Povežite se sa nama

OKO NAS

CETINJE UOČI LOKALNIH IZBORA: Stadion, dvanaesti put

Objavljeno prije

na

Kancelarija Demokratske partije socijalista na Cetinju ovih dana je najposjećenija institucija u prestonici. Da, insititucija. Za to je zaslužna poslanica Đukanovićeve partije Ana Nikolić. Preporučila je mladim ljudima da, ako im je smetnja za zaposlenje partijska knjižica, uzmu knjižicu DPS-a i problem će biti riješen. Tamo, kako se čuje, hrle mladi sa raznih meridijana.

Dosta šale. To je samo jedno od primamljivih obećanja koje lansiraju iz DPS-a uoči lokalnih izbora u gradu pod Lovćenom. A posebno su pljuštala 13. novembra na Dan oslobođenja Cetinja. Jače nego nezapamćena kiša zbog koje je vlast tog dana odgodila nekoliko grandioznih poduhvata kao što je postavljanje temeljca za novi gradski stadion. Od planiranih aktivnosti jedino je održana svečana sjednica prestonice, kojoj je prisustvovao i Milo Đukanović, prvi put u posljednjih deset godina, na veliku radost gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića. Gradonačelnik je tu predstavu iskoristio da se pohvali da je DPS ispunio veći dio obećanja datih prije četiri godine. Rekonstruisan je dvorski trg, pa park Ivana Crnojevića, pa Njegoševa ulica, Rusko i Englesko poslanstvo, Bolnica Danilo I, gradska tržnica, autobuska stanica… „Sve smo to sredili!”, uskliknuo je.

Naravno, nije mu palo na pamet da nabroji mali milion svojih višegodišnjih ispraznih obećanja. A i za ovo što je pripisao uspjesima lokalne vlasti opozicija mu je uzela mjeru. Ovako.

„Riječ je o očiglednoj zloupotrebi državnih resursa u predizborne svrhe”, kazao je Nikola Đurašković, iz SDP-a. „Kome bi palo na pamet da u novembru, u gradu sa najviše padavina u Evropi i kada su te padavine najizraženije, izvodi građevinske radove, posebno koji se tiču fasada i elektroinstalacija”, zapitao se Filip Adžić, iz GP URA. Vesna Tomanović, kandidatkinja SDP-a za odbornicu Cetinja, izjavila je da dok građani Cetinja nemaju vodu i kanalizaciju u 21. vijeku, dok nemaju posla i odlaze iz grada a Cetinje umire, „DPS nam maže oči sa lažnim megalomanskim projektima kojima nas obmanjuju uoči svakih izbora”.

Bogdanović je više puta najavljivao gradnju i otvaranje novog gradskog fudbalskog stadiona. Obavezno pred izbore. Kao ono na licitaciji: prvi put, drugi put, treći put…

Na portalu cetinje.me, mediju lokalne vlasti, nalazilo se ravno 12 informacija iz različitih perioda i prilika o tome da Bogdanović ili njegov kabinet obećavaju da će gradnja stadiona početi u 2014. godine. I krajem avgusta ove godine predstavljen je projekat stadiona uz obećanje da će biti završen za tri godine.

Ni gradonačelnik ni bilo ko iz DPS-a na ovogodišnjoj svečanosti nisu prozborili ni riječi o tome kako DPS godinama unazađuje prestonicu. Ugašeni su fabrika Obod, autobusko preduzeće Tara, automobilsko Bojana… Istovremeno su podizane kule u oblacima: novo izdanje Trga umjetnika, popločavanje Dvorskog trga, modernizovanje elektromreže, rekonstruisanje vodovoda i kanalizacije, izgradnja autobuske stanice, žičare, fabrike čokolade…

Odbornik Građanskog fronta Boban Batrićević kazao je prije tri godine da će izgradnja autobuske stanice na Cetinju ući u istoriju kao najduže građena zgrada: ,,Kao da je u pitanju izgradnja Burdž Kalife, najviše građevine na svijetu (od 800 metara visine) autobuska stanica za našu lokalnu vlast predstavlja svojevrsnu Vavilonsku kulu. Više od deceniju i po je od kad je grade, a nikako da je završe”.

Stanica je konačno preuređena, ali od obećane veće i modernije ostala je samo bajka za naivne birače.

Jedna od DPS-ovih kula u oblacima na Cetinju je i fabrika čokolade. Ugovor o gradnji potpisan je uoči lokalnih izbora u novembru 2013. Opet taj novembar. Tada je Rastislav Karanđejev, izvršni direktor ukrajinske kompanije Montelor, koja je trebalo da podigne fabriku, najavio početak proizvodnje za oko četiri mjeseca. Onda je gradonačelnik Bogdanović objavio da umjesto fabrike čokolade iz Ukrajine stiže druga investicija. Još je tajna kakva. A ne zna se ni kad će stići.

Tada je najavio i raspisivanje tendera za žičaru Kotor – Cetinje.

Predsjednik Filip Vujanović ovako je, kako je Monitor već pisao, predočio njene blagodeti: ,,Ovom uspinjačom Cetinje praktično postaje primorski grad, naše magistrale se oslobađaju saobraćaja turista prema Cetinju, a njeno prijestoničko bogatstvo postaje lako dostupno uspinjačom koja će biti jedina na Jadranu i po sebi izuzetno turistički atraktivna”.

Ni Vujanović, ni Bogdanović, a ni obični smrtnici još nisu imali privilegiju da se provozaju žičarom kompanije Vujanović-Bogdanović. Ali, strpljenje je vrlina.

Prije pet godina na sva zvona najavljen je i multimedijalni kompleks Marina Abramović Community Centre Obod Cetinje (MACCOC). Vlast je obećala „odmrzavanje Cetinja” najavljujući da će na prostoru neka-dašnjeg gornjeg Oboda, na čitavih 130 hiljada kvadrata, biti usposta-vljeni kulturni, umjetnički, turistički i privredni sadržaji, sve u saradnji sa konceptualnom umjetnicom Marinom Abramović. Zaboravne na to obećanje podsjeća reklamna tabla na zgradi bivšeg Oboda.

Cetinjani rado prepričavaju ovu dosjetku. Neki stranac se požali Cetinjaninu kako pola sata traži izlaz iz grada jer nema nikakvog putokaza. A Cetinjanin mu uzvrati: „Ne mogu ti ljudino pomoći, jer ga i ja tražim evo već šezdeset godina”!

Da li će nakon izbora 26. novembra neka nova vlast pronaći izlaz iz cetinjskog beznađa?

Borislav Radović, advokat iz Cetinja
Lansirna rampa za političke karijere

– Mi građani Cetinja i svi koji posjete naš grad funkcionišemo zahvaljujući arhitektonskim rješenjima grada koja datiraju više od vijeka. Udobno živimo u našem gradu jer imamo široki bulevar, centralnu saobraćajnicu koja se zove Bajova ulica, pješačku zonu u centru, veliki parking na Starom igralištu i dva gradska parka. Ali neslućeno povećanje broja vozila i „presovanje grada” time što se na mjestima prizemnih porodičnih kuća grade stambeni objekti sa najmanje deset stanova, nagovještavaju da će naša udobnost biti uskoro značajno ugrožena.

Dok građani koji žive u blizini ulaza u Dom zdravlja i bolnicu, gradsko groblje, zgrade Vladinog doma i Opštine, imaju problem kako da dođu do svojih kuća, opštinsko rukovodstvo namjerava da gradi novi fudbalski stadion u centru grada na mjestu sadašnjeg. U njega Vlada Crne Gore i Fudbalski savez treba da ulože 9.000.000 eura.

Idejni projekat stadiona je tokom ove godine dobio novi izgled i nažalost kao i prethodni nema atletsku stazu. Uklanjanje atletske staze iz glavnog projekta predstavlja iskriminaciju mnogobrojnih uspješnih mladih sportista koji se amaterski bave atletikom. Mladi ljudi treba da se sportom bave amaterski i masovno u sredinama kakvo je Cetinje, a ne da za to imaju mogućnost samo određeni i to na profesionalnom nivou. Pozivam predsjednike Atletskog saveza, Fudbalskog saveza i Olimpijskog kompiteta da javnosti kažu što misle o namjeri da na novom stadionu ne bude atletske staze. Takođe pozivam našeg povremenog sugrađanina, predsjednika Crne Gore g-dina Filipa Vujanovića da i on javno o tome iznese svoje mišljenje.

Oni koji se zalažu za ovakve ideje prvenstveno imaju na umu da za svog života sebi podignu spomenik, da Cetinje iskoriste kao lansirnu rampu za svoje poslovne ili političke karijere. Kako će biti nama kojima je Cetinje sudbina nije ih briga. Da ih je briga za grad i građane, sjetili bi se da, na primjer, postoji kompleks Gornji Obod koji stoji prazan više od deceniju. Novi fudbalski stadion i više pomoćnih stadiona sa skromnim sadržajem tamo bi mogli naći svoje mjesto. Pritom bi tržišna cijena zemljišta na mjestu sadašnjeg stadiona bila dovoljna da podmiri ukupne troškove izgradnje novog ili više novih stadiona. Tada ni rukovodstvo prestonice ne bi moglo isticati prazne argumente da UEFA preko Fudbalskog saveza CG želi isključivo da finansira stadion bez atletske staze i da će ona biti izgrađena na drugom stadionu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo