Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na tragu glavnim akterima?

Objavljeno prije

na

NaTragu_intro

Crnogorski državljanin Slobodan Đurović, osumnjičen da je bio posrednik između naručioca i počinioca ubistva Iva Pukanića i Nika Franjića, u posljednjim danima decem bra, završio je u zatvorskoj bolnici zbog pogoršanog zdravstvenog stanja uzrokovanog štrajkom glađu. 
,,Osumnjičenikovo zdravstveno stanje je takvo da ga je na Božić iz zagrebačkog zatvora u Remetincu trebalo smjestiti u Bolnicu za osobe lišene slobode” izjavio jeKrešimir Devčić, portparol zagrebačkog Žu panijskog suda pred kojim se protiv 54-godišnjeg Đurovića vodi istraga zbog njegove umiješanosti u atentat na novinara i suvlasnika sedmičnika Nacionala Iva Pukanića.



SUMNJE
: Đurovića je hrvatska policija uhapsila prošlog oktobra zbog sumnje da je, zajedno s Milenkom Kuzmanovićem, pomagao ubicama u bijegu nakon atentata. Kasnije je protiv njega proširena istraga, sada ga tereti da je organizovao Pukanićevo ubistvo, da je pripadnik zločinačke organizacije koja je iz koristoljublja likvidirala novinara i suvlasnika Nacionala.
Prema pisanju hrvatskih medija istraga protiv Đurovića je pro širena nakon iskaza osum njičenog Ro berta Mata nića i pošto je sam Đu rović pao na poligrafu na više pitanja. Đuroviću, teče jednomjeseč ni pritvor koji mu je određen pri proširenju istrage zbog sumnje da su nepoznate osobe od nje ga za još neutvrđenu svo tu naručile Pukanićevo ubistvo.
On se zatim, tvr di USKOK, s braćom Robertom i Lukom Matanićem te Amirom Mafalanijem dogovorio o nadziranju Pukanića, a s odbjeglim Željkom Milovanovićem Bo janom Gudurićem o načinu ubistva.
Đurović je, navodno, pomogao da istraga napreduje i da je blizu ot krića ne samo izvršioca već i naručioca ubistva suvlasnika Nacionala Iva Pukanića i nje govog saradnika Nika Franića. Pre ma pisanju više medija Đuro vićev iskaz je potkrijepio nagađanja da je jedan krak ovog zločina povezan sa Cr nom Gorom. 

KLJUČNE INFORMACIJE
: Još početkom decembra Pukanićev Nacional je objavio da je više stranih diplomata i tajnih službi izvi jestilo nadležne hrvatske organe da postoje tragovi koji istragu vode prema crnogorskoj i srpskoj duvanskoj mafiji. Prema listu, ti inostrani izvori identifikovali su i osobu koja bi mogla imati ključne informa cije o pozadini atentata, njegovim finansije rima i naručiocima – Srećku Kestneru, crnogorskom držav ljaninu s hrvatskim pasošem. 
Kao što je po znato, Kestner je 2001. dao dva in tervjua za seriju Nacionala o crnogorskoj i srpskoj duvanskoj mafiji, kojom se razotkriva velika kriminalna operacija prebaciva nja ilegalnih cigareta preko Crne Gore na tržište Italije i Zapadne Evrope. Ta je serija članaka izazvala buru u javnosti Srbije i Crne Gore, čak i osnivanje parlamentarne istražne komisije u Podgorici. 
Nacional i sada tvrdi da je u ondaš njim članicima identifikovao glavne aktere afere – crnogorskog premijera Mila Đukanovića i srpskog poslovnog čovjeka Stanka Subotića Caneta. Kestner, donedavno s boravištem u Švajcarskoj, prije nekog vremena je nestao, ali Nacional tvrdi da su ga krajem 2008. nadležne hrvatske institucije locirale – u Tunisu.
Kestner je nedugo po prvom in tervju Nacionalu, u julu 2001, dugo razgovarao s pripadnicima tadašnje hrvatske Kontraobavještajne agencije (POA). Tokom tadašnjeg Kestnerovog boravka u Zagrebu agenti POA su se i brinuli o njego voj bezbjednosti. List tvrdi da o tom razgovoru postoje i pisani tragovi, a naj vjerovatnije i video snimak cjelokupnog toka intervjua. 

AUTORIZOVANA VERZIJA
: Prvi intervju Kestne ra Nacionalu i infor macije o njegovom službenom razgo voru s pripadnicima POA, Pukanić je 18. jula 2002. dostavio italijanskom držav nom tužiocu Đuzepeu Šelziju, koji se bavio istragom šverca cigareta. Puka nić je dostavio Šelziju autori zovanu verziju Kestnerovog in tervjua i poseb nu izjavu koju je ovaj potpisao a kojom dodatno potvrđuje auten tičnost intervjua i još nekih do kumenata. Tu je izjavu Kestner ovjerio u jed noj advokatskoj kancelariji u Za grebu. 
Šelzi je o švercu cigareta i balkanskoj du vanskoj mafiji s Pukanićem raz govarao gotovo punih sedam sati. Potom je zamolio Puka nića da ne obja vi ni jednu riječ o događajima i ličnostima koje se spominju u njegovoj izjavi. 
Tužilac je, prema Nacionalu, lično razgovarao i s Kestnerom. Međutim, Kestner je iskaze date u Za grebu odbio da podijeli s italijanskim tužilaštvom, po Nacionalu, vjerovat no zbog prijetnji. Potom je svje dočenje za POA postalo krunski dokaz u postup ku, a upravo ga je Pukanić dostavio Šelziju, predlo živši pritom i sebe kao svjedoka. 
Prema izvještavanju hrvatskih medija, Slobodan Đurović je na po ligrafu pao upravo na pitanjima koja se odnose na Crnu Goru i navodne naručioce ubistva. Đurović je, inače, blizak sa srpskim žestokim momkom Sretenom Jocićem, poznatijim kao Joca Amster dam, koga su odmah na kon atentata na Pukanića, povezivali sa ovim sluča­jem. Jocić je negirao bilo kakvu vezu sa ubistvom Pukanića i Franića.
Prema in formacijama kojima raspo laže Monitor, više policija u regionu sa-rađuje na ovom slučaju. Posebno je intenzivna saradnja hrvat skih i srpskih istražitelja, dok je crnogorska strana suzdržana. Ako se slučaj riješi, to bi mogao biti značajan udar organizova nom kriminalu. A mogle bi se potresti i neke vlade u regiji.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PODSTANARI I BESKUĆNICI,  DANAS I OVDJE: Ključ u bravu i put pod noge

Objavljeno prije

na

Objavio:

Onima koji nemaju svoje stanove ili kuće preostaje da se uzdaju u milost ili samovolju ljudi čiji su podstanari. Države tu nema. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem

 

,,Samohrana sam majka dvoje djece. Već duže živimo kao podstanari kod istih ljudi. Virus me je ostavio bez posla i više ne mogu da plaćam kiriju. Zamolila sam gazdu da me malo sačeka dok se ne snađem za novac. Zauzvrat – hladan tuš. Nerazumijevanje i grube riječi da nađem bolje. Ako mogu“, podijelila je muku  anonimno na društvenim mrežama ovih dana jedna građanka Crne Gore.

Njen slučaj nije usamljen. Mnoge je, usljed krize izazvane širenjem virusa COVID-19, zadesila ista sudbina. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem  O tome da li će ostati bez krova nad glavom dok virus hara, odlučuje  dobra volja stanodavaca. Ili samovolja.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Gotovo 10 odsto ili 18.425 domaćinstava u Crnoj Gori su podstanarska ili zakupljuju stan u kome žive. Ako se ova brojka pomnoži sa prosječnim brojem članova domaćinstva, dobija se podatak da u Crnoj Gori ima oko 60.000 građana koji žive kao podstanari.

Nezvanično, taj broj je i veći. Koliko ima građana koji izdaju stanove, poslovne prostore ili zemljišta, ne zna se.

Stanovi se godinama štancuju, naselja niču, ali za najugroženije kategorije stanovništa, čak ni u doba pandemije, nema rješenja. Dosadašnja stambena politika temelji se istovremeno na hiperizgradnji stanova i nekontrolisanom rastu gradskih i drugih naselja. I lošoj planskoj dokumentaciji.

Iz pojedinih političkih partija apelovali su na Vladu da, pored ostalih mjera koje sprovodi, obrati pažnju i na probleme podstanara koji su u veoma nezavidnoj situaciji.

Prema dosadašnjim podacima, Budva je grad sa najviše podstanara, čak 22 odsto od ukupnog broja domaćinstava, dok ih je u Andrijevici najmanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TESTIRANJE LJUDSKOSTI: Čovjek je čovjeku čovjek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija virusa COVID19 je otkrila i ono najljepše lice Crne Gore. Plemenite ljude

 

,,Spisak nas dovodi do Marte. Zovemo je da nam objasni kako da stignemo do nje. Stariji glas, peti sprat, nema lifta. Čeka nas pred vratima. Oči su joj suzne, glas drhtav, ali skriva svoje olakšanje. Trčimo niz stepenice da nastavimo dalje. Tek naša leđa čuju prvi jecaj. Plače li Marta jer danas neće biti gladna ili što zna da je neko čuva? Ne znam. Znam da je svaki sljedeći džak ona nosila umjesto mene“. Tako govori za Monitor 24-godišnji Petar Šćepanović, volonter Crvenog krsta Crne Gore (CKCG), o dobrotvornoj akciji koju će pamtiti čitav život.

Puno je ovakvih priča tihih heroja otkako je proglašena epidemija virusa COVID19 u Crnoj Gori. ,,Tokom proteklih nedjelja, različitim vidovima asistencije obuhvaćeno je 4.750 porodica i pojedinaca, podijeljeni su humanitarni paketi za 2.900 najugroženijih porodica, volonteri su obavili nabavku ili druge obaveze za 950 osoba (starijih, hroničnih bolesnika, osoba sa invaliditetom i onih u izolaciji), dok je psihosocijalnu podršku dobilo 900 osoba”, kažu iz Crvenog krsta.

Ovakva dramatična vremena uvijek neko obilježi svojom nesebičnošću. Postane moralni svetionik. Divljenje javnosti izazvali su  nesebični gestovi Hajriza Hačka Brčvaka, Bjelopoljca koji je imetak stekao dugogodišnjim mukotrpnim radom u Njemačkoj. On je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv korona virusa donirao 100.000 eura, a bolnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru još 183.000 dolara i time im obezbijedio potrebnu medicinsku opremu: 250.000 maski, 1.000 zaštitnih odijela, 100 aparata za mjerenje temperature i pet hiljada pakovanja medicinskih rukavica. Nije se zaustavio na tome, pa je još 3.000 eura odvojio i za pomoć opštini Tuzi, gdje je, pored Podgorice, registrovan najveći broj oboljelih od korona virusa. Crnoj Gori poklonio je  čak i 24 respiratora.  Ukupno, darovao je  oko 800.000 eura. Među njegovim izjavama izdvojila se i ova: ,,Treba pomoći svojoj zemlji u ovim teškim trenucima. Tako se patriotizam i dokazuje”.

Da doprinesu svojim radom na zanimljiv način dosjetili su se i iz firme 3D Soba. ,,Pratili smo šta se dešava u Italiji i prilikom prelistavanja portala vezanih za 3D štampu, primijetili smo da je grupa inžinjera uspješno projektovala i odštampala ventile za respiratore koji su potrebni italijanskim bolnicama. Kako je taj ventil postavljen na internetu sa licencom open source, moje kolege su preuzele taj model i prilagodile ga našim štampačima. O novitetima u 3D štampi i mogućnosti proizvodnje zamjenskih djelova, obavijestili smo Nacionalno koordinaciono tijelo, naglasivši da naše resurse mogu koristiti u borbi protiv virusa COVID19”, kaže Miloš Grbović iz te firme.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo