Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA OPŠTINA TUŽI PREDUZEĆE „PEROŠEVIĆ“: Omiljeni neimar pred sudom

Objavljeno prije

na

Duga i vrlo uspješna saradnja Opštine sa bjelopoljskim građevinskim preduzećem Perošević, kako su te poslovne relacije nazivali predstavnici bivših kolašinskih vlasti – okončaće se na sudu. Aktuelna vladajuća koalicija nije ni približno zadivljena dugogodišnjim neimarskim poduhvatima tog preduzeća u Kolašinu. Opština tuži bjelopoljsko preduzeće tražeći blizu 70.000 eura.

Toliko je, kako tvrde, plaćeno tom preduzeću za radove koje nikad nijesu izvedeni na stadionu Fudbalskog kluba (FK) Gorštak.

„Tužimo to preduzeće, jer nijesu ispunili unaprijed plaćenu ugovorenu obavezu”, kazala je za Monitor glavna kolašinska administratorka Perunika Popović.

Kada je 2006. godine Opština riješila da finansira rekonstrukciju stadiona Gorštaka planirani su bili obimni radovi. Nakon što je urađena projektna dokumentacija i raspisan tender, na kojem je za izvođača radova izabrano preduzeće Perošević ispostavilo se da je potrebno uplatiti avans od 20 odsto. Ukupni radovi koštali su 350.000 eura. Kako je izvođač insistirao na avansu, a Opština nije imala novca, plaćeno je iz kase FK i ugovorom precizirano da im to bude vraćeno iz opštinske kase.

Planirano je bilo da se uradi sjeverna tribina, zatim južna sa poslovnim prostorom, svlačionica, službene prostorije i stambeni prostor za ekonoma. Do 2012. godine, kako tvrde u tom klubu, izvođač radova je samo izlio temelje i pripremio armaturu za sjevernu tribinu. Iz Gorštaka su više puta optuživali firmu Perošević da je i srušila ogradu, čime su klubu „nanijeli dodatnu štetu”. Zbog svega toga, prije četiri godine FK je tužio Opštinu i dobili su natrag novac uložen za avans. Lokalna uprava isti taj iznos sada pred sudom pokušava da dobije od omiljenog graditelja bivše kolašinske vlasti.

A saradnja Oštine i Nenada Peroševića, u periodu prije smjene dugogodišnje koalicije, koji su činili Demokratska partija socijalista (DPS) i Grupa birača (GB), puna je problematičnih i najasnih detlja. Nema sumnje da su projekti, na kojima je bio angažovan Perošević, građane koštali nekoliko miliona. Sumnji u kvalitet radova ima mnogo i sa više adresa. Iz zvaničnih izjava predstavnika lokalne uprave i tog preduzeća, teško je bilo zaključiti ko kome i koliko duguje. Te nejasnoće, navodno, riješene su krajem januara 2013. Tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, ne štedeći riječi hvale na račun Bjelopoljca, obavijestio je novinare, kako je preduzeće Perošević „oprostilo sve dugove lokalnoj upravi”.

„Mogu samo da kažem da nemamo više ni eura obaveza prema DOO Perošević, a ni ono prema nama. Ne mogu sada da kažem koliki su bili naši dugovi precizno”, rekao je tada Brajušković.

A kakve su do tada bile međusobne obaveze između Peroševića i lokalne uprave niko nije precizno utvrdio. Poznato je da je, nakon što je izveo radove, za koje je tvrdio da mu nijesu plaćeni, Perošević s Brajuškovićevim predhodnikom Miletom Bulatovićem napravio prilično čudan ugovor o kompenzaciji jednog dijela duga. Tako je 2009. godine Opština dala garanciju na Peroševićev kredit od 200.000 eura. Banka je kasnije aktivirala garanciju i s opštinskog računa skinula 88.000 eura. Tada je račun i blokiran.

Ni poslije potpisivanja protokola, Perošević nije mogao da kaže koliko smatra da mu Opština duguje. Zbog prijateljstva i dobre saradnje, kao i dugog angažovanja na prostoru Kolašina, kazao je, riješio je da ne tjera mak na konac.

„Ja sam to potpisao i nijesmo utvrđivali da li je riječ o pet, 50 ili 50.000 eura duga. Napravili smo protokol na obostrano zadovoljstvo, Opština će vratiti banci kredit za koji je dala jemstvo. Nijesmo gledali u računovodstvu koliko mi se, pored toga, duguje. Moje mišljenje je, s obzirom da je vrlo teška situacija i u kolašinskoj opštini, a mnogo sam u Kolašinu radio, da je to pravi potez. Nijesam htio dalje da ulazim u priču, da tužim ili nešto slično. Već dosta sam neprijatnosti pretrpio zbog priče o, navodno, nekvalitetno urađenim radovima na rekonstrukciju gradskog centra”, kazao je on nakon potpisivanja protokola.

Najvažniji i najskuplji radovi, koje je Bjalopoljac izvodio u Kolašinu su, upravo rekonstrukcija, gradskog jezgra. Taj, kao i još neki opštinski poslovi u ljeto 2011. godine bili su predmet interesovanja inspektora i vještaka, tokom istrage u kolašinskoj lokalnoj upravi, u pretkrivičnom postupku, po nalogu državnog tužioca. Istraga je pokrenuta na osnovu tužbe OO SDP protiv Bulatovića i predsjednika SO Mila Šukovića.

Za uređenje centralne gradske zone od 2006. do 2011. godine, kako su saopštavali predstavnici bivše vlasti, bjelopoljskom i ostalim preduzećima, plaćeno je više od 1,5 miliona eura. Zvanično, dugovi prema Peroševićevom preduzeću, kako je jednom odgovarajući na odborničko pitanje, kazao tadašnji sekretar za finansije Luka Medenica, prije potpisivanja protokla, bili su 101.169 eura.

Glavni izvođač radova je više puta ponovio kako su novinari i opozicija jedini koji nijesu zadovoljni kvalitetom onog što je po Kolašinu gradio.

„Kolašinci nijesu znali da cijene što su im gradski trgovi i ulice oko njih urađene po uzoru na bečke ili ruske. U mojoj saradnji sa kolašinskom lokalnom upravom nije bilo ni mita ni korupcije niti ličnih interesa. Sve je urađeno ljudski, po zakonu i na obostrano zadovoljstvo”, govorio je on.

Perošević je izvodio radove i na rezervoaru u Dulovinama. Za taj projekat Direkcija za javne radove (DJR) 2008. godine izdvojila je pola milona eura. Prema ocjenama nadležnih, taj objekat je završen na vrijeme i kvalitetno. Kasnije, tadašnja opozicija je u više navrata tvrdila da objekat nije tehnički ispravan, pa je potrajalo dok je profunkcionisao.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo