Povežite se sa nama

OKO NAS

STOČNA PIJACA U ANDRIJEVICI DECENIJU NIJE U FUNKCIJI: Raj za nakupce

Objavljeno prije

na

Kapije moderne stočne pijace u Andrijevici, izgrađene prije deset godina sredstvima međunarodnih donacija, sa ciljem da pospješi razvoj stočarstva u Gornjem Polimlju, zaključane su i poslije toliko vremena.

Tačnije, ovaj vrijedni komunalni objekat nikada nije proradio.

To je činjenica koja za opozicione partije u ovom malenom gradu, u kojem je na vlasti Demokratska partija socijalista, znači signal da država ne vodi računa o selu i poljoprivredi i da na tržištu vlada nered.

,,To je upozoravajući i poražavajući signal da monopolistički i uvoznički lobi, u dobroj mjeri, uništavaju domaću stočarsku proizvodnju”, kažu u lokalnom odboru SNP.

Oni dodaju da bi, da nije tako, stočna pijaca u Andrijevici služila svojoj namjeni, umjesto što urasta u korov.

,,Stočarima iz naših krajeva ovako ostaje da se snalaze kako sami znaju i umiju, dok crnogorski zvaničnici na sva zvona pričaju da se velika sredstva izdvajaju za agro budžet i da svi koji hoće da se bave stočarstvom i poljoprivredom mogu da žive od te djelatnosti. Primjer stočne pijace u Andrijevici vam govori da je to samo prosipanje magle od izbora do izbora”, kažu u ovoj opozicionoj partiji.

Prema njihovim riječima državni zvaničnici izbjegavaju da kažu da ljudi koji drže monopol i koji se se bave uvozom mesa i mlijeka sputavaju domaću proizvodnju i da je i to glavni uzrok zbog čega je zatvoreno stočno pazarište u Andrijevici.

I pored toga što je stočna pijaca u Andrijevici, uz ulaganja od preko 50.000 eura, urađena po savremenim standardima, sa štandovima i vagom za mjerenje stoke, kao i pratećim objektima i opremom, njene kapije su više od jedne decenije zatvorene.

Cijeli objekat se nalazi van funkcije iako je prilikom otvaranja stočne pijace rečeno da potencijali za ekonomski razvoj Andrijevice uglavnom leže u poljoprivredi i turizmu, s tim što je uzgoj stoke jedna od primarnih poljoprivrednih aktivnosti.

Sve se to dešava iako je poslednji popis pokazao da preko osamdeset odsto stanovništva u opštini Andrijevica živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji oko četiri hiljade grla krupne i nekoliko hiljada grla sitne stoke.

Ponedjeljkom, kada je u Andrijevici pazarni dan, za razliku od nekih ranijih i boljih vremena, na stočnom pazarištu se ne može naći nijedno grlo stoke namijenjeno prodaji.

Andrijevički farmeri prinuđeni su zbog ovakve situacije da eventualne kupce potraže na stočnoj pijaci u Beranama. Od nekih velikih mjesnih centara, kao što su ona ispod Komova, poput Konjuha, to je čak trideset kilometara u jednom pravcu. Sa sve rizikom da stoku ne prodaju i da uzaludno pređu ukupno šezdeset kilometara.

,,S obzirom na to da ni na tamošnjoj pijaci nema organizovanog otkupa i da nakupci, po svom slobodnom nahođenju, formiraju cijene dešava se da se pojedini stočari iz Potkomovlja i po nekoliko sedmica uzastopno vraćaju kući sa neprodatom stokom, plaćajući visoke cijene transporta”, pričaju sagovornici Monitora.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih i pljačkaških privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država se maćehinski potrudila da uništi i poljoprivredu, tako što je pogasila sve otkupne centre u kojima je postojala mogućnost plasmana tržnih viškova.

Otkupni centri su mahom gašeni do dvijehiljadite godine, a prije dvije godine Crna Gora je donijela i Zakon o kooperativama koji je objavljen u službenom listu 43/15. Po tom zakonu sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.

Prema onome što je dostupno u javnosti, do sada je samo nekoliko kooperativa registrovano, i to kao nevladine organizacije. Nigdje više, na čitavom sjeveru Crne Gore, ne postoje druga mjesta u kojima se mogu prodavati poljoprivredni tržni viškovi, a poljoprivredni proizvođači su prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

Otkupni centri, kao i sve drugo, postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da i u opštini Berane veća polovina stanovništva živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke.

Tako, na primjer, predsjednik velike beranske mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić ističe da je privatizacija u posljednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama, pa i poljoprivredi.

„U sklopu bivših poljoprivrednih zadruga funkcionisali su otkupni centri koji su, kako je vrijeme odmicalo, brisani iz registra. To je za posljedicu imalo smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji se odlučuju da se bave stočarstvom”, kaže Anđić.

Ovaj čovjek smatra da ništa nije urađeno u cilju oživljavanja otkupnih centara, i da najveću krivicu za tako nešto snosi država koja ne preduzima ništa da se stanje u ovoj oblasti bitnije popravi.

Sagovornici Monitora smatraju da su otkupni centri namjerno gašeni kako bi se, po unaprijed pripremljenom konceptu, uništilo selo i poljoprivreda.

„Posljednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva postaju rijetkost. Ta ista vlast je za početak ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržne viškove”, pričaju mještani beranskih i andrijevičkih sela.

Prostor za nakupce je do te mjere otvoren da regularno ucjenjuju prodavce stoke i maksimalno snižavaju cijene. Tako, na primjer, dok u marketima plaćate kilogram telećeg mesa deset ili dvanaest eura, zapravo ne znate da je nakupac za taj kilogram žive vage platio individualnom stočaru iz nekog sela sa sjevera svega osamdeset centi. Naravno, pod pretpostavkom da uopšte kupujete domaće meso.

Sagovornici Monitora smatraju da je, uz hitne mjere u cilju organizovanja otkupa, potrebno uvesti dodatne podsticajne mjere koje bi stimulisale mlade ljude da se bave stočarskom proizvodnjom.

„Slaba kupovna moć građana i poremećeni odnosi na tržištu uslovili su slabu prodaju stoke. Sve to uslovljava smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji odlučuju da se bave stočarstvom. To dovodi do drastičnog smanjenja stočnog fonda na sjeveru, konkretno u Andrijevici”, upozoravaju oni.

Iz lokalnog odbora SNP u Andrijevici postavljaju zbog toga logično pitanje, kako nekom iz Evropske unije možete objasniti činjenicu da je uzaludno potrošen njihov novac koji su donirali za izgradnju moderne stočne pijace u tom gradu, i da ona ne radi deset godina. Dok se država priprema da otvori najskuplje i najzahtjevnije poglavlje u pristupnim pregovorima koje se tiče poljoprivrede i ekologije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo