Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – ŠEKULAR PROTIV HIDROENERGIJE MONTENEGRO: Struja na zajam

Objavljeno prije

na

Za tri godine od kada su u beranskom selu Šekular počele sa radom četiri male hidoelektrane, mještani ovog velikog područja do danas ne znaju koliko je struje u njima proizvedeno, odnosno koliko je miliona eura već zaradila kompanija Hidroenergija Montenegro.

Jedino što znaju je, da uprkos toj činjenici, oni struje u selima jedva da imaju za sijalicu.

„Prije izvjesnog vremena čitavih sedam dana nije bilo jedne faze. Narod je štetovao zimnice u zamrzivačima. Recite i sami, da li je to apsurdno? Pored četiri hidrocentrale, mi smo praktično bez struje”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Vesko Davidović.

On objašnjava da je to najveći problem za čitavo seosko područje Šekulara, na kojem je polovina električnih stubova stara skoro pola vijeka.

„Desilo se prije nekoliko dana da se jedan stub srušio od starosti, onako pod naponom. Srećom, nije bilo ljudi u blizini, tako da je samo stoka stradala. Ko će tu štetu vlasniku da nadoknadi”, pita Davidović.

Stanovnici ove beranske mjesne zajednice zbog ovakve situacije su ponovo od nadležnih službi zatražili da preduzmu mjere u cilju urednijeg elektrosnabdijevanja na njihovom području.

Oni smatraju da bi država na poseban način morala da obaveže i Elektroprivredu i koncesinare koji su napravili elektrane na Šekularskoj rijeci da u ovoj oblasti uvedu više reda.

,,Bilo bi dobro da Elektroprivreda i vlasnici mini hidroelektrana konačno poprave postojeću elektro mrežu i da barem na taj način doprinesu stvaranju boljih životnih uslova u našim selima”, kaže Davidović.

On je istakao da je krajnje vrijeme da Šekularci dobiju određene benefite od mini elektrana koje je napravila Hidroenergija Montenegro.

Priča oko Hidroenergije nije nepoznata, ali zaslužuje podsjećanje. Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo Hidroenergija Montenegro donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača” i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije”.

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje tadašnji predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora.

Dva mjeseca ranije potpisan je protokol o saradnji sa kompanijom Hamerom Capital, kojim su definisane prava i obaveze potpisinika. Strane poptisnice su se saglasile da Hamera Capital sa svojim poslovnim partnerima investira u projekte na teritoriji ove tri opštine na sjeveru države i pruži neophodnu logistiku za privlačenje stranog i domaćeg kapitala. Upravo tim protokolom je definisano da Berane, Andrijevica i Plav dijele deset odsto kapitala i dobiti iz Hidroenergije Montenegro.

Kasnije se, međutim, ispostavilo da uvidom u Centralni registar privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni druge dvije opštine, nikada nijesu upisane kao vlasnici Hidroenergije Montenegro.

U registru Centralne depozitovane agencije zabilježeno je skoro dvadeset promjena. Trenutno su vlasnici kontroverzni biznismeni, vlasnici Bemaksa, Aleksandar Mijajlović i Vesko Ubović sa po trideset procenata i Hamera Capital sa 40 odsto vlasništva.

Prvenstveni plan Hidroenergije Montenegro je bio da izgradi ukupno trinaest mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija je 28 miliona eura. Hidroenergija Montenegro koncesije je dobila na 27 godina. Sve lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na Beranskoj Bistrici.

Tri male hidroelektrane planirano je da se izgrade na području plavske opštine, i još četiri u Andrijevici.

Nakon što je taj posao na području Berana uveliko odmakao i električna energija iz malih elektrana počela da se distribuira i prodaje, odnosno da se pretače u novac, pitanje koristi i štete prvi su postavili mještani Šekulara.

,,Na Šekularskoj rijeci hidroelektrane su počele da se grade negdje 2012. godine. Te godine Hidroenergija je napravila sporazum sa tadašnjom lokalnom upravom u Beranama. Do sada su izgrađene ukupno četiri hidrocentrale, od kojih smo mi vidjeli samo štetu. Ja sam gledao taj sporazum u kojem se Hidroenergija obavezala da nakon izvođenja radova svu infrastrukturu vrati u prvobitno stanje. Malo od toga je ispoštovano”, priča predsjednik ove mjesne zajednice.

Prema njegovim riječima Bemaks je gradeći hidrocentrale oštetio devet mostova, a tek sada su preduzeli radove na betoniranju samo jednog od tih devet.

,,Ako ništa drugo moglo je, od tih silnih miliona, koji se stiču zahvaljujući elektranama u Šekularu, da se izdvoji nešto sredstava za instaliranje novih trafostanica, jer bi se na taj način pojačao napon struje koji u pojedinim domaćinstvima u Šekularu ne prelazi 140 volti. Da nam makar daju malo te naše struje na zajam”, kaže predsjednik ove beranske mjesne zajednice.

Davidović ističe da iz današnje perspektive sve izgleda prilično haotično i neregularno.

,,Zapravo, ne postoji način na koji možete ući u trag tome koliko novca oni precizno izvlače na račun Šekulara, a da pri tome jedan euro nijesu uložili za dobro lokalnog stanovništva. Oni više nemaju čak ni kancelariju u Beranama. Nemate kome da predate dopis ili zahtjev”, žali se Davidović.

Sve priče o zapošljavanju lokalnog stanovništva bile su, kaže on, prevare. Osim nekoliko stražara i dva-tri radnika na održavanju protoka vode, koji dobijaju po dvjesta pedeset eura, niko iz šekularskih sela više ne radi u hidroenergetskom sistemu na ovoj rijeci i njenim izvorištima.

,,Na izvorištima su napravili dvije male hidrocentrale. Zatim su vodu cijevima odveli šest kilometara do sljedeće, koja je nešto veća. Četvrta i najveća je niže prema gradu, odnosno u selu Rijeka Marsenića. Sva struja odatle se distribuira do njihovog centra u prigradskom naselju Buče, i odatle odlazi u sistem”, objašnjava Davidović.

On postavlja pitanje ko osim tajkuna koji su vlasnici Hidroenergije Montenegro ima koristi od do sada izgrađenih hidrocentrala na području opštine Berane. I ko može da izračuna njihovu godišnju dobit , za ove tri godine, od kada hidrocentrale rade. I za sljedećih dvadeset i sedam, na koliko su dobili koncesije. Valjda su toliko sračunali da će još potrajati vlast koja im je to sve omogućila.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo