Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stara priča, novo poglavlje

Objavljeno prije

na

stara_prica_1

Posljednjih dana prošle godine stigla je vijest da će Svjetska banka sa šest i po miliona eura kreditirati projekat energetske efikasnosti crnogorske Vlade. U Svjetskoj banci su ocijenili kako „je svijest o energetskoj efikasnosti slaba na svim nivoima od krajnih korisnika do vladinih zvaničnika“. Kao srećnu okolnost naveli su to što imamo nešto papira. Razvili smo, eto makar, akcioni plan energetske efikanosti do 2012. godine.


Zamišljeno je da projekat po mogne crnogorskoj Vladi da, kroz finansijsku i tehničku pomoć, smanji intenzitet korišćenja energije – koji je trenutno pet puta veći nego u 15 najrazvijenijih zemalja u svijetu. Pro jekat energetske efikasnosti, obećali su predstavnici Vlade, poboljšaće sistem grijanja, posebno u školama, vrtićima i bolnicama. 
OFANZIVA NA PAPIRU: Ne davno istraživanje kompanije CEED Konsalting pokazalo je da preko 63 odsto ispitanih građana Crne Gore zapravo i ne zna šta je to, u stvari, energetska efikasnost. I to baš u vrijeme kada Ministarstvo za eko nomski razvoj promoviše najnoviji nacionalni projekat Godina energet ske efikasnosti.
Kreće se u ofanzivu. Da se objasni kako to znači – svo đenje potrošnje na minimum, ali ne na uštrb udobnosti, već otklanjanjem loših navika. Na redu je pridobijanje gra­đana – da misle o tome kako i koliko troše. I na stepeništu zgrade, i na poslu. Što manje upaljenih sijalica, što kraća upotreba klima ure đaja, uredno zatvaranje vrata klima tizovanih prostorija, bolja izolacija na kućama… I za firme ima po nešto od savjeta i mjera…
Nakon prosutih godina u kojima niko ništa nije uradio da građanima objasni kako se, ustvari, razumno troši struja, napokon su se stvari počele micati sa mrtve tačke. Za sada, doduše, samo na papiru.
Koristi od štednje energije su višestruke. Manje se energije troši, pa i plaća manji račun za struju, država manje uvozi i manje gubitke ima, time se smanjuje potreba za gradnjom hidro i termoelektrana, što znači i – čuvanje prirodne sredine. I svi srećni i zadovoljni. Tako je makar u brošuri. I u savremenom svijetu.
stara_prica_2RASIPANJE ENERGIJE: U stvarnosti – Crna Gora ima enor mne gubitke u samoj proizvodnji i distribuciji struje. Prosto rečeno, svi potrošači, ali i ,,proizvođači ener­gije” rasipaju je na sve strane. Studije o energetskoj efika snosti kažu da je u Crnoj Gori moguća ušteda do 14 odsto sadašnje potrošnje. Kada se preračuna to je 41 milion eura ili 400. 000 tona uglja ili 40 odsto proi zvodnje TE Pljevlja. Smanjenje deficita za 14 odsto, po urađenim studijama, moguće je ostvariti bez ikakvih ulaganja i u vrlo kratkom roku. Mnogo kraćem nego što je gradnja bilo kog novog energetskog objekta.
Osim što bi štedjeli i sopstveni budžet i okolinu – ako mislimo u Evropsku uniju – valja nam ispuniti i evropske standarde.
„U Evropi su u građevinarstvu uveli propise o korišćenju materi jala kojima se povećava energetska efikasnost, podstiče se proizvodnja ostalih alternativnih izvora energije, a solarni paneli su uveliko prisutni, nerijetko i kao zakonska obaveza, u turističkim objektima u svim me diteranskim zemljama. Crna Gora nije uradila gotovo ništa od toga do sada”, objašnjava ekolog Darko Pajović.
NOVI ZAKON, NOVA AGEN CIJA: Priča o energetskoj efika snosti u Crnoj Gori nije nova. Još u oktobru 2005. godine Vlada je usvojila Strategiju energetske efika snosti. I njome propisala „značajno smanjenje neracionalne energetske potrošnje u svim energetskim sekto rima”, ali i ,,smanjenje negativnog uticaja korišćenja energije na životnu sredinu”.
Smanjenje zavisnosti od uvoza, smanjenje spoljno trgovinskog defici ta, proizvodnja struje iz alternativnih izvora energije i još mnogo optimizma ugrađeno je u tu strategiju. 
,,Do kampanje koju je sada za počelo Ministarstvo za ekonomski razvoj ništa se u vezi energetske efi kasnosti, o kojoj se naveliko pričalo, nije radilo”, objašnjava Pajović.
Sada, u „godini energetske efika snosti”, Ministarstvo za ekonomski razvoj obećava da će uraditi „zakonsku regulativu potrebnu da postanemo efikasniji”, pa će transformisati odsjek Ministarstva za ekonomski razvoj, koji se do sada zvao Jedinica za energetsku efikasnost, u zasebnu agenciju.
Jasno je – prvo će ispisati još puno, puno papira, pa na državni budžet prikopčati još jednu instituciju, onda početi smišljati šta i kako da se štedi. Uz to – obećaše i da će se pozabaviti „energetskom efikasnošću u javnim zgradama”.
Lijepo. Samo da opet ne ostane sve na papiru.

 

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PODSTANARI I BESKUĆNICI,  DANAS I OVDJE: Ključ u bravu i put pod noge

Objavljeno prije

na

Objavio:

Onima koji nemaju svoje stanove ili kuće preostaje da se uzdaju u milost ili samovolju ljudi čiji su podstanari. Države tu nema. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem

 

,,Samohrana sam majka dvoje djece. Već duže živimo kao podstanari kod istih ljudi. Virus me je ostavio bez posla i više ne mogu da plaćam kiriju. Zamolila sam gazdu da me malo sačeka dok se ne snađem za novac. Zauzvrat – hladan tuš. Nerazumijevanje i grube riječi da nađem bolje. Ako mogu“, podijelila je muku  anonimno na društvenim mrežama ovih dana jedna građanka Crne Gore.

Njen slučaj nije usamljen. Mnoge je, usljed krize izazvane širenjem virusa COVID-19, zadesila ista sudbina. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem  O tome da li će ostati bez krova nad glavom dok virus hara, odlučuje  dobra volja stanodavaca. Ili samovolja.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Gotovo 10 odsto ili 18.425 domaćinstava u Crnoj Gori su podstanarska ili zakupljuju stan u kome žive. Ako se ova brojka pomnoži sa prosječnim brojem članova domaćinstva, dobija se podatak da u Crnoj Gori ima oko 60.000 građana koji žive kao podstanari.

Nezvanično, taj broj je i veći. Koliko ima građana koji izdaju stanove, poslovne prostore ili zemljišta, ne zna se.

Stanovi se godinama štancuju, naselja niču, ali za najugroženije kategorije stanovništa, čak ni u doba pandemije, nema rješenja. Dosadašnja stambena politika temelji se istovremeno na hiperizgradnji stanova i nekontrolisanom rastu gradskih i drugih naselja. I lošoj planskoj dokumentaciji.

Iz pojedinih političkih partija apelovali su na Vladu da, pored ostalih mjera koje sprovodi, obrati pažnju i na probleme podstanara koji su u veoma nezavidnoj situaciji.

Prema dosadašnjim podacima, Budva je grad sa najviše podstanara, čak 22 odsto od ukupnog broja domaćinstava, dok ih je u Andrijevici najmanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TESTIRANJE LJUDSKOSTI: Čovjek je čovjeku čovjek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija virusa COVID19 je otkrila i ono najljepše lice Crne Gore. Plemenite ljude

 

,,Spisak nas dovodi do Marte. Zovemo je da nam objasni kako da stignemo do nje. Stariji glas, peti sprat, nema lifta. Čeka nas pred vratima. Oči su joj suzne, glas drhtav, ali skriva svoje olakšanje. Trčimo niz stepenice da nastavimo dalje. Tek naša leđa čuju prvi jecaj. Plače li Marta jer danas neće biti gladna ili što zna da je neko čuva? Ne znam. Znam da je svaki sljedeći džak ona nosila umjesto mene“. Tako govori za Monitor 24-godišnji Petar Šćepanović, volonter Crvenog krsta Crne Gore (CKCG), o dobrotvornoj akciji koju će pamtiti čitav život.

Puno je ovakvih priča tihih heroja otkako je proglašena epidemija virusa COVID19 u Crnoj Gori. ,,Tokom proteklih nedjelja, različitim vidovima asistencije obuhvaćeno je 4.750 porodica i pojedinaca, podijeljeni su humanitarni paketi za 2.900 najugroženijih porodica, volonteri su obavili nabavku ili druge obaveze za 950 osoba (starijih, hroničnih bolesnika, osoba sa invaliditetom i onih u izolaciji), dok je psihosocijalnu podršku dobilo 900 osoba”, kažu iz Crvenog krsta.

Ovakva dramatična vremena uvijek neko obilježi svojom nesebičnošću. Postane moralni svetionik. Divljenje javnosti izazvali su  nesebični gestovi Hajriza Hačka Brčvaka, Bjelopoljca koji je imetak stekao dugogodišnjim mukotrpnim radom u Njemačkoj. On je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv korona virusa donirao 100.000 eura, a bolnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru još 183.000 dolara i time im obezbijedio potrebnu medicinsku opremu: 250.000 maski, 1.000 zaštitnih odijela, 100 aparata za mjerenje temperature i pet hiljada pakovanja medicinskih rukavica. Nije se zaustavio na tome, pa je još 3.000 eura odvojio i za pomoć opštini Tuzi, gdje je, pored Podgorice, registrovan najveći broj oboljelih od korona virusa. Crnoj Gori poklonio je  čak i 24 respiratora.  Ukupno, darovao je  oko 800.000 eura. Među njegovim izjavama izdvojila se i ova: ,,Treba pomoći svojoj zemlji u ovim teškim trenucima. Tako se patriotizam i dokazuje”.

Da doprinesu svojim radom na zanimljiv način dosjetili su se i iz firme 3D Soba. ,,Pratili smo šta se dešava u Italiji i prilikom prelistavanja portala vezanih za 3D štampu, primijetili smo da je grupa inžinjera uspješno projektovala i odštampala ventile za respiratore koji su potrebni italijanskim bolnicama. Kako je taj ventil postavljen na internetu sa licencom open source, moje kolege su preuzele taj model i prilagodile ga našim štampačima. O novitetima u 3D štampi i mogućnosti proizvodnje zamjenskih djelova, obavijestili smo Nacionalno koordinaciono tijelo, naglasivši da naše resurse mogu koristiti u borbi protiv virusa COVID19”, kaže Miloš Grbović iz te firme.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo