Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Atlantida

Objavljeno prije

na

Postoje mnoge legende o Atlan tidi. U detaljima one su ra zličite, ali njihova suština je ista. Postojala nekada davno jedna civilizacija. Tehnološki napredna, a moralno nazadna. I bila je zbrisana sa lica zemlje. Tako je to postavio drevni pripovjedač-disident. Brzina bez vrline je izgleda oduvijek bila odlika vlasti, ali je ta njena odlika bila i siguran put u propast. 
Mnogi tragači za Atlantidom, još od Platonovih dana, postepeno su shvatali uzaludnost svoje potrage. Jer Atlantidu nije bilo potrebno tražiti. Ona je bila svuda oko njih, njihova sopstvena civilizacija bila je jedna potencijalna Atlantida. I ko zna koliko su Atlantida preduprijedili ti, osvješteni i mudri, bo reći se za nove sisteme i institucije koje su omogućavale dalju vitalnost i elan civilizacije. Jer nepravda je razbijena flaša za životne sokove civilizacije.


Psihoanaliza uči da istinu neke situacije često odaje sitni, neintegri sani detalj. Tako je Frojd uspio da otkrije glavnog uzročnika neuroze svog pacijenta kroz interpretaciju fra gmenta pacijentovog sna o šest bijelih vukova. Tolika je bila važnost detalja o vukovima da je i sam pacijent u psihoanalitičkoj literaturi danas poznat kao čovjek-vuk. 
Stoga, svaki, pa i najminorniji, pomen Atlantide od strane onih koji su svojim djelovanjem najviše zaslužni za zlehudu, atlantidsku sudbinu naše planete treba da izazove pozornost. Taj pomen nije slučajan, on otkriva potku jednog sistema koji ubrzano (i po kratkom postupku) sagorijeva najvažnije planetarne resurse u ne­povrat. Svemu ovome daje posebnu hitnost tutnjava zvona njadramatičnije ekonomske krize 21. vijeka. A zvona zvone ne samo za njih, nego i za nas. I to sa mnogo više decibela. 
I tako, daleko od toga da treba sanjati Atlantidu. Ona je tu, nedavno, kra jem novembra 2008. godine, bila čak u žiži svjetskog ekonomsko-političko-medijskog džet-seta. Jer, u Dubaiju se otvarao hotel Atlantida (na engleskom, Atlantis). Na izgradnju ovog hotelskog kompleksa potrošen je ekvivalent dvije trećine godišnjeg budžeta Ujedinjenih nacija. Tu milijardu uloženih eura je, razumije se, moralo da isprati i toj sumi podobno otvaranje. Tako je glavna zvijezda otvaranja Kajli Minogdo bila milionski honorar, ali opet manji nego Madona za nastup na Jazu. Što je, naravno, samo jedno u nizu svje dočanstava da je crnogorska Vlada jedna od najatlantidskijih pod kapom nebeskom. Minog je barem znala da za milione pjeva milionerima. A kome je za milione pjevala Madona? 
No, gdje svi tajkuni, tu i mali …. Je li neko bio iznenađen tvrdnjom lidera SNP-a,Srđana Milića, iznijetoj u Skupštini za vrijeme premjerskog sata, da je neko iz Vlade Crne Gore prisustvovao ovom balu finansijskih grobara planete, i to kao član pale stinske delegacije? Najburnije, i to mimo skupštinskog protokola koji nalaže da se govornik sasluša do kraja, reagovao je sam premjer. On je zahtjevao da Milić, bez odlaganja, saopšti ko je to bio. Milić se samo smješkao, zadovoljan što je uspio da izazove ovakvu reakciju. I nije otkrio ni svoj izvor ni ime uživaoca ovog spektakla kiča atlantidskih razmjera. 
To što je crnogorska javnost opet po ko zna koji put ostala u mraku znači da je u Crnoj Gori nadmudrivanje i interno poentiranje između suprostavljenih partijskih elita još uvijek važnije od prava javnosti da zna u kakvom se društvu kreću njeni izabrani pred stavnici u inostranstvu. Jer, poznato je da crnogorski zvaničnici nigdje ne putuju inkognito, skrivajući svoje državne funkcije i počasti. Naprotiv, oni te funkcije i zvanja bez ustruča vanja koriste da zasjenjuju inostrane poznanike i biznis partnere, tretirajući ih kao komponentu ličnog prestiža i time svjesno zanemarujući činjenicu o tome ko je u stvari autentični nosilac crnogorskog suvereniteta i izvor nji hovog političkog legitimiteta. I čije interese su dužni da zastupaju.
U ovom konkretnom slučaju teško da je potrebno upotrebljavati psihoana litičku metodologiju kad se već jedno stavnom pretragom dnevnih novina iz tog perioda, lako može utvrditi da li je neko od zvaničnika cr nogorske Vlade tog četvrtka bio u Dubaiju. Naravno, čak i da je bio, ne znači da je bio pozvan na otvaranje. To je ono mjesto u priči gdje, najvjerovatnije, dolazi do punog izražaja dio o palestinskoj delegaciji. Međutim, da je to tačno, zar ne bi onda kao znak zahvalnosti Palestincima ovih dana od strane Vlade išla oštra osuda izraelske ofanzive, te agresivne i prekomjerne upo trebe sile u pojasu Gaze? Ili je globalni moćnici evroatlantizma toliko drže u šaci da ne može ni da zucne čak ni da ožali prijatelje u nevolji, ako im već ne može priteći upomoć? 
U dubaijskoj Atlantidi jedna od glavnih atrakcija je plivanje sa delfinima. Kome se može da izgori četiri prosječne crnogorske plate za jednu noć dobija mogućnost tog pitomog društva. A onome ko od te plate zaista i živi, ostaje kao jedina opcija crnogorska “divlja ljepota” sa ajkulama koje sve više i više navlače braon košulje. Sa šljemovima.

 

Filip KOVAČEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo