Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – ŠEKULAR PROTIV HIDROENERGIJE MONTENEGRO: Struja na zajam

Objavljeno prije

na

Za tri godine od kada su u beranskom selu Šekular počele sa radom četiri male hidoelektrane, mještani ovog velikog područja do danas ne znaju koliko je struje u njima proizvedeno, odnosno koliko je miliona eura već zaradila kompanija Hidroenergija Montenegro.

Jedino što znaju je, da uprkos toj činjenici, oni struje u selima jedva da imaju za sijalicu.

„Prije izvjesnog vremena čitavih sedam dana nije bilo jedne faze. Narod je štetovao zimnice u zamrzivačima. Recite i sami, da li je to apsurdno? Pored četiri hidrocentrale, mi smo praktično bez struje”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Vesko Davidović.

On objašnjava da je to najveći problem za čitavo seosko područje Šekulara, na kojem je polovina električnih stubova stara skoro pola vijeka.

„Desilo se prije nekoliko dana da se jedan stub srušio od starosti, onako pod naponom. Srećom, nije bilo ljudi u blizini, tako da je samo stoka stradala. Ko će tu štetu vlasniku da nadoknadi”, pita Davidović.

Stanovnici ove beranske mjesne zajednice zbog ovakve situacije su ponovo od nadležnih službi zatražili da preduzmu mjere u cilju urednijeg elektrosnabdijevanja na njihovom području.

Oni smatraju da bi država na poseban način morala da obaveže i Elektroprivredu i koncesinare koji su napravili elektrane na Šekularskoj rijeci da u ovoj oblasti uvedu više reda.

,,Bilo bi dobro da Elektroprivreda i vlasnici mini hidroelektrana konačno poprave postojeću elektro mrežu i da barem na taj način doprinesu stvaranju boljih životnih uslova u našim selima”, kaže Davidović.

On je istakao da je krajnje vrijeme da Šekularci dobiju određene benefite od mini elektrana koje je napravila Hidroenergija Montenegro.

Priča oko Hidroenergije nije nepoznata, ali zaslužuje podsjećanje. Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo Hidroenergija Montenegro donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača” i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije”.

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje tadašnji predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora.

Dva mjeseca ranije potpisan je protokol o saradnji sa kompanijom Hamerom Capital, kojim su definisane prava i obaveze potpisinika. Strane poptisnice su se saglasile da Hamera Capital sa svojim poslovnim partnerima investira u projekte na teritoriji ove tri opštine na sjeveru države i pruži neophodnu logistiku za privlačenje stranog i domaćeg kapitala. Upravo tim protokolom je definisano da Berane, Andrijevica i Plav dijele deset odsto kapitala i dobiti iz Hidroenergije Montenegro.

Kasnije se, međutim, ispostavilo da uvidom u Centralni registar privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni druge dvije opštine, nikada nijesu upisane kao vlasnici Hidroenergije Montenegro.

U registru Centralne depozitovane agencije zabilježeno je skoro dvadeset promjena. Trenutno su vlasnici kontroverzni biznismeni, vlasnici Bemaksa, Aleksandar Mijajlović i Vesko Ubović sa po trideset procenata i Hamera Capital sa 40 odsto vlasništva.

Prvenstveni plan Hidroenergije Montenegro je bio da izgradi ukupno trinaest mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija je 28 miliona eura. Hidroenergija Montenegro koncesije je dobila na 27 godina. Sve lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na Beranskoj Bistrici.

Tri male hidroelektrane planirano je da se izgrade na području plavske opštine, i još četiri u Andrijevici.

Nakon što je taj posao na području Berana uveliko odmakao i električna energija iz malih elektrana počela da se distribuira i prodaje, odnosno da se pretače u novac, pitanje koristi i štete prvi su postavili mještani Šekulara.

,,Na Šekularskoj rijeci hidroelektrane su počele da se grade negdje 2012. godine. Te godine Hidroenergija je napravila sporazum sa tadašnjom lokalnom upravom u Beranama. Do sada su izgrađene ukupno četiri hidrocentrale, od kojih smo mi vidjeli samo štetu. Ja sam gledao taj sporazum u kojem se Hidroenergija obavezala da nakon izvođenja radova svu infrastrukturu vrati u prvobitno stanje. Malo od toga je ispoštovano”, priča predsjednik ove mjesne zajednice.

Prema njegovim riječima Bemaks je gradeći hidrocentrale oštetio devet mostova, a tek sada su preduzeli radove na betoniranju samo jednog od tih devet.

,,Ako ništa drugo moglo je, od tih silnih miliona, koji se stiču zahvaljujući elektranama u Šekularu, da se izdvoji nešto sredstava za instaliranje novih trafostanica, jer bi se na taj način pojačao napon struje koji u pojedinim domaćinstvima u Šekularu ne prelazi 140 volti. Da nam makar daju malo te naše struje na zajam”, kaže predsjednik ove beranske mjesne zajednice.

Davidović ističe da iz današnje perspektive sve izgleda prilično haotično i neregularno.

,,Zapravo, ne postoji način na koji možete ući u trag tome koliko novca oni precizno izvlače na račun Šekulara, a da pri tome jedan euro nijesu uložili za dobro lokalnog stanovništva. Oni više nemaju čak ni kancelariju u Beranama. Nemate kome da predate dopis ili zahtjev”, žali se Davidović.

Sve priče o zapošljavanju lokalnog stanovništva bile su, kaže on, prevare. Osim nekoliko stražara i dva-tri radnika na održavanju protoka vode, koji dobijaju po dvjesta pedeset eura, niko iz šekularskih sela više ne radi u hidroenergetskom sistemu na ovoj rijeci i njenim izvorištima.

,,Na izvorištima su napravili dvije male hidrocentrale. Zatim su vodu cijevima odveli šest kilometara do sljedeće, koja je nešto veća. Četvrta i najveća je niže prema gradu, odnosno u selu Rijeka Marsenića. Sva struja odatle se distribuira do njihovog centra u prigradskom naselju Buče, i odatle odlazi u sistem”, objašnjava Davidović.

On postavlja pitanje ko osim tajkuna koji su vlasnici Hidroenergije Montenegro ima koristi od do sada izgrađenih hidrocentrala na području opštine Berane. I ko može da izračuna njihovu godišnju dobit , za ove tri godine, od kada hidrocentrale rade. I za sljedećih dvadeset i sedam, na koliko su dobili koncesije. Valjda su toliko sračunali da će još potrajati vlast koja im je to sve omogućila.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo