše prakse u zaštiti ljudskih prava suprotno duhu evropske 
prakse i regulative. Zakon diskriminiše štediše i na osnovu prebivališta, jer nerezidentima ne daje nikakva prava, a rezidentima vraća uloge na neade kvatan način i bez kamate.
Štediše iz Herceg Novog podsjećaju i na to da je do dana današnjeg ostalo nepoznato kako su poslije gašenja Banke privatne privrede iz Podgorice, preko koje je prikupljana Jugoskandik štednja, štediše nekih crnogorskih gradova dobile svoje uloge, a štediše primorskih opština ne. Među njima, posebno u Herceg Novom, bilo je puno izbjeglica.
Kako objasniti iznenadnu zain teresovanost države da se tek 2008. godine dosjeti odgovornosti po pitanju nestale Jugoskandik štednje? Otkud odjednom riješenost države da se umiješa u privatni spor između novskih štediša i privatne firmeJugoskandik Sv.Stefan? Ovaj spor prije nekoliko godina okončan je rješenjem ,,o izvršenju putem pljenidbe i sudske prodaje imovi ne dužnika’’ Jugoskandika Sveti Stefan u korist novskih štediša. ,,Rješenje o izvršenju’’ odnosilo se na oko 10 miliona litara motor nog goriva, koje je Jugoskandik Sv. Stefan spremio u skladištimaJugopetrola u Lipcima i Baru.
Prodajom ovog goriva bile bi namirene ugovorene obaveze prema štedišama Udruženja. Me đutim, suprotno zakonu, postupak sudskog izvršenja obustavljen je zbog toga što je Jugopetrol AD Kotor ustao tužbom protiv Udruženja, iako za to nije imao nikakvog pravnog osnova.
PRODAVAC TUĐE ROBE: Kakva je uloga Jugopetrola u ovom sporu, ko i zašto štiti ko torski Jugopetrol? boj_3
Jugopetrol je trebalo da bude samo savjesni čuvar tuđe robe, ali se umjesto toga pretvorio u prodavca tuđe robe. Iako Jugo petrol AD Kotor nije bio strana u sporu, već čuvar tuđe stvari (goriva), tužio je Udruženje iz Herceg Novog, zahtijevajući „založno pravo“ na gorivo radi nadoknade troškova ležarine, odnosno „savjesnog čuvanja“. Šte diše skreću pažnju da Jugopetrol nikada nije tražio naknadu za čuvanje spornog goriva. Kao razlog navode da u Jugopetrolu ni sami nijesu bili svjesni da za naknadu postoji bilo kakva osnova. Gorivo, nabavljeno u vrijeme sankcija 1993. godine, odmah je prodavano kao deficitarna roba uz enormnu zaradu.
Paradoksalno je da su štediše, umje sto svojih uloga s kamatama, dobile odJugopetrola tužbu. 
Tužene štediše radi zaštite zakoni tosti obraćale su se i državnom tužiocu Vesni Medenici, ali uzalud.
OBEŠTEĆENJE NA RATE: Nejasno je, kažu predstavnici ošteće nih štediša, na osnovu čega umjesto realnog obeštećenja – vraćanja glav nice, ugovorene i zakonske kamate iz vrijednosti prodanog goriva – država Crna Gora nudi štedišama za početak po 380 eura, a ostatak u ratama i obveznicama do 2017. godine bez ikakve kamate.
Slučaj kršenja prava na mirno uživanje imovine i prava na pra vično suđenje u razumnom roku za novsku štednju prijavljen je i Kancelariji omdusmana u Podgorici još 2005. godine. Zaštitnik ljudskih prava odgovorio je da je pribavio navode iz pritužbe iz kojih se vidi da je punomoćnik Jugopetrola Ana Kolarević, smatrajući da tužilac Jugopetrol ima zakonsko pravo na gorivo, dostavila Sudu podnesak kojim predlaže da Sud prekine ovaj postupak.
Zamjenik zaštitnika ljudskih prava i sloboda Budimir Šćepano vić novskim štedišama utješnim je dopisom poručio: ,,Ukoliko dođe do odugovlačenja nastavljenog postupka izvršenja, možete nam se ponovo obratiti pritužbom’’. 
Shvatajući da u Crnoj Gori ne mogu ostvariti svoja prava, nekoliko stotina štediša iz Herceg Novog, preko svog advokata, proslijedilo je predmet u Strazbur. Oni očekuju da će ishod tužbe pred Evropskim sudom biti pozitivan. Na to upućiju dvije presude tog Suda, donesene za predmete stare devizne štednje u BiH.

 

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija, kaže za Monitor da je nejasno koja poruka je poslata hapšenjem Đikanovićke i zašto je do toga uopšte došlo: ,,Nikakva panika nije nastala objavljivanjem te vijesti tako da sve vezano za ovaj slučaj djeluje iskonstruisano i nadrealno. Problematično je i to što je Vlada, kada je demantovala vijest, pozvala tužilaštvo da radi svoj posao i na taj način makar indirektno izvšila pritisak na njih očigledno polazeći od pretpostavke da tužilaštvo ne radi dovoljno dobro svoj posao i da im ovaj slučaj može promaći”.

Novinar Duško Vuković je na svom FB profilu izrazio nadu ,,da će vlast u budućem periodu biti jednako stroga prema svim uzbunjivačima javnosti u javnoj sferi, posebno prema onima koji lažu masno ili polumasno u interesu vlasti’’.

Bloger i jedan od čelnika pokreta Odupri Omer Šarkić je u svom blogu napisao da  je ovo jedan u moru prekršaja koji se svakodnevno dešavaju u crnogorskom novinarstvu, a koji prolaze bez sankcija: ,,Godinama su Informer i Pink televizija u Crnoj Gori, očigledno svjesno i sa namjerom, širili najbrutalnije laži, targetirali pojedince, društvene grupe i pojedine političke partije, izazivajući uznemirenje i kontaminaciju javnosti, ali sankcija, osim par benignih, forme radi, nije bilo. To i danas svakodnevno rade neki mediji i portali, a sankcija nema’’.

Laži i uzbunjivanja javnosti naslušali smo se početkom ove godine sa obje strane medijskih polova, od prorežimskih i proopozicionih, prosrpskih medija. Uz najveći problem što ova država nema javni medijski servis već partijski. Na kojem ne možete vidjeti sliku onoga se dešava na ulicama gdje protestuje više hiljada ljudi. Slika toga na javnom servisu mogla bi biti tretirana kao ugrožavanje bezbjednosti.

Sistemsko nasilje prozivodi loše novinarstvo. Solidarnost prema Đikanović, zbog hapšenja, je moralno obavezujuća, ali obavezujuć je i jasan stav  da je objavljivanje lažnih vijesti u uslovima visoko podignute temperature, unižava dostojanstvo profesija. Naravno tužioci koji su dali nalog za hapšenje unižavaju dostojanstvo tužilačke profesije. Niko se sa te strane nije oglasio.

Servilni mediji u atmosferi društvene pometnje napade na novinare često pokušavaju predstaviti kao ,,pravedni’’ gnijev moćnika.  Sjetimo se nedavnog  napada na novinaara Dana Vladimira Otaševića  i snimka koji je objavila Televizija CG, na kome se napad ne vidi. Vlast je godinama  lomila javni servis. U posljednjoj turi nije stala dok iz uprave i savjeta nije uspjela da ukloni one koji joj nijesu bili po volji. Sud je tokom prošle godine presudio da su te smjene bili nezakonite, ali nikom ništa. Za generalnog direktora je u međuvremenu ustoličen Božidar Šundić koji je na javni servis prešao sa Pinka. I sada besjedi da je ,,Dužnost javnog servisa da čuva mentalno zdravlje nacije’’.

Sve to u zemlji u kojoj je 90 odsto dosadašnjih napada na novinare ostalo neriješeno. Ministar pravde Zoran Pažin je prošle godine javno kazao da ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića neće biti rješeno, zbog grešaka nadležnih organa.

Sve veće nepoštovanje i ignorisanje profesionalnih standarda, idealan je teren da vlast krene sa daljim restrikcijama medijskih sloboda. Ideal im je društvo u kojem mogu hapsiti novinare zbog pisanja istinitih vijesti. One najviše bole silnike.

Pranje ruku

Portal FOS media je nedugo nakon objavljivanja, povukao sporni tekst, a potom se redakcija izvinila zbog lažne vijesti. Na Badnji dan, inspektori Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala ušli su u prostorije Fos media i izuzeli poslovne knjige.

,,Medij koji je objavio spornu vijest ‘pere ruke’ od novinarke koja im je i glavna urednica i ograđuje se od cijelog slučaja iako u svemu ovome postoji i njihova odgovornost, jer Đikanović se nije samozaposlila i samoprozvala glavnom urednicom. Sjutradan inspektori za privredni kriminal počinju da provjeravaju poslovanje portala FOS media’‘ , kaže Marijana Camović, i pita se: ,,Otkud su odjednom, za vrijeme praznika, oni upleteni u cijeli slučaj? Ako su predstavnici Vlade znali neke nepravilnosti vezane za poslovanje te firme zašto o tome ranije nisu obavijestili javnost i nadležne institucije?”, pita se Camović.

 

Nezakonito prikupljeni dokazi

Mila Radulović skreće pažnju da je Đikanović sama dala svoj telefon i lap top sa namjerom da pokaže dobru volju da će sarađivati, međutim ističe da je tužilaštvo bilo dužno da poštuje njena prava kao poslenika javne riječi: ,,To je drugi javnosti poznat slučaj ovakvog ponašanja policije. Savjet za građansku kontrolu rada policije ranije je utvrdio da je to pravo povrijeđeno novinaru Vladimiru Otaševiću, kada su mu oduzeli telefon sa koga je pozivao brata premijera Duška Markovića. Nadamo se da nakon vještačenja telefona, protiv koleginice neće biti pokrenuta još neka istraga na osnovu nezakonitog prikupljanja dokaza iz aparata – kao u slučaju  advokata Gorana Rodića”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo