Povežite se sa nama

INTERVJU

ANDRIJA MANDIĆ, LIDER DF: Katnić nema dokaza protiv nas

Objavljeno prije

na

MONITOR: Od specijalnog tužioca Milivoja Katnića tražili ste da ponovi zahtjev da Vam se skine poslanički imunitet, jer je, po Vama prethodna odluka o skidanju imuniteta Vama i poslaniku Milanu Kneževiću nezakonita, pa ne želite da to ugrozi proces protiv vas. Šta je odgovorio tužilac?
MANDIĆ: Ova istraga se ne vodi zakonito i sa tom činjenicom sam upoznao javnost. Ogorčen sam zbog ovog postupka, zbog nečije zle namjere da se zakulisnim metodama i zlupotrebom sistema vodi politički obračun protiv mene, DF-a i nevinih ljudi iz mog najbližeg okruženja.

Što se tiče nezakonite odluke o skidanju imuniteta, kolega Knežević i ja smo podnijeli krivične prijave protiv dvije osobe, a vjerujem da će i Ustavni sud veoma brzo odgovoriti na naše podnesene ustavne žalbe.

MONITOR: Da li Vam je specijalni tužilac pojasnio za šta vas konkretno tereti? Javnosti dokazi nijesu predočeni, da li su Vama?
MANDIĆ: Pominjanje moga imena u tragikomičnom kontekstu članstva u nekakvoj kriminalnoj organizaciji je otvoreno podmetanje, bezočna laž i teška uvreda. Nije lako Katniću da saopšti da nema ništa sa čim bi to dokazao. Izuzev velike želje da nekog Popova nekako ubaci, silom na sramotu, u vozilo koje koristimo. Zbog toga je zatvorio nevinog čovjeka Mihaila Čađenovića, očekujući da sa njim može zaključiti dil sličan onima koje je prethodnih dana opošljavao sa državljanima Srbije koji su uhapšeni 16. oktobra. Ovaj progon DF-a, koji kreiraju vrh režima, tajna policija, SDT i mafija, vjerno prikazuje jednu veoma opasnu situaciju i atmosferu u kojoj se nalazi Crna Gora, i zato se danas u zatvoru, potpuno nevin, nalazi naš prijatelj, a ne mafijaši i okoreli kriminalci iz vrha DPS-a koji su opustošili Crnu Goru.

MONITOR: Izjavili ste da ne poznajete nikog od ljudi koje tužilac pominje a koji su strani državljani i da nijeste imali kontakte ni sa srpskim ni sa ruskim nacionalistima i da će te to lako dokazati? Kako ćete to dokazati?
MANDIĆ: Ne znam nikoga od državljana Rusije i Srbije koje kao opasne i sumnjive likove pominje Katnić. Čitav scenario i lažni državni udar osmišljen je kako bi korist izvukao DPS, koji se nalazio pred porazom 16. oktobra. Kada su toga postali svjesni, onda su krenuli na sve ili ništa, a to na jeziku vrha DPS-a, odnosno mafije, znači da su spremni i da fizički eliminišu svoje protivnike samo da bi sačuvali vlast.

Katnić ima sada priliku da dokaže da ja ne govorim istinu i ponudi relevantne dokaze koji bi mene, kolegu Kneževića ili Mihaila Čađenovića povezali sa osobama koje pominje i organizacijom „državnog udara”.

MONITOR: Ananija Nikića ipak poznajete?
MANDIĆ: Naravno da ga poznajem, i o njemu imam veoma dobro mišljenje. Ananije Nikić je čestit čovjek, državljanin Crne Gore, a nijesam registrovao u komunikaciji sa njim i članovima njegove porodice da radi za bilo kakve strane službe. Katniću bi bilo pametnije, ako lovi strane agente na osnovu iskaza pojedinaca, da počne, recimo, od Mohameda Dahlana za koga je Milo Đukanović javno saopštio da je on strani agent i pride njegov prijatelj. Dahlan je osuđen za pljačku vlastite države i osumnjičen da je otrovao predsjednika Palestine Jasera Arafata. Član Dahlanove kriminalne organizacije Milo Đukanović je dao crnogorsko državljanstvo ovom kriminalcu kako bi mu pomogao u skrivanju od palestinskih istražnih organa. Katnić bi pobrao velike poene ako bi se pozabavio ovim slučajem i pokazao da nije puki izvršilac naloga kriminalne organizacije na čijem čelu se nalaze Stanko Subotić i Dahlan.

MONITOR: Optužuju vas da ste dizanjem tenzija u javnosti htjeli, i uspjeli, da izbjegnete pritvor i pravdu.
MANDIĆ: Postoji veliki broj dokaza da se od strane kriminalne organizacije Mila Đukanovića zloupotrebljavaju institucije Crne Gore i da one uglavnom služe kao dodatne alatke za realizaciju konkretnih ciljeva ove grupe. Akciju SDT Katnića je par dana prije pokretanja procesa skidanja imuniteta Kneževiću i meni najavio baš Đukanović sa stranačke tribine u Nikšiću. Mislite li vi, ili bilo ko drugi, da je pritvaranje nevinih ljudi po nalogu kriminalaca prirodna i pravedna stvar? Vjerujete li da treba da nevini dokazuju nevinost, a ne onaj koji vas optužuje da dokaže vašu krivicu. Tenzije su se podigle upravo iz razloga što pošten i čestit svijet ne pristaje da bude maltretiran i ponižavan od onih koji žele da nevine drže u zatvoru, dok su lopovi i kriminalci noseći stubovi režima.

MONITOR: Zašto ste, nakon hašenja Mihaila Čađenovića, izjavili da „će za svaku glavu DF-a letjeti neka druga glava” i pominjali građanski rat? Da li je fizički i verbalni obračun poslanika DF-a u parlamentu sa poslanicima vladajuće koalicije način na koji se istjeruje pravda?
MANDIĆ: Kriminalna organizacija protiv koje se bori DF, a koja je okupirala Crnu Goru, je sastavljena od opasne grupe ljudi koja švercuje cigarete, oružje i drogu ali organizuje i likvidacije protivnika.

Pošto smo imali saznanja da su planirali i likvidacije čelnika DF-a, morali smo da ih javno upozorimo da ne idu tim opasnim putem koji bi za posledicu sigurno imao našu reakciju, što je potpuno prirodno i ljudski. Mi nemamo povjerenje u zaštitu koju bi nam mogle, u tako opasnom razvoju situacije, pružiti nadležne institucije pa smo kao odgovorni i obazrivi ljudi morali misliti o vlastitoj bezbjednosti i zaštiti. Vjerujem da su ljudi iz režima pravilno shvatili naše upozorenje i da ćemo se ubuduće svi truditi da ostanemo pod zaštitom Ustava i zakona.

Mihailo Čađenović je nevin čovjek koji se na pravdi Boga nalazi u zatvoru dok je mafija na slobodi. Na moje pitanje, prilikom našeg susreta, zašto je pritvorio Čađenovića kada svi znaju da je nevin, Katnić je odgovorio da ga on nije zatvorio nego istražni sudija. Pokušao je da odgovornost prebaci na drugoga, slično zahtjevu za skidanje imuniteta kolegi Kneževiću i meni kada je poslanicima uz zahtjev za vođenje sudskog postupka ugradio i određivanje pritvora. Vjerovatno bi kasnije ispalo da nas on nije ni zatvorio nego poslanici koji su glasali za to.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu premijera Duška Markovića da su im inostrane službe i NATO pomogle da ,,sklope slagalicu”?
MANDIĆ: Sada mogu da pričaju i izmišljaju što žele. Ali tim nebulozama ne mogu potrijeti činjenicu da u vrijeme izvođenja lažnog državnog udara niko nije znao ništa o tome, niti su postojale bilo kakve informacije izuzev samostalne akcije SDT. Nikakva saznanja nisu imale ni domaće ni partnerske službe bezbjednosti, i to je saopšteno više puta. Nije tajna da se ova zakašnjela medijska i pravosudna ujdurma odvija zbog potrebe režima da Crnu Goru silom ugura u NATO. Jasno nam je i da režim iz crnih fondova izdvaja velike svote novca za korumpiranje pojedinih ljudi iz briselske administracije, koji hvale reformske domete jedne kriminalne organizacije, kao i za uslužne medije u nekim državama koji treba da objavljuju lažne i prežvakane priče o ,,državnom udaru”.

MONITOR: Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da zvanična Rusija ne pomaže u razrješenju slučaja i da je to na neki način sumnjivo.
MANDIĆ: To ministarstvo posljednjih dana služi samo za zasmijavanje javnosti. Namjere režima su pročitane, oni misle da će oponašajući Josipa Broza iz 1948. godine zadobiti velike simpatije i podršku Zapada. Nakon pobjede Trampa, očigledno je da će odnosi Rusije i Amerike ići uzlaznom putanjom i teško da će se kvariti zbog Crne Gore. Veoma je glupa politika vrijeđanja Rusije od strane crnogorskog režima, i takvim ponašanjem neki od crnogorskih funkcionera rizikuju mnogo. Jer, nikada se ne zna kako neko tako veliki može da odgovori.

MONITOR: Nedavno ste, tokom susreta sa ruskim zvaničnicima, kazali da je slučaj ,,državni udar” montirani politički proces u čijem su kreirenju učestvovale ,,bezbjednosne strukture koje su bile pod komandom stare američke administracije”. O kome govorite?
MANDIĆ: Ta informacija je provjerena i ne smatram je podmetnutom. Dobro je što predsjednik Tramp čisti administraciju od starih i korupciji sklonih ,,vizionara” i bezbjednjaka, iako njihove ,,potpise” možemo još uvijek vidjeti u stranim i domaćim medijima. Vjerujem da će taj proces ići do samog dna a da će u međuvremenu američki činovnici u Crnoj Gori i regionu slijediti politiku, načela i ideje predsjednika Trampa i uputstva novog državnog sekretara.

MONITOR: Ima li opozicija zajednički plan šta dalje?
MANDIĆ: Opozicija je nekim vrlo bitnim potezima pokazala da postoje teme i problemi koji nas mogu okupiti i koje treba da rešavamo zajedno i dogovorom. Podsjećam, 39 poslanika opozicije i njihov bojkot parlamenta su nerješiva enigma za režim. Ponašanje Đukanovića i njegovi posljednji nastupi u Nikšiću pokazuju da se nalazi u stanju potpunog rastrojstva, političke šizofrenije i paranoje. Sada je važno da opozicija pojača i proširi metode zajedničke borbe. Tu prvenstveno mislim na zajedničku organizaciju protesta, koji su logičan i najefikasniji nastavak borbe protiv režima, jer sami bojkot parlamenta ima ograničene domete pritiska.

MONITOR: Kako vidite stav dijela javnosti, pa i opozcije, da DF u stvari održava DPS na vlasti?
MANDIĆ: To su stare, izanđale metode političke policije u obračunu sa najopasnijim protivnicima režima. Tako pokušavaju da one koji ugrožavaju njihovu diktatorsku vlast naprave sumnjivim. Ljudi iz DF-a se zbog borbe protiv režima nalaze u zatvorima, pred sudovima, protiv njih se montiraju i pakuju sudski procesi, trovani su suzavcima i bojnim otrovima.

Građani su se uvjerili da su protesti DF-a i vaninstitucionalna borba uradili više u obaranju režima Mila Đukanovića nego mnogobrojni kritički tekstovi objavljeni u slobodnim medijima, svi dotadašnji podnijeti amandmani i rad opozicije u odborima ili uspješni javni nastupi narodnih predstavnika u onom ,,poštovanom visokom domu”. Dakle, radi se samo o prljavoj kampanji režima i njihovih sluga, sadašnjih i nekadašnjih. Borba koju vodi DF je vidljiva ,,golim okom”, sa nama nema nedoumica, i mi ćemo u konačnom osloboditi Crnu Goru od kriminalne bande koja je zarobila. Do slobode!

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Neophodna veća odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti

 

MONITOR: Skupština Crne Gore imenovala je devet novih članova Savjeta RTCG. Može li novi sastav Savjeta donijeti promjene RTCG bez sistemskih promjena?

ĐUROVIĆ: Koliko će novi Savjet RTCG biti efikasan i da li će imati integritet, pokazaće prvi mjeseci njihovog mandata. Pošteno je dati priliku novom Savjetu da svojim djelima pokažu koliko znaju i koliko mogu. Promjene u RTCG su moguće i isključivo zavise od ključnog upravljačkog tijela a to je Savjet. Ukoliko i ovaj Savjet počne da traži opravdanja i izgovore da nemaju nadležnosti, kao što su to pojašnjavali članovi prethodnog Savjeta, građani mogu odmah da znaju da od suštinskih promjena nema ništa. Naravno, i novom Savjetu biće lakše da izvrši neophodne promjene ukoliko sve institucije u Crnoj Gori budu krenule u proces profesionalizacije koji podrazumijeva veću odgovornost za rezultate rada i promjene rukovodilaca koji ne isporučuju rezultate. Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti.

MONITOR: Šta je u ovoj situaciji potrebno da bi se transformacija RTCG u javni servis omogućila?

ĐUROVIĆ: Da bi počeo proces transformacije RTCG, neophodno je da Savjet izabere za generalnog direktora osobu koja ima menadžersko iskustvo, poznavanje rada medija i koja nije pod uticajem političkih partija ili bilo kojih drugih interesnih grupa. Savjet prema zakonu ima uticaj i kontrolu nad radom generalnog direktora ali ne i nižih nivoa menadžmenta. Savjet može zahtijevati i usloviti ugovorom novog generalnog direktora da svoj radni odnos veže za ostvarene rezultate. Jedan od ključnih rezultata čije ostvarenje može biti predviđeno ugovorom sa generalnom direktrom je rok do kojeg će TVCG biti prva po povjerenju građana. Prema godišnjim istraživanjima koje sprovodi sama RTCG, povjerenje građana danas je na nivou iz 2012. i dramatično je pogoršano od juna 2018. kada je generalni direktor postao Božidar Šundić (umjesto nezakonito smijenjene Andrijane Kadije).

Takođe, neophodno je da bude promijenjen kompletan menadžment i svi rukovodioci organizacionih jedinica a na njihova mjesta imenovani najsposobniji iz RTCG, a ako je potrebno, ne treba izbjeći i dovođenje neophodnih kadrova koji nisu do sada radili u javnom servisu. Neophodna je promjena Stauta i drugih opštih akata kako bi se dodatno precizirala i povećala transparanetnost procesa zapošljavanja u RTCG. Neophhodna je izrada strateškog plana razvoja RTCG… Novi Savjet RTCG, za razliku od prethodnog, mora natjerati generalnog direktora da sprovodi Odluku Savjeta o normama novinara a da one koji ne ispunjavaju normu proglasi tehnološkim viškom ili ih angažuje u eventulanim novim kanalima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

EMIR HABUL, NOVINAR IZ SARAJEVA: Šta učiniti s prošlošću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Haški tribunal je u suštini ispunio svoju misiju. Brojne kritičare na rad Tribunala iz nevladinog sektora i među Bošnjacima pitam: šta bi bilo da nije  osnovan Međunarodni sud za ratne zločine? Ko bi sudio ratnim zločincima? I da li bi se istina o zločinima počinjenim u BiH ikada nepristrasno utvrdila

 

MONITOR: Ratku Mladiću je potvrđena prvostepena presuda iz 2017. godine. Odbijene su sve žalbe, i Tužilaštva i Mladićeve odbrane. Kako ocjenjujete ovaj događaj?

HABUL: Ovim povodom mogao bih varirati rečenicu koju je CNN plasirao povodom Mladićevog hapšenja u maju 2011, samo što je riječ hapšenje zamijenjena pojmom presuda: „Žrtvama rata u Bosni presuda je pružila izvjestan osjećaj da je ta knjiga najzad zatvorena“. Potvrđivanje prvostepene presude i doživotne robije pokazuje da je pravda stigla do vrha komandnog lanca.

Gledajući ovog generala kojem je sudski potvrđen epitet ratni zločinac,  pitam se gdje nestade sva ona arogancija. Mladića sam imao prilike sresti uživo na jednoj pres konferenciji na sarajevskom aerodromu u proljeće 1994. Svaka njegova riječ i gesta bila je nabijena arogancijom, a izgovorena riječ tvrda i prijeka. Pucao je od samopuzdanja, kao i prilikom zauzimanja Srebrenice 11. jula 1995, kada je „srpskom narodu poklonio oslobođenu Srebrenicu“. I gledam ga 8. juna u vrijeme izricanja presude i njegovih suznih očiju. To su potpuno dva čovjeka. On vjerovatno još nije svjestan šta ga snašlo, uvjeren da je prav-zdrav. Slavenka Drakulić u eseju u Jutarnjem listu piše da je pogrešno nazivati Mladića monstrumom ili pridavati mu neke psihijatrijske kvalifikacije. Referirajući se na Hanu Arent i njenu čuvenu knjigu „Banalnost zla“, Drakulić zaključuje da je i Mladić još uvijek uvjeren da je „samo radio svoj posao“. Biće korisno pročitati cijelu presudu i šta je vojska kojom je komandovao Mladić uradila ne samo u Srebrenici već i u Prijedoru (tri logora), Kotor Varoši, Vlasenici, Foči, Višegradu…

MONITOR: Dok je potvrda prvostepene presude Mladiću očekivana, iznenađenje je da je predsjednica Žalbenog vijeća iz Zambije Priska Matimba Njambe, ne samo izdvojila svoje mišljenje i tražila ponovno suđenje već se suprotstavila i kvalifikacijama o genocidu.

HABUL: Ponašanje predsjedavajuće Žalbenog vijeća ocijenjeno je kao skandalozno. Ona je bila u kontri u devet od deset tačaka. Saglasila se samo sa inkriminacijom uzimanja talaca i njihovog vezivanja za stubove dalekovoda čime je Mladić ponizio vojnike UN-a, što mu Francuzi a posebno predsjednik Širak, nikada nisu oprostili. Sličan stav sudija Njamba je pokazala i prilikom izricanja presude u suđenjima za Srebrenicu u kojima je presuđen genocid. U Sarajevu se među predstavnicima raznih udruženja  strahovalo – pošto se u danima pred izricanje presude na web portalima pojavio tekst američkog novinara – da bi vraćanje procesa Mladiću na ponovno suđenje imalo efekat aboliranja. To bi značilo da se sve vraća iz početka, ponovo izvođenje dokaznog postupka, dovođenje svjedoka, mjeseci i godine sudskih dana… Prognozu takvog ishoda lako je zamisliti: proces se ne bi okončao, presuda bi izostala što bi bila nagrada za počinjenje zločine. Srećom, stavovi ostalih sudija u Vijeću su spriječili takav rasplet. Presuda je donešena. Koliko je ona pravična, uvijek je otvoreno pitanje. Međutim, jako je važno da je donešena uprkos onoj čuvenoj rečenici iz Maestra i Margarite: „Nema pravde, vladaju samo zakoni“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

MONITOR: Da li je crnogorsko društvo od avgusta prošle godine i pada DPS-a, dodatno podijeljeno i zašto? 

JANJUŠEVIĆ: Crna Gora je i dalje podijeljeno društvo iz razloga što se podjele doživljavaju kao odličan instrument za homogenizaciju biračkog tijela, pogotovo u situaciji kada nova vlast otežano funkcioniše i usporenom dinamikom demontira prethodni sistem.

U tom prostoru prethodna vlast, a sadašnja opozicija vidi šansu da se  očuva i homogenizuje kroz identitetska pitanja i produbljivanje podjela kao neko ko ima monopol nad suverenitetom države i tekovinama 21. maja. Nova vlast mora da shvati da je ona generator svih procesa koji su aktuelni u društvu između ostalih i onoga što se zove nacionalno pomirenje. Kako je prethodna vlast radila na produbljavanju podjela, tako bi ova vlast trebala da radi na njihovom prevazilaženju.

MONITOR: Kako vidite neka nova imenovanja, poput izbora Bećira Vukovića za predsjednika Žirija    Trinaestojulske nagrade, ali i kadrovanja nove vasti po dubini? 

JANJUŠEVIĆ: Ako nagrade i nagrađeni budu projektvani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo iili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine. Sva kadrovanja od izglasavanja Vlade početkom decembra prošle godine, govore o tome koliko je svako različito vidio koncept rada nove Vlade, od mandatara, parlamentarne većine, nevladinih organizacija, crkve, analitičara medija isl. To samo govori o velikim očekivanjima nakon parlamentarnih izbora, koja se manifestuju kroz razočarenja u kadrovskom pogledu kad je dinamika reformi znatno usporenija od očekivane.

 MONITOR: U posljednjem dokumentu Evropske komisije u kom se mjeri napredak Crne Gore na poljima organizovanog kriminala i korupcije, nijesu konstatovani pomaci, a između ostalog nova vlast kritikovana je jer nije postavila ni šefove i članove radih tijela za ta poglavlja.  Da li je nova vlast na tim poljima mogla uraditi više, bez obzira na zarobljenost institucija te tridesedogodišnje nasljeđe DPS-a?

JANJUŠEVIĆ: Novoj vlasti su definitivno bile svezane ruke u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, što govori o trideset godina vladavine jedne iste dominantne strukture u kojoj je kriminal i korupcija srastao sa državom i gotovo progutao sve institucije sistema. E, sad je pitanje koliko se moglo i da li se moglo više i bolje. Prvo je politički pristup i koncept tom problemu, jer  sve tri grupacije iz vladajuće koalicije nijesu jednako vidjele kako treba prići tom problemu, drugo je pitanje da li smo imali stručne i profesionalne ljude koji su mogli da odgovore tim zadacima koji su izuzetno kompleksni. Mislim da su se u ovom polju morala tražiti i konsultovati pozitivna međunarodna iskustva i prakse od Italije, Amerike, Hong Konga, Singapura, itd.

MONITOR: A na drugim poljima? Vaša organizacija uključena je u proces  izbornih reformi. Kako taj proces teče u parlamentu koji je u nekoj vrsti konstantne političke krize?

JANJUŠEVIĆ: Mi kao organizacija u prethodnom periodu  nikada se nijesmo kandidovali za učešće u radu skupštinskih tijela koja su dosad pokazala jednu lošu praksu, a to je da poslije rada svih stručnih tijela na izmjenama izbornog zakonodavstva, naš izborni proces je bio gori od onog kojeg smo željeli da mijenjamo i unapređujemo. Što će reći da smo imali jednu simulaciju reformi i unapređenja izbornog zakonodavstva, od strane prethodne vlasti. Sada kada je vlast promijenjena prvi put na izborima, želimo da damo svoj doprinos, vjerujući da će postojati istinski politički konsenzus svih parlamentarnih  subjekata o neophodnosti unapređenja izbornog zakonodavstva, kojeg nije bilo u proteklih 30 godina. Isto tako vidimo bojazan da se takva praksa nastavi jer većinski dio opozicije bojkotuje rad parlamenta kao i skupštinskih radnih tijela.

MONITOR: Kako vidite procese unutar opozicije? Može li se očekivati reforma najveće opozicione partije, nekadašnje vlasti, dok je na njenom čelu predsjednik Milo Đukanović, i koliko je ta reforma važna za ozdravljenje cjelokupnog društva?

JANJUŠEVIĆ: Tu je situacija jako interesantna. Kada govorimo o DPS-u imamo jednu konstantu da DPS svoju monolitnost i homogenost postiže zahvaljujući predsjedniku partije i države. Sa druge strane taj pristup dobrim dijelom koči unutarstranačke reforme za koje su svjesni da moraju otpočeti, kao i slabi koalicioni potencijal ove partije, upravo zbog takve pozicije. Ove okolnosti  me podsjećaju na nekadašnji SNP koji je gradio svoju snagu i homogenost zahvaljujući lojalnosti prema Slobodanu Miloševiću, a što mu je značajno slabilo koalicioni kapacitet. Kad su napravili otklon od Slobodana Miloševića značajno su podigli koalicioni potencijal ali i otvorili frakcije i „struje“ u stranci. Isto to očekuje i DPS u susret narednim parlamentarnim izborima. Da li će ući u suštinske reforme bez gospodina Đukanovića i otvoriti koalicioni kapacitet prema partijama iz vlasti kojima se  obraćaju od izbora u Nikšiću i Herceg Novom, ili će ostati na simuliranim reformama i autokratskom modelu vođenja partije, ostaje da se vidi.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo