Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPOŠLJAVANJE ROMA U CRNOJ GORI I DALJE OZBILJAN PROBLEM: Ni diploma ne pomaže

Objavljeno prije

na

Emrah Jefkaj, sa roditeljima i sestrom u porodičnoj kući u Zelenici, nadomak Herceg Novog, živi san brojnih sunarodnika mlađe generacije. Školovao se redovno, upisao fakultet koji je oduvijek želio, diplomirao psihologiju na Filološkom fakultetu u Nikšiću 2012. godine i relativno brzo se zaposlio.

,,Imao sam podršku Fondacije za stipendiranje Roma, koja mi je plaćala školarinu i mjesečnu stipendiju od 150 eura tokom četvorogodišnjeg studiranja. Bez toga bilo bi mnogo teže, možda i nemoguće. Po završetku studija, godinu dana bio sam na Birou za zapošljavanje. Kada je Centar za socijalni rad u Herceg Novom objavio konkurs za prijem psihologa, javio sam se i primili su me. Niko u porodici, osim mene, ne radi. Sestra Linda je redovna studentkinja na drugoj godini Filološkog fakulteta, na smjeru za njemački jezik i književnost. Nadam se da će i ona ubrzo završiti fakultet i naći stalni posao”, kaže Emrah, u razgovoru sa novinarom Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Svaki od djelova priče o Emrahu, na žalost, u važećem stereotipu mogao bi započeti sa ,,kao jedan od rijetkih Roma…”.

Iako je sve više pripadnika ove populacije koji završavaju srednju školu, nekoliko njih već ima fakultetsku diplomu, a dvadesetak podržanih pristojnim stipendijama studira, njihove šanse za zapošljenje, izvan komunalnih preduzeća i sezonskih radova i dalje nijesu velike. Osjećaj da im se to dešava zbog toga što su Romi je neizbježan, koliko god se crnogorsko društvo dičilo humanizmom i multikulturalnošću.

Glava desetočlane porodice Robert Jašaraj iz Podgorice ponosno ističe da su njegovo dvoje djece Visar i Almedina studenti. I ostala djeca idu u školu pa će njihovim stopama. Brojnu porodicu Jašaraj izdržava prodajom polovne i nove robe na podgoričkim pijacama. Nije lako. I ostali mu pomažu, pa se borba za preživljavanje već odrazila na Visarovo školovanje, On je prije četiri godine završio srednju ekonomsku školu i upisao ekonomiju na Univerzitetu Donja Gorica. Stigao je do druge godine i – zapeo. Bezuspješno je pokušavao da se zaposli, odlazio je i u inostranstvo da povremeno radi.

,,Morao sam da brinem o porodici i da svakog dana izlazim na pijacu. Bio sam prinuđen da zamrznem godinu na studijama. Zbog toga sam izgubio pravo na školarinu koju mi je obezbjeđivalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Moja sestra Almedina je ove godine upisala Ekonomski fakultet i biće na državnom budžetu, zahvaljujući tome što je bila vrlodobra učenica. To je moje roditelje obradovalo, jer bar o njenoj školarini ne moraju da brinu”, objašnjava Visar.

Porodica Abdula Nusreta je, takođe, jedna od brojnih romskih porodica koja ima djecu sa završenom srednjom školom, ali ne i posao. Zato su prinuđeni da rade teške poslove. Ćerim Abdulahi je prije šest godina završio srednju stručnu skolu, smjer – vodoinstalater. Kucao je bezuspješno na mnoga vrata. Na kraju je pokušao da se zaposli u gradskoj čistoći. Uprkos obećanjima, nijesu ga još pozvali.

Na problem, što se znatan broj srednjoškolaca iz ove populacije ne zapošljava u javnom sektoru, ukazuje i Dejvid Sejdović, predstavnik romske NVO Ruka prijateljstva. On upozorava da se ne poštuju i zakonske obaveze, dok Zavod za zapošljavanje uglavnom kritiku preusmjerava na poslodavce.

„I pored poreskih olakšica koje je Vlada predvidjela, poslodavci nijesu spremni da angažuju pripadnike romske populacije”, objasnila je Irena Perić iz Zavoda za zapošljavanje, na okruglom stolu na ovu temu koji je ta institucija nedavno organizovala.

U odgovoru na pitanja CIN-CG, Zavod podsjeća da ,,poslodavac koji uposli određene kategorije nezaposlenih, za ta lica ne plaća doprinos za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za PIO, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti) i doprinos za Fond rada i porez na dohodak fizičkih lica”.

Perićeva je navela da je na Birou rada polovinom godine bilo 1847 nezaposlenih Roma i Egipćana, a od tog broja 815, ili 44,12 odsto čine žene. Učešće romske i egipćanske zajednice u ukupnoj nezaposlenosti na nivou Crne Gore iznosi 3,58 procenata”, što je nekoliko puta više od udjela ove populacije u ukupnom stanovništvu.

Predstavnici Zavoda za zapošljavanje naglašavaju da su tokom realizacije projekta Korak bliže ka tržištu rada, koji se finansira iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) došli do zaključka da zapošljavanje Roma dodatno otežavaju nizak nivo obrazovanja, kao i predrasude društva. Tako je Nevena Šuković istakla da je veći dio nezaposlenih Roma i Egipćana na evidenciji Zavoda bez škole, te da je samo četiri odsto završilo treći i četvrti stepen stručne spreme, dok jedna petina ima osnovnu školu. Prema njenim riječima, mali broj Roma i Egipćana ima znanja, motivaciju i vještinu za određene poslove, a često se dešava da oni kojima ponude neki posao to odbijaju, jer im je, navodno, isplativije da se bave sekundarnim sirovinama.

Uprkos isticanju takozvanih mjera aktivne politike zapošljavanja, ,,kroz informativne razgovore, intervjue i informativno–motivacione seminare”, Zavod u svoje rezultate posebno ubraja sezonsko zapošljavanje, gdje je u prvih devet mjeseci 2017. godine, na ovaj način, zapošljeno 49 Roma od kojih 26 žena.

Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio je u martu program za sticanje stručne kvalifikacije ,,saradnik u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana”. Tako osposobljena osoba bi trebalo da upoznaje Rome i Egipćane sa pravima, procedurama, kao i sa načinom uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja, zatim da po potrebi prevodi i ostvaruje kontakte sa poslodavcima. Sve to trebalo je da doprinese smanjenju diskriminacije, predrasuda, kao i da podstakne Rome i Egipćane na aktivno traženje posla. Lijepo zvuči, ali ne postoji. Ni poslije sedam mjeseci nije se odmaklo od ideje, jer, kako objašnjavaju iz Zavoda, ,,ne postoji licencirani organizator obrazovanja za navedeno zanimanje”.

Za Visara i brojne sunarodnike termini poput afirmativne akcije, pozitivne diskriminacije i inkluzije ne znače mnogo, jer je stvarnost lakše opisati razumljivim gorkim riječima. Nova generacija koju i on predstavlja se, ipak, ne miri sa tim.

,,Nastaviću studije kada zaradim dovoljno za školovanje. Sada želim da se zaposlim, da mogu sebi i porodici da obezbijedim uslove za život, a posebno da razbijem predrasude o tome da Romi mogu samo da čiste ulice. Nikako ne želim da radim kao čistač ulica, jer sam, ipak, završio srednju školu. Hoću da se i dalje obrazujem, da otvorim privatnu firmu i postanem preduzetnik. Važno je i da moji sunarodnici uče i da se, vremenom, izbore za svoja prava, koja su im Ustavom zagarantovana. Da nas ima što više obrazovanih, jer to je jedini put ka našoj integraciji u društvo”, zaključuje Visar.

Ljut na Help, a oni kažu da nema razloga

Sa diplomom u džepu, ali bez posla, životna je priča i Almira Tahirija, zbog koje u njemu raste bunt. Prošle godine završio je osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, međunarodni smjer. Veliku podršku imao je od mađarske fondacije REF, koja je u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, plaćala školarinu i dodijelila mu stipendiju. Onda se vratio u Herceg Novi i ubrzo, kaže, doživio razočaranje.

,,U aprilu njemačka organizacija Help je objavila konkurs za asistenta na projektu za unapređenje položaja Roma, gdje sam ispunjavao sve kriterijume. Ali, nijesu me primili iako sam bio jedini Rom koji je konkurisao. I pored toga što realizuju milionski projekat sa ciljem unapređenja i zapošljavanja Roma, predstavnik Help- a Klaus Mok i njegovi saradnici nijesu imali razumijevanja za mene. Pretpostavljam da ih Romi, kada je riječ o nekoj višoj poziciji, ne interesuju mnogo. Bez obzira na završenu školu i diplome, prolazimo kroz težak period i jedino nam preostaje da se i dalje zapošljavamo kao čistači. Nekada su govorili da nemamo adekvatno obrazovanje. Sad kada to imamo, čak i fakultetske diplome, opet nas neće”, ispričao je Tahiri.

U Help-u, međutim, na pitanje novinara CIN-CG, drugačije vide ovu situaciju, uz poruku da snažno ohrabruju pripadnike RE da se prijave za bilo koje slobodno radno mjesto, te da je u ovoj organizaciji trenutno zapošljeno osam pripadnika ove populacije.

,,Konačna odluka o zapošljavanju zasniva se isključivo na kvalifikacijama. Gospodin Tahiri je imao priliku da se predstavi na intervjuu za posao u Help-u. Upoznali smo se sa njegovim performansama na ranijim radnim mestima koje je do sada pokrivao. Na osnovu intervjua i naših pitanja, kao i na osnovu intervjua sa ostalim aplikantima koje smo imali, zaključili smo da gospodin Tahiri nije najkvalifikovaniji kandidat. Takođe, željeli bismo dodati da je g. Tahiriju ponuđeno da bude uključen u naš program plaćenog stažiranja, ali u tom momentu zbog ranije preuzetih obaveza, vezano za putovanje u SAD, on nije bio u mogućnosti da se uključi u taj program”, navodi se u odgovoru Help-a.

,,Ja sam sada u Njemačkoj i istovaram šlepere”, napisao je mladi politikolog u SMS poruci, kao reakciju na objašnjenje Helpa-a.

Maksut BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo